Marc Andreessen: Milijarder koji želi resetirati Ameriku - Monitor.hr
Srijeda (16:00)

Kako resetirati svijet i pritom masno zaraditi

Marc Andreessen: Milijarder koji želi resetirati Ameriku

Pionir weba kakvog ga danas znamo, jedan je od rijetkih koji tehnologiju nije razvijao da se obogati, već da čovječanstvu olakša pristup informacijama i znanju. Netscape je 1999. prodao AOL-u za 4,3 milijarde dolara, a Opsware je za 1,6 milijardi 2007. kupio Hewlett-Packard (HP). Zaradu je iskoristio da se iz poduzetnika transformira u ulagača; zadnjih dvadesetak godina primarno se bavi ulaganjem u start-upove i savjetodavnim usmjeravanjem njihova razvoja. U vrijeme pucanja dot.com balona izvukao se neokrznut. Danas je veliki investitor u AI i kripto start-upove. Od 2024. izdašno je donirao i Trumpovu kampanju, djelomično zato što obećavaju deregulaciju Big Techa, dok su je Demokrati pod Bidenom željeli obuzdati.

Međutim, Andreessenov cilj nije zaštita današnjih tehnoloških divova, već micanje državnih regulacija kako bi oslobodio prostor za novi val “Little Tech” startupova, posebice u sferi umjetne inteligencije i kriptovaluta. Kroz svoj utjecaj i zagovaranje radikalnog tehno-optimizma, on danas aktivno sudjeluje u resetiranju američkog i svjetskog poretka. Njegova vizija budućnosti je jasna: prepustiti upravljanje društvenim i geopolitičkim izazovima tehnološkoj eliti i inovacijama, umjesto sporoj i rigidnoj državnoj birokraciji. Faktografov opsežniji tekst još od prošle godine.


Slične vijesti

01.02. (11:00)

Tiho, ali s bagerima

Dok vlade govore o digitalnoj budućnosti, tech kompanije kupuju tlo, energiju i porezne povlastice

Tehnološki divovi masovno ulažu stotine milijardi dolara u AI infrastrukturu, pretvarajući zemlju, energiju i vodu u ključne resurse nove utrke. Europa postaje glavno bojište s podatkovnim centrima koji zauzimaju velike površine, troše goleme količine struje i donose malo radnih mjesta. Države nude porezne olakšice i subvencije, često uz slab fiskalni povrat i rast cijena energije za građane. Ako AI ne ispuni očekivanja, prijeti rizik „nasukane imovine“. Kina, za razliku od Zapada, razmatra preseljenje AI obrade – u svemir. Lider

26.01. (15:00)

Više skrolanja, manje listanja

Post-literarno društvo: kad algoritmi čitaju bolje od nas

Američki novinar Nicholas Carr upozorava na rađanje „post-literarnog društva“ u kojem knjige, književnost i humanističke vrijednosti gube utjecaj pred STEM elitom Silicijske doline. Primjeri poput Sama Bankman-Frieda ilustriraju kulturu koja smatra čitanje zastarjelim, dok digitalna revolucija i AI smanjuju sposobnost duboke koncentracije i kreativnosti. Generativni AI nudi parodiju stvaralaštva, zamjenjujući tradiciju statistikom i algoritmima, dok kultura brze informacijske potrošnje potiče površnost i neznanje. Ipak, Carr ostavlja tračak nade: čak i u zatvoru, SBF može ponovno otkriti vrijednost dubokog čitanja i ljudskog izraza. Bug

19.12.2025. (19:00)

Nema digitalnih jednoroga, ali ima debelih bilanci

Iako nisu big tech kompanije, europske tvrtke dugoročno jače od globalnih konkurenata

Iako Europa zaostaje za SAD-om u razvoju velikih AI platformi i digitalnih divova, europske kompanije dugoročno pokazuju veću otpornost, stabilniji rast i bolje prinose za dioničare. Prema istraživanju BCG Henderson Instituta, 360 vodećih europskih tvrtki u farmaciji, industriji i potrošačkom sektoru raste brže od konkurenata i češće predvodi svoje industrije. Njihova prednost leži u disciplini, prilagodljivosti i praktičnoj primjeni tehnologije, uključujući AI alate u svakodnevnom poslovanju, umjesto u agresivnom tehnološkom riziku. Lider

12.12.2025. (15:00)

Čipovi plešu, a ostali gledaju sa strane

AI ‘boom’ gura tehnološke dionice u orbitu, dok ostatak tržišta tapka u mjestu

Val ulaganja u umjetnu inteligenciju dramatično je podigao tehnološke sektore, koji su daleko nadmašili šire tržište. Nvidia je porasla više od 1000%, Broadcom preko 700%, a cijeli IT i komunikacijski sektor prednjače zahvaljujući potražnji za AI infrastrukturom, cloud computingom i digitalnim uslugama. Meta je gotovo peterostruko narasla, gurajući komunikacijske usluge u vrh prinosa. Potrošačke digitalne platforme također profitiraju. U međuvremenu, sektori poput komunalija, zdravstva, energetike i materijala ostvaruju znatno skromnije rezultate, dok S&P 500 ukupno raste 80%. Mreža

11.12.2025. (14:00)

Jednostavno - nema struje

Energetska glad podatkovnih centara prijeti usporavanjem AI revolucije

Globalni podatkovni centri postali su kritična točka energetskog sustava. Njihova potrošnja struje raste eksponencijalno, s 415 TWh u 2024. na predviđenih 945 TWh do 2030., usporedivo s potrošnjom velikih država. Potrebe guraju hiperskalne AI kampuse snage stotina megavata, koji mogu trošiti koliko i cijeli gradovi. SAD i Kina dominiraju, dok Europa bilježi rast s 70 na 115 TWh do 2030. Big Tech ulaže stotine milijardi dolara u nove „tvornice podataka“, stvarajući pritisak na mrežu, vodu i energetsku infrastrukturu koja AI-u postaje najveće usko grlo. Lider

06.11.2025. (12:00)

Kao sabor, samo s Teslama i algoritmima

Javne svađe direktora AI tech firmi: novi oblik vodstva ili digitalni autogol?

Otvoreni sukobi lidera poput Elona Muska i Sama Altmana postali su nova norma u tehnološkom svijetu. Iako takve javne prepirke mogu povećati vidljivost i ojačati imidž beskompromisnog vođe, stručnjaci upozoravaju da većini direktora takvo ponašanje može ozbiljno naštetiti reputaciji i vrijednosti tvrtke. Studije pokazuju da se agresivni stil vodstva cijeni u natjecateljskim, ali ne i suradničkim okruženjima. I dok “tech-bro” prepucavanja mogu kontrolirati narativ, većini šefova društvene mreže ostaju – opasan alat. Poslovni

10.10.2025. (00:00)

Svi znaju da gutaju medijski oglasni kolač, dok mi samo čitamo recept

Porez na digitalne divove: hrvatska analiza koja nikako da počne

Dok Europa već godinama ubire poreze od digitalnih divova poput Googlea i Mete, Hrvatska tek najavljuje analizu. Sociolog Paško Bilić upozorava da dominacija platformi mijenja odnose moći u medijima i ugrožava demokratsku informiranost. Stručnjaci traže da se prihod od poreza usmjeri u fondove za financiranje novinarstva, posebno neprofitnih medija. No, politička ovisnost EU o kapitalu big techa i neodlučnost hrvatskih ministarstava jamče da će digitalni porez zasad ostati – u fazi studije. H-alter

12.06.2025. (13:00)

Tvoj oblak suši moju rijeku (i breskve)

Umjetna inteligencija žedna je kao pustinjski kaktus: sukob Big Techa i poljoprivrednika u Španjolskoj

Dok EU pokušava razviti vlastitu AI infrastrukturu, lokalne zajednice u Španjolskoj, posebno u sušom pogođenom Aragonu, bune se protiv gradnje podatkovnih centara zbog njihove ogromne potrošnje vode. Microsoft i Amazon planiraju milijarde eura ulaganja, ali lokalni poljoprivrednici i aktivisti upozoravaju da Big Tech ugrožava ionako oskudne vodne resurse. Tvrtke obećavaju “vodno pozitivnu” budućnost, no kritičari ta obećanja nazivaju greenwashingom. Potrošnja vode AI sektora već je dosegnula 62 milijuna kubika godišnje, a do 2030. mogla bi narasti na 90 milijuna. tportal

09.05.2025. (00:00)

Investicije u oblacima

Varoufakis: Trump i trijumf tehnolordova

Danas prisustvujemo usponu novog oblika kapitala – kapitala u oblaku, ili umreženim algoritamskim mašinama koje svojim vlasnicima daju posebnu moć da modifikuju naše ponašanje. Tom kapitalu je potrebna nova ideologija koja bi ga opravdala. Ovaj novi sistem sam nazvao tehnofeudalizam. Da bi ostvarili punu moć kapitala u oblaku, njegovim vlasnicima (ljudima poput Bezosa, Thiela, Marka Zuckerberga i elona Muska) potrebna je nova ideologija. Nova ideologija je već tu. Nazvao sam je tehnolordizam, mutacija transhumanizma – doktrine koja zagovara brisanje granica između organskog i sintetičkog sve dok ovako „prošireni“ ljudi ne ostvare istinsku slobodu, ili čak besmrtnost. Baš kao što je neoliberalizam pozajmljivao ideje klasičnog liberalizma, ali ga je uzurpirao dodavanjem vrhovnog božanstva (nepogrešivog tržišta), tehnolordizam služi kapitalu u oblaku i njegovom trojakom projektu kolonizacije, tako što će neoliberalnog Homo economicusa zameniti amorfni „HumAIn“ (kontinuum čovek-AI). Yanis Varoufakis za Peščanik.

04.05.2025. (15:00)

Filantropija za bogate, PR za mase, škare za javni sektor

Od “woke” do “what a joke”: Kako su milijarderi spasili svijet (od poreza)

Od 2016. do 2025. Silicon Valley se distancirao od “woke” filantropije, a Mark Zuckerberg zatvara školu koju je osnovao za siromašnu djecu. Iako su tech milijarderi ranije ulagali u raznolikost i društvenu pravdu, to je služilo kao PR paravan dok su izbjegavali poreze i blokirali sustavne reforme. Ovisnost neprofitnog sektora o privatnim donacijama dodatno je oslabila istinsku društvenu kritiku. Umjesto progresivnog oporezivanja za javne usluge, dobrotvorne donacije bogatih rezultirale su gubitkom milijardi dolara poreznih prihoda. “Woke” era bila je više o koristi za donatore nego o stvarnoj promjeni. Jacobine