Jurica Pavičić: Ono što je napravio krčki prodavač hlada esencija je hrvatske ekonomije, politike i biznis modela u posljednjih dvadeset godina - Monitor.hr
29.07.2019. (18:00)

Jurica Pavičić: Ono što je napravio krčki prodavač hlada esencija je hrvatske ekonomije, politike i biznis modela u posljednjih dvadeset godina

Mislim da bi spomenuti Zlatko Dokić morao dobiti bar neku od tih Zlatnih kuna ili sličnih poduzetničkih nagrada… Ne bacajte kamen na Dokića. Jer, zemlja u kojoj živite i nije drugo doli Dokićland, zemlja u kojoj se društvo, ekonomija i politika temelji na “prodavanju hladovine”. Cijela ove zemlja u ovom trenutku živi zato što – poput Dokića – ima “dobru parcelu”, prvi red uz Jadransko more. Cijela ova zemlja živi tako što od te “parcele” vuče rentnu zaradu. Cijela ova zemlja živi od sjene stabala koja nismo posadili, od ljepote gradove koje nismo izgradili, od spomenika koje nismo stvorili, od planina, uvala i otoka koje nam je pukim slučajem podario pleistocen – malo dublje promišlja nedavnu vijest Jurica Pavičić za Jutarnji.


Slične vijesti

Danas (08:30)

Case study hrvatskog jala

Pavičić: Slučaj zastupnice Urše Raukar: Smije li se u Hrvatskoj biti lijev i bogat?

Ovih dana, pitanje imetka i ljevice na mala se vrata vratilo i u hrvatske ideološke rasprave. “Zaslugu” za to ima dojučerašnja glumica i novopečena zastupnica lijevo-zelenog Možemo! u Hrvatskom saboru Urša Raukar. Prilikom stupanja na saborsku dužnost, ona je ispunila poslaničku obvezu i priložila imovinsku karticu iz koje se ispostavilo da je Raukar – pa, jako bogata žena. Desnica je likovala, kao da je Raukar case study za njihovu tezu da Možemo! nije nikakva ljevica, nego šminkerska razbibriga pokondirene buržoazije otuđene od naroda. a koncu, spekulacije je presjekla sama Raukar izgovorivši čarobnu riječ: denacionalizacija. Imovina predaka. Jurica Pavičić demistificira porijeklo imovine Urše Raukar za Jutarnji, ali i pojašnjava odakle je sve to krenulo.

25.03. (19:30)

Vještičje pečenje

Jurica Pavičić: ‘Vještičje kolo’ – film o najkrvavijem pogromu vještica u povijesti Europe

U Agüerrovom filmu nije više riječ o tome da su djevojke nevine. Riječ je o tome da pod zlostavljanjem inkvizicije one u sebi pronalaze “vještice”. Inkvizicija iz njih izvlači samospoznaju, eksploziju identiteta – nacionalnog, rodnog, ideološkog. One se razulare ćudorednu, tjelesno i jezično, postajući slobodne – hvali Jurica Pavičić ‘Vještičje kolo’ argentinskog redatelja.

16.03. (20:30)

Kad pop ne stoji uz popove

Jurica Pavičić: Dokumentarac ‘Per Lucio’ – o kultnoj figuri talijanske pop glazbe

Ako postoji čovjek koji je fizički antipod pop-zvijezde, onda je to bio on. Bio je fizički neprivlačan: jako nizak, odeblji, proćelav, rijetke kose i nevjerojatno kosmatog tijela. Njegova javna persona bila je ona napržice i svadljivca. U samoj Italiji, međutim, bio je i ostao kultna figura – piše Jurica Pavičić o dokumentarnom filmu ‘Per Lucio’ redatelja Pietra Marcella o Luciju Dalli, prikazanom na Berlinaleu.

04.03. (19:30)

Prvi orgazmički rat

Jurica Pavičić: Odavno nije viđen tako vrući “hardcore” početak filma

‘Zlosretna jebačina ili ludi pornić’ Radua Judea jedan je od nekoliko uvrnutih filmova koji su obilježili prva tri dana online Berlina – piše Jurica Pavičić o rumunjskom filmu o učiteljici čiji kućni seks video (s mužem) iscuri na Internet pa je roditelji školaraca žele smijeniti. Jude se bavi razizemljem tranzicije u kojem se miješaju naivna potrošačka kultura, novopečena religioznost, nacionalizam i relikti sovjetskog komunizma. Poput vizualnog arheologa, Jude gradi sliku Rumunjske iz otpadaka arhitekture, murala, reklamnih natpisa i malih urbanih situacija.

02.03. (22:30)

Azilanti u živom pijesku

Jurica Pavičić: ‘Ljudi bez države’ – jedan od top događaja ovogodišnje kvalitetne televizije

Serija ‘Stateless’ bavi se australskim logorima za migrante koja taj sustav prikazuje kroz perspektive sviju uključenih: kroz sudbine zatočenih azilanata, birokrata koji upravljaju sustavom te zaposlenika s dna ljestvice koji faktički moraju služiti kao zatvorski čuvari. Kroz njihove sudbine, serija ogoljuje nerazrješiva proturječja čitavog sustava azila – preporučuje Jurica Pavičić novu Netflixovu seriju.

