Istinito izvještavanje postaje svugdje sve teže. I Hrvatska je pala za čitavih 12 mjesta po slobodi izvještavanja - Monitor.hr
Prekjučer (23:00)

A koga danas i zanima istina?

Istinito izvještavanje postaje svugdje sve teže. I Hrvatska je pala za čitavih 12 mjesta po slobodi izvještavanja

Praktično svugdje u svijetu stanje u medijima i u izvještavanju postaje sve lošije. To je najprije i zbog sve manje novca kojim mediji raspolažu – jer jedino izmišljene i fake-news ne koštaju ništa. A to onda neposredno utječe i na ostale kategorije upitnika kojeg Reporteri bez granica šalju u sve države svijeta: najprije je tu sigurnost – kad se novinari masovno hapse ili čak nestaju bez traga, onda i jedna Turska još jedino može pasti s 158. na 159. mjesto. Ali i strah od represalija ima svojih granica: to se vidi u Srbiji gdje takvog pritiska naravno da još ima – zato je na 96. mjestu, ali je prošle godine bila još lošija, na 98. mjestu. Ukupan zaključak izvješća Reportera bez granica je zapravo žalostan: u samo sedam zemalja u čitavom svijetu se stanje u medijima može smatrati “dobrim” i tu je Norveška i dalje na prvom mjestu. Sve te zemlje su u Europi i više nijedna nije u obje Amerike. DW


Slične vijesti

29.03. (10:00)

Slučajni heroj

Jeffrey Goldberg – od izraelskog vojnika do Trumpove mete

Novinar koji je slučajno ubačen u Signal chat grupu glavešina iz SAD-a koji su diskutirali o vojnim akcijama na Bliskom istoku glavni je urednik The Atlantica od 2016. Prošao je put od izraelskog vojnika do jednog od najutjecajnijih američkih novinara. Karijeru je gradio kroz izvještavanje o Bliskom istoku i Africi, a bio je i kolumnist Jerusalem Posta. Nekad zagovornik invazije na Irak, kasnije je priznao zabludu. Postao je trn u oku Trumpovih pristaša zbog otkrivanja skandala vezanih uz bivšeg predsjednika. Poznat je po intervjuima s islamistima i istraživačkom radu o Hezbollahu. Njegova uloga u The Atlanticu često ga stavlja u središte političkih oluja – i u unakrsnu vatru kritičara. tportal

19.02. (14:00)

Novinarstvo bez duše, a to se osjeti

Novinarstvo generirano umjetnom inteligencijom ne ispunjava očekivanja publike

Trogodišnja australska studija pokazuje da su i čitatelji i novinari sve više zabrinuti zbog upotrebe umjetne inteligencije u novinarstvu. Novinari su slabo opremljeni za prepoznavanje sadržaja generiranog ili uređenog umjetnom inteligencijom, što ih čini ranjivim na nesvjesno promicanje takvog sadržaja publici. Većina novinara nije svjesna u kojoj se mjeri AI sve više i često nevidljivo integrira u kamere i softver za uređivanje i obradu slika ili videa. AI se ponekad koristi, a da novinari ili novinska kuća uopće ne znaju za to. Čitatelji nemaju problema kad novinari koriste AI ako su je i sami koristili u slične svrhe, kao što je zamućivanje dijelova slike. I publiku i novinare, pokazuje istraživanje, brine način na koji novinske kuće koriste i na koji bi mogle koristiti generativnu umjetnu inteligenciju. Bug

02.02. (13:00)

Nema zemlje za proizvođače medijskog sadržaja (ili tzv. novinare)

Postnikov: I novinare otpuštaju, zar ne?

Komercijalni N1 daje 26 otkaza u svojoj zagrebačkoj redakciji, a Hrvatska radiotelevizija najavljuje otpuštanje 800 radnica i radnika. Postoji li treći put između nepostojećeg medijskog tržišta i javnog servisa koji nepostojeće tržište neuspješno oponaša? Kao što se dobro znalo u malom lokalnom novinarskom bablu, korporativno osigurana novinarska nezavisnost na N1 plaćana je odgovarajuće korporativnom eksploatacijom radnica i radnika. A čak ni korporativna eksploatacija ne pomaže tamo gdje, naprosto, nema dovoljno tržišta: novinarske vijesti – uče polako naši novinari, publika i medijska struka – naprosto nisu profitabilna roba.

One prolaze samo u paketu sa zabavom, sportom ili nekim sasvim trećim, nenovinarskim biznisom. U slučaju United grupe, taj biznis je telekomunikacija. Problemi za multinacionalku nastaju zato u Hrvatskoj prije nešto manje od četiri godine, kada je pokušala narušiti duopol internetskih provajdera A1 i Hrvatski Telekom, e da bi – u krajnje sažetoj verziji priče – profesionalno i uravnoteženo novinarstvo barem jednim svojim dijelom palo kao kolateralna žrtva tih telekomunikacijskih obračuna. Boris Postnikov za Novosti.

29.01. (23:00)

I oni će uvoziti više nego što izvoze

HRT bez plana i vizije – odjeci najavljenih otkaza

Otpuštaju se radnici, daju stimulirane otpremnine, samo da što više ljudi ode s HRT-a. A paralelno se tvrdi da je cilj da se gradi jaki i neovisni javni medijski servis, kaže Maja Sever. Osim borbe za materijalna prava, tijekom nedavnih radničkih okupljanja postavljeni su širi zahtjevi za unapređenje javnog servisa. Radnici i radnice HRT-a posebno su istaknuli opasnosti autsorsanja ključnih poslova i ukidanja vlastite proizvodnje sadržaja, što ne samo da ugrožava radna mjesta unutar kuće, već povisuje troškove te narušava kvalitetu programa. Novosti

28.01. (23:00)

Informiraj, educiraj, zabavi?... Od svega neka ostane samo ovo treće

Dežulović: Novinari crvi

Dvadeset petoro novinara televizije N1, među njima i neka vodeća imena njihova programa, u sklopu “prilagodbe organizacijske strukture” i “reorganizacije poslovanja” dobilo je, eto, otkaze, i osim nekoliko novinarskih supatnika i supatničkih cehovskih udruženja, nitko u Hrvatskoj nije se pretjerano uzbudio. Sve otkako mediji ne objavljuju informacije, već “pružaju informativne sadržaje”, sve dakle otkako su vijesti postale “sadržaj”, a njihovi gledatelji, slušatelji i čitatelji “potrošači”, ti – kako smo ono rekli, da, novinari – nisu samo nepotreban, ulagačima i vlasnicima teško objašnjiv izlazni trošak iz poslovne bilance njihovih medijskih kuća, već i kućnog budžeta njihovih “potrošača”.

Kome u vrlom novom i dinamičnom svijetu uopće trebaju takozvani “novinari” – nešto kao talenti, samo što umjesto “sadržaja” proizvode takozvane “vijesti”, nešto kao sadržaj, samo manje zabavno – kad “ljudi prate streaming servise i društvene mreže”? Ne trebaju nam novinari, trebaju nam talenti, ne trebaju nam novine i televizija, trebaju nam zapravo sadržaji i TikTok izazovi održivog poslovanja. Boris Dežulović za N1

29.12.2024. (14:00)

Nema mira u kući

Maja Sever: Rekla sam ravnatelju Švebu – dok se na HRT ne vrati novinarstvo, nema spasa za tu kuću

Tražimo povišenje plaća od 25% bruto vrijednosti boda. Naravno da kada se sve zbroji i kada se pogleda prosjek plaća na HRT-u, on izgleda puno viši, no morate znati da su jaz i razlika između najviših i najnižih plaća ogromni.Na HRT-u ima sjajnih ljudi, montažera, snimatelja, tonaca. Oni znaju svoj posao i sve to mogu sami odraditi, samo ako im se da dovoljno termina da naprave svoj posao. Umjesto toga, da im se termin od dva sata, a onda se uzimaju vanjskotehničke usluge. Na taj se način zamjenjuju ljudi iz kuće koji će tako postati višak. Činjenica jest da mi imamo ljudi i kapaciteta i iza ekrana i na ekranu proizvesti većinu toga što emitiramo. Ali nam se ne dopušta.  Rekla sam i Švebu, reći ću i sada: sve dok se HRT ne uhvati u koštac s informativnim programom, dok se ne otvore vrata i ne pusti malo propuha i na HRT vrati novinarstvo, nema spasa za tu kuću. Namjerno sam rekla dok se vrati novinarstvo jer ono je nestalo. Maja Sever za Nacional

24.12.2024. (00:00)

Svima na znanje

Otvoreno pismo HND-a: HRT mora biti glas građana – ne političkih ili privatnih interesa

Pritisci na novinare i uredništvo, politička kadroviranja i cenzura ozbiljno narušavaju vjerodostojnost i profesionalizam HRT-a. Umjesto da bude nepristran izvor informacija, HRT se sve češće koristi kao alat političkih i ekonomskih moćnika. Novinari koji se odupiru pritiscima sustavno su marginalizirani ili uklonjeni, dok ključne teme ostaju neobrađene.

Poslovni planovi rukovodstva HRT-a pokazuju opasnu tendenciju komercijalizacije sadržaja i preusmjeravanja javnog novca prema privatnim interesima. Umjesto da se ulaganja usmjere u jačanje vlastite proizvodnje i povećanje kvalitete programa, HRT sve više ovisi o vanjskim produkcijama, dok se opravdanost njegova postojanja kao javnog servisa dovodi u pitanje.

Posljedice su katastrofalne: HRT gubi vjerodostojnost kao javni servis, povjerenje građana u neovisnost medija sustavno se urušava, profesionalni standardi padaju, dok ključne emisije informativnog, dokumentarnog i kulturnog sadržaja nestaju iz programa, novinari i drugi profesionalci suočeni su s nesigurnošću, pritiscima i neadekvatnim uvjetima rada. HND

04.05.2024. (10:00)

Današnji Prometeji

HND-ove nagrade: Viktor Ivančić dobitnik nagrade za životno djelo, Dora Kršul novinarka godine

Novinar Novosti Hrvoje Šimičević primio je nagrade HND-a za istraživačko i pisano novinarstvo, kolumnist Viktor Ivančić dobio je priznanje za životno djelo, dok je Dora Kršul iz Telegrama novinarka godine (Novosti). Najbolja novinarska fotografija prikazuje Peđu Grbina i Ivanu Kekin kako zajedno drže pressicu, vidjet ćete zašto (Index), HND donosi cijeli popis uz obrazloženja.

13.02.2024. (21:00)

Još jedan odlazak velikana

Pera Luković – inženjer na privremenom radu u novinarstvu

Perini fanovi širom velike države čekali su njegove tekstove u rubrici “Singlovi” u Džuboksu, štivo koje je razobličavalo kič u rock’n rollu i smeštalo na pravo mesto neke yu rock legende. Bili su to tekstovi koji odišu duhovitošću, a kasapljenje se podrazumevalo. Biće da su mnogima pomogli da se okanu ćorava posla i da muziku slušaju samo u iznudici. Strahovali su gitaroški heroji i kompozitori, pogotovu tekstopisci, samozvane i istinske veličine; taj segment njegovog pisanja i uređivanja, kažu poznavaoci, obeležila je recenzija albuma „Prva plovidba“ grupe Galija. Omiljeni Lukovićevi pacijenti bili su Smak i YU grupa.

A onda su došle tragične devedesete, Petar Luković je kao kolumnista Borbe i Naše borbe,  zamenik urednika Vremena, dopisnik Ferala, te autor značajnih napisa u rubrikama „Ćorava kutija“ i „Pero s onoga svijeta“ bio orijentir misleće Srbije. Galerija likova koji su obeležavali Srbiju, neimaštinu i agresiju na susede, postajala je gomila karikiranih i ruglu izvrnutih likova, učesnica i učesnika u dijalozima od kojih bi nam na mahove bivalo lakše i podnošljivije. Ti su napisi inaugurisali novi pristup pisanju, ali i čitanju, doživljaju pročitanog i usvojenog. Možda je to u Srbiji tih godina bila pilula sa placebo efektom, ali nam je sigurno bilo bolje, makar i na trenutak. O pokojnom novinaru Petru Lukoviću. Lupiga

24.11.2023. (21:00)

Ako ne znaš raspravljati, radije šuti

Kako europski ekstremni desničari pokušavaju zastrašiti i ušutkati novinare

Studije slučajeva iz Njemačke, Austrije, Španjolske i Hrvatske otkrivaju obrazac koji ekstremna desnica koristi u pokušaju da zastraši kritične novinare i medije. Redom se radi o napadima koje ohrabruju i potiču političari koji su u pandemiji Covida-19 prepoznali priliku za okrupnjivanje biračke baze plasirajući netočne, neutemeljene i manipulativne tvrdnje odnosno zavjereničke narative u javni prostor. Kad im se upute konkretna pitanja o njihovim dezinformirajućim tvrdnjama, odgovaraju izbjegavajući argumentiranu raspravu te usmjeravajući bijes svojih pristaša prema novinarima koji propituju njihove motive i namjere. Cilj takvog postupanja je izazvati strah i nelagodu te obeshrabriti buduće kritičko propitivanje njihovih neutemeljenih i manipulativnih teza. U istu se svrhu u pojedinim državama, među kojima prednjači upravo Hrvatska, koriste i tzv. SLAPP tužbe (tj. strateške tužbe protiv javne participacije), koje služe pokušajima da se novinare i medije iscrpi dugotrajnim pravosudnim postupcima. Faktograf