Parametrizam: Od revolucionarnog stila do kontroverzne ostavštine - Monitor.hr
Danas (14:00)

Kad se arhitektura posvađa s ravnalom

Parametrizam: Od revolucionarnog stila do kontroverzne ostavštine

U novoj epizodi podcasta Dezeen Weekly, urednici Tom Ravenscroft i Jennifer Hahn analiziraju parametrizam – pokret koji Patrick Schumacher naziva najvažnijim stilom nakon modernizma. Parametrizam je suvremeni arhitektonski i dizajnerski stil koji koristi računalne algoritme za stvaranje kompleksnih, zakrivljenih oblika. Umjesto klasičnih crteža, arhitekti definiraju parametre (poput nosivosti ili prirodne svjetlosti) koji automatski generiraju strukture (Kreativno)

Epizoda istražuje ključna pitanja:

  • Utjecaj lidera: Je li Schumacherova reputacija naštetila širem prihvaćanju stila?
  • Autorska agencija: Koliko slobode ostaje arhitektu pri korištenju naprednih algoritama?
  • Povijesni primjeri: Analiza ikoničnih zgrada poput terminala u Yokohami i Centra Heydar Aliyev u Bakuu.

Uz dozu humora, raspravlja se i o tome bi li Schumacher ikada projektirao privatnu ekstenziju za Ravenscroftov dom.


Slične vijesti

Jučer (13:00)

Štedi vrijeme, olovke i papir

AI kao novi suradnik u arhitektonskim uredima

Najnovije istraživanje tvrtke Chaos, provedeno među 800 profesionalaca, otkriva da umjetna inteligencija prestaje biti alat za igru i postaje aktivni suradnik u arhitekturi. Čak 64 % ispitanika već koristi AI, dok njih 86 % potvrđuje značajnu uštedu vremena. Iako dominira u izradi vizualizacija, AI se sve više koristi za odabir materijala i donošenje ključnih odluka u ranoj fazi dizajna. Stručnjaci ističu da tehnologija ne zamjenjuje kreativnost, već uklanja tehničke prepreke, omogućujući arhitektima da se fokusiraju na kvalitetu dizajna, a ne samo na puku produkciju dokumentacije. Dezeen

06.05. (20:00)

Manje cigle, više zraka

Sloboda bez zidova: Radikalna transformacija stana u Pragu

Češki studio RDTH architekti srušio je tradicionalne barijere u stanu od 100 m² u Pragu, zamijenivši klasični hodnik i nizove soba protočnim, otvorenim prostorom. Umjesto zidova, funkcije definiraju zavjese, staklene opeke i centralni blok namještaja koji rotacijom stvara zone bez gubitka svjetlosti. Dizajn karakterizira sirovi beton, hrastov parket i pametna rasvjeta. Posebnost su dvije kuhinje (za druženje i rad) te kupaonica integrirana u prostor. Ovaj pristup dokazuje da se osjećaj skučenosti rješava micanjem granica, a ne kvadraturom, pretvarajući stan u dinamičan poligon za suvremeni život. Haus

27.04. (10:00)

Čovjek koji je htio sagraditi Mjesec

Boulléeov kozmički spomenik: Nikad realizirani Newtonov kenotaf

Francuski arhitekt Étienne-Louis Boullée osmislio je u 18. stoljeću Kenotaf za Isaaca Newtona, monumentalnu sferu visoku 150 metara koja je trebala utjeloviti prosvjetiteljske ideale. Kenotaf (ili cenotaf) je simboličan, prazan grob kojim se nekome odaje počast u obliku spomenika. Iako nikada nije izgrađen zbog tehničkih ograničenja tog vremena, projekt ostaje vrhunac „govoreće arhitekture“. Suvremena interpretacija ovog djela rješava problem izolacije građevine smještajući je u raskošan, formalni francuski vrt. Unutrašnjost sfere dizajnirana je da simulira noćno nebo danju i sunčevu svjetlost noću, stvarajući vječni znanstveni hram. Ova vizualna realizacija spaja povijesnu ambiciju s promišljenim pejzažnim kontekstom, pretvarajući nacrt u opipljivo umjetničko djelo. Iako mu brojni projekti nisu bili realizirani, smatra se vrlo utjecajnim među kasnijim arhitektima. Public Domain View, 6040 Studio, Architecture Lab… zaintrigiralo nas nakon što smo pogledali film The Belly of an Architect

