Kako drveće sprječava poplave i odrone - Monitor.hr

Slične vijesti

23.07. (23:00)

Ako je nekome trebala znanstvena potvrda, evo je

Zelenilom protiv gradskih vrućina: Kako drveće spašava živote i hladi asfalt

Tijekom ljetnih vrućina drveće pruža znatno kvalitetniji hlad od suncobrana jer omogućuje cirkulaciju zraka i hladi okolinu isparavanjem vode preko lišća. Povećanje gradskih zelenih površina za 30 % smanjilo bi smrtnost od vrućina u Europi za čak 40 %, dok u SAD-u drveće štedi 39 TWh energije godišnje. Veći biljni pokrov snižava temperaturu zraka za 2 do 8 °C. Zbog zdravstvenih i energetskih ušteda, svaki uloženi euro u sadnju vraća se trostruko, pa gradovi poput New Yorka masovno pošumljavaju ulice. Nenad Raos za Bug

15.07. (21:00)

Netko nije mogao zaspati pa išao brojiti ili?

Znanstvenici prebrojali drveće na Zemlji: Imamo ih 3,04 bilijuna, ali gubimo bitku s krčenjem

Znanstvenici su procijenili da na Zemlji ima oko 3,04 bilijuna stabala (oko 390 po čovjeku), kombinirajući satelitske snimke i terenska mjerenja. Najgušće su borealne šume na sjeveru, dok tropski predjeli drže najveći ukupni udio drveća. Međutim, od početka civilizacije izgubili smo čak 46% šumskog pokrivača, a godišnje i dalje gubimo 15 milijardi stabala. Iako je pošumljavanje popularno, stručnjaci upozoravaju da je očuvanje starih, zrelih šuma daleko učinkovitije za klimu i bioraznolikost nego sadnja mladih monokultura koje su osjetljive na bolesti i suše. Interesting Engineering

04.07. (01:00)

Kad drveće ide u teretanu i pije proteine

Kineske posađene šume rastu brže od prirodnih, ali samo na kratke staze

Nova studija otkriva da umjetno posađene šume u Kini, u sklopu projekta “Zeleni kineski zid”, rastu znatno brže od prirodnih. Glavni razlog je njihova mladost, ali i ljudska briga: odabir brzorastućih vrsta te uklanjanje korova omogućuju drveću da snažnije reagira na povišeni ugljični dioksid. Ipak, ta prednost doseže vrhunac između 30. i 40. godine života šume, nakon čega naglo opada. Znanstvenici stoga upozoravaju da su posađene šume odličan kratkoročni alat za upijanje CO2, ali prirodne šume ostaju nezamjenjive za dugoročnu stabilnost i skladištenje ugljika. Live Science

01.07. (20:00)

Sadi kao Japanac

Daisugi: Japanska tehnika uzgoja drva bez sječe stabala

Tradicionalni način dobivanja drva podrazumijeva sječu, no japanska tehnika daisugi, stara 600 godina, nudi nevjerojatnu alternativu. Nastala u regiji Kitayama zbog nedostatka sadnica i ravnog terena, ova metoda nalikuje uzgoju divovskih bonsaija. Posebno zasađeni cedar (Cryptomeria japonica) drastično se obrezuje, ostavljajući bazu iz koje “izbija” i do sto savršeno vertikalnih izbojaka. Redovitim obrezivanjem svakih nekoliko godina, ovi izbojci unutar dva desetljeća izrastaju u iznimno gusto, čvrsto i fleksibilno drvo. Osim što ubrzava ciklus berbe i štedi prostor, daisugi stvara fascinantna stabla koja izgledaju poput kulisa iz Ghiblijevih filmova. Open Culture

10.06. (09:00)

Šumska revizija - u zelenom smo

Hrvatska ima 53 posto kopnenog teritorija pokrivenog šumama – gotovo tri milijuna hektara

U posljednjih deset godina, od posljednje inventure, ostvaren je prirast od 54 tisuće hektara novih šumskih površina. Ukupno, hrvatske šume imaju 27 milijardi stabala. U posljednje tri godine za radove gospodarenja održivim šumama izdvojen je preko 31 milijun eura, a za ovu godinu planirano je dodatnih 13 milijuna eura. Za privatne šume izdvojeno je sedam milijuna eura uz dodatnih 5,5 milijuna eura planiranih u sljedećoj godini. Poslovni

12.10.2025. (01:00)

Ekološki superheroji ne nose plašteve, nego motiku

Jadav