Što je pokazalo provedeno kriminalističko istraživanje službenika Policijske postaje Vodice u župnim poslovnim knjigama? Čekajte, kako mislite, crkva nema poslovnih knjiga? Što bi svakako bilo – sad ste i vi shvatili – najgluplje od sviju glupih pitanja. E, sad može “ali dobro”: ali dobro, recimo, da je bilo sve kako kaže vijest: da je “besramna kradljivica” s ciljem ostvarivanja protupravne imovinske koristi ušla u crkvu i iz košarice za milodare svetom Anti pred nosom uzela dva eura (Šibenski). Dobro, pet. U tom slučaju, naime, iscrpili smo sva glupa, i ostalo nam je samo ono ključno teološko pitanje – pa što da je gospođa i uzela par novčića iz košarice za milodare? Ili, da preformuliram: pa što? Sam smisao milodara, tumačio mi je barba Ivo, je poravnavanje između onih koji imaju, a ne treba im, i onih kojima treba, a nemaju. A Gospi sigurno ne treba. Boris Dežulović za N1
Iskrenost je u hrvatskoj politici ionako odlika samoubojica
Ivančić: Mačak u sreći
Svejedno, završio Zoran Milanović kao kamikaza ili kao samoproglašeni spasitelj, njegova intervencija u prostoru hrvatske političke močvare donosi puno više društvene koristi nego štete. Čak i unisone optužbe za “vulgarnost”, “prostakluk” i “verbalno nasilje” plod su one podjele na “snage reda” i “snage nereda”, i više svjedoče o filistarskom karakteru medijske i političke sfere, gdje se nikad nije prepoznavalo skriveno lice nepristojnosti: em su uvrede vladajućih na račun predsjednika države u najmanju ruku podjednako žučne kao one što ih on isporučuje, a pritom neusporedivo učestalije, em je u retoričkom pogledu, čak i kada psuje, stanovnik Pantovčaka nadmoćan ostatku hrvatske političke klase.
Važnije od toga, s aspekta minimalno postavljenog cilja – a to je obustava vladavine kriminala, nesmetanog defilea mafije kroz establišment, dakle “reda i zakona” – neočekivani akter u političkoj utakmici barem slobodnim govornim stilom uporno nagriza onu vrstu službeno zavedene hipokrizije koja sve vrijeme omogućuje da se redu i neredu zamjenjuju mjesta, lišavajući ih smisla. Viktor Ivančić za Novosti.