23.04. (16:00)

Nitko se ne ograđuje

Konzervatorski apsurdi: Labudu sedlo, kući kriva ograda

Zrinka Paladino britkim tekstom kritizira konzervatorske uvjete koji moderne građevine “unakažuju” stilskim promašajima. Kroz anegdotu o svom dimnjaku koji je, zahvaljujući neurokirurškoj iskrenosti njezina supruga, izbjegao izgled muškog spolovila, povlači paralelu s novom kućom u Radićevom šetalištu. Iako je kuća biroa NFO primjer vrhunske suvremene arhitekture, okovana je konzervatorski nametnutom kovanom ogradom s “perecima”. Paladino upozorava da pokušaji lažnog “očuvanja ambijentalnosti” stvaraju hibridne prostorne katastrofe. Zaključak je jasan: suvremenu gradnju treba pratiti suvremen potpis, a ne konzervatorsko projektiranje “reda radi”. Zrinka Paladino za svoj blog (prenosi Haus)

23.04. (13:00)

Školjka je za botoks, a ne za ropotarnicu povijesti

Fabijanićev plan za novi sjaj poljudske ljepotice

Arhitekt Nenad Fabijanić, nasljednik autorskih prava Borisa Magaša, predstavio je projekt obnove stadiona Poljud kojim se oštro protivi njegovu rušenju. Njegova vizija zadržava izvorni identitet “školjke”, ali uvodi moderne elemente: sjeverni pristup na stupovima, muzej Hajduka, suvenirnice te inovativne staklene i metalne kupole za sportske i medijske sadržaje na nivou igrališta. Dok uprava Hajduka naginje gradnji novog stadiona, Fabijanić inzistira na zaštiti nacionalne baštine, uz poruku da obnova mora biti u dosluhu s izvornim rukopisom akademika Magaša, čiji je rad 1979. godine oduševio i struku i publiku. Jutarnji

10.04. (16:00)

Da se istakneš u susjedstvu

Devet europskih kuća koje redefiniraju tradiciju lokalne arhitekture

Članak na Dezeenu predstavlja devet iznimnih stambenih projekata u Europi koji su ušli u uži izbor nagrade Dezeen Awards. Ovi primjeri demonstriraju kako suvremena arhitektura reinterpretira lokalni kontekst: od londonske kuće obložene plutom i škotske kolibe od lokalnog kamena, do drskog spoja brodskog kontejnera i irskih ruševina. Kroz projekte u Grčkoj, Švicarskoj, Danskoj i Belgiji, fokus je na održivosti, uporabi industrijskih materijala poput valovitog metala te očuvanju povijesnih struktura kroz moderne ekstenzije koje poštuju tradiciju, ali ne bježe od inovacije.

03.04. (09:00)

I'm lovin' it

U Subotici u Srbiji se nalazi možda najneobičniji i najljepši McDonald’s restoran

Ne reklamiramo najpoznatiji lanac restorana brze hrane, nego smo i sami fascinirani nakon posjete našeg urednika Subotici, najsjevernijem gradu u Srbiji s oko 100 tisuća stanovnika. Pokraj multi-kulti vibre, lijepe uređenosti i arhitekture samog grada (koji mnogi nazivaju muzejom secesije na otvorenom), zapeo nam je za oko njihov McDonald’s, za koji mnogi kažu da je najljepši u Europi. Prije svega – lokacija. Nalazi se u sklopu kompleksa povijesne zgrade u kojoj djeluje skupština, ali i druge institucije (tzv. Gradska kuća). Za razliku od većine lokacija širom svijeta, gdje interijer izgleda gotovo identično, ovdje je priča potpuno drugačija. Ovaj McDonald’s nije “preuredio” prostor – već se uklopio u njega. Moderni elementi su svedeni, diskretni i podređeni arhitekturi. Nema agresivnih boja ni tipičnog dizajna koji dominira u drugim restoranima ovog lanca. Zbog toga mnogi posjetitelji prvi put ni ne shvate odmah gdje se nalaze – dok ne primijete poznati logo. Premda ima boljih restorana, ovo je samo primjer zanimljivog kontrasta simbola uniformiranosti i brzine te povijesne arhitekture i nešto sporijeg ritma života. Kako kažu na portalu Serbia.com, to je jedan od rijetkih primjera gdje lanac brze hrane postaje dio kulturnog nasljeđa grada. Pisali i na Baušteli, Graziji…

30.03. (19:00)

Ključ je u umjetnosti

Rabuzinov dom nije samo običma kuća, već jedinstveno umjetničko djelo arhitekture

U mirnom zagorskom mjestu Ključ nedaleko od Novog Marofa smjestila se Rabuzinova kuća, mjesto koje i danas čuva duh jednog od najznačajnijih hrvatskih umjetnika Ivana Rabuzina (Ključ, 27. ožujka 1921. – Varaždin, 18. prosinca 2008.). Ova kuća nije samo obiteljski dom, već i simbol stvaralaštva koje je iz skromnih početaka dosegnulo svjetsku prepoznatljivost. Poznati umjetnik svjetskog glasa prepoznatljivog je stila, čijim opusom dominiraju pejsaži, a neki ga povezuju s naivom. Autor je i pokala za Hrvatski nogometni kup, poznat i kao Rabuzinovo sunce, a kako je do toga došlo otkrio je lani Antun Vrdoljak za Večernji list. Rabuzinova kuća danas djeluje kao memorijalni prostor koji povremeno posjetiteljima omogućuje uvid u umjetnikov život i rad, a ovih dana privlači pozornost jer su je uključili u program Rabuzinovih dana. Klikaj

29.03. (11:00)

Arhitektonski atlas: Više od onoga što oko vidi

Hidden Architecture: Digitalni arhiv zaboravljenih prostora

Hidden Architecture nije klasičan projektni ured, već utjecajna online platforma koju su 2015. pokrenuli španjolski arhitekti Alberto Martínez García i Héctor Rivera Bajo. Njihov cilj je istraživanje i katalogiziranje arhitekture koja se nalazi na margini službenog diskursa, fokusirajući se na projekte koji su često zanemareni ili “skriveni” od glavnih struja. Portal služi kao pedantno uređen digitalni arhiv koji kroz kritičke eseje, detaljne nacrte i fotografije redefinira povijest gradnje izvan komercijalnih okvira. Platforma se opire brzoj konzumaciji sadržaja, nudeći dubinski uvid u odnos između krajolika, politike i izgrađenog okoliša. Umjesto modernih trendova, ova stranica slavi bezvremenske koncepte poput platformi, podzemnih struktura i kamuflaže, podsjećajući nas da je prava vrijednost prostora često u onome što nije odmah uočljivo. Kroz ovaj atlas, arhitektura prestaje biti samo vizualni objekt i postaje složen intelektualni proces. U Hrvatskoj spominje Haludovo, npr.

27.03. (14:00)

Betoniranje snova: Između utopije i rugla

Brutalizam: Arhitektonski esperanto koji je podijelio svijet

Poput Esperanta, brutalizam je nastao iz visokih ideala o univerzalnosti, no stvarnost ga je oblikovala drugačije. Nazvan po sirovom betonu (béton brut), stil je procvao nakon Drugog svjetskog rata kao brzo i jeftino rješenje za obnovu gradova i kampusa. Iako su ga pratile asocijacije na birokraciju i totalitarizam, brutalizam danas doživljava renesansu. Dok su neka zdanja srušena zbog lošeg održavanja, majstori poput Le Corbusiera i Kenza Tangea stvorili su ikone koje, zahvaljujući društvenim mrežama, privlače nove generacije zaljubljenika u “budućnost koja se nikada nije dogodila”. Open Culture