28.02. (10:30)

Stvarnost kopira fikciju

Pavičić: Nijemci su snimili alegoriju Republike Hrvatske. TV seriju o tupsonima…

Njemački producenti vjerojatno nisu niti svjesni da su u “Tribes of Europe” snimili nehotičnu alegoriju Republike Hrvatske. Snimili su seriju o tehnološki degradiranim tupsonima koji nisu u stanju ovladati ni s čim proizvodno složenijim od klopke za dabra. Ali, zato žive u prostoru koji je koncentrat relikata bivših, proizvodno, tehnološki i kulturno superiornih civilizacija. Od tih su civilizacija ostali tvrdalji, ceste i zdanja koja polako izjedaju šikara i šuma. Ni jedno od tih zdanja više nismo kadri sagraditi. Za neka nije više jasno čak ni čemu su služili. Za neka, doduše – poput Petrove gore – nije to bilo baš jasno ni tada. Piše Jurica Pavičić za Jutarnji list

25.02. (18:30)

Kvartovski neprijatelj br. 1

Jurica Pavičić: ‘Shorta’ je žanrovski film koji ima i mozga i mišića

Danskim je redateljima uspjelo nešto što nije za zanemariti: da naprave angažirani socijalni film koji je istodobno i besprijekorni triler. Ølholm i Hviida dramaturški vješto izmjenjuju eksplozije trilerskog suspensa s trenucima introspekcije likova, komorna klaustrofobija izmjenjuje se s režijski uvjerljivim akcijskim scenama, a glavni su likovi daleko od statičnih pijuna u žanrovskom šahu – preporuča Jurica Pavičić danski krimić o dvojici policajaca koji zaglave u neprijateljskom kvartu.

21.02. (08:00)

Općina, slatka općina

Pavičić: Dugopolje, priča o perverziji hrvatske lokalne samouprave

Zašto su se u Dugopolju tako razmetali novcem? Naprosto: zato što su mogli. Općini od 3400 žitelja pritjecali su enormni prihodi od komunale. Istodobno, Dugopolje se nije moralo brinuti za složenije društvene funkcije zato što je njih na grbači imao obližnji, dugovima zagušeni Split. Dugopolje je priča o čitavoj perverziji hrvatske lokalne samouprave. O Hrvatskoj opsesiji infrastrukturom. Ali – i priča o hrvatskim razvojnim skokovima, amplitudama konjuktura i propasti, u kojima jedna generacija otkriva zlato u Klondikeu, potom sve to spiska, a potomcima ostavi dugove… piše Jurica Pavičić za Jutarnji.

14.02. (13:00)

Filmske tragedije

Pavičić: Kako je propao srpski nacionalni projekt ‘Dara iz Jasenovca‘ i kakve to veze ima s Hrvatima

Ove srijede američka je filmska akademija objavila širi popis filmova koji će konkurirati za ovogodišnjeg Oscara za strani film. Na tom se popisu – također očekivano – nije našao film “Dara iz Jasenovca”, epski spektakl o ustaškom genocidu na bosansko-krajiškim Srbima koji su snimili redatelj Predrag Antonijević i scenaristica Nataša Drakulić. Činjenica da se “Dara” nije našla na široj listi AMPAS-a, naravno, nije iznenađenje ni za koga tko iole poznaje art-filmsku scenu. Svakom tko iole poznaje film bilo je jasno da srpski kandidat i nije imao ozbiljne šanse za ulazak u nominiranih pet. Ipak, izostavljanje “Dare” sa short-lista udarilo je zadnji čavao u lijes velikog političko-propagandnog nauma kulturne politike Aleksandra Vučića… Postoji li i poetička sličnost između Antonijevićeva filma i hrvatskih “bisera” 90-ih? Pošto film nismo još vidjeli, to ne znamo. Imaginarij nacionalizma je poput McDonald’sa. Na svakoj je točki zemlje konfekcijski, neoriginalno isti – piše Jurica Pavičić za Jutarnji.

14.02. (09:00)

Ajmo u penziju

Jurica Pavičić: Fina, pristojna i obrazovana gospoda uvijek su za Borasa dizali ruku. Do ovog tjedna

Tijekom sedam godina svog mandata, Damir je Boras glavinjao iz jedne sramotne epizode u drugu. Sa skandalima je počeo već prvi dan mandata, kad je javno bubnuo da će se pod njim univerzitet voditi biblijskim vrijednostima. Pokušao je silom fuzirati programe Filozofskog i Katoličko-bogoslovnog fakulteta, što bi za posljedicu imalo klerikalizaciju cijele školske naobrazbe iz društvenih i humanističkih predmeta. Bacio je kasetnu bombu na perspektivnu jezgru Hrvatskih studija i iskadrovirao nanovo čitav fakultet. Pritom je taj fakultet pretvorio u “društvo mrtvih pjesnika”, reaktivirajući desetke umirovljenih profesora kojima je time napravio izdašnu financijsku uslugu… – piše Jurica Pavičić za Jutarnji list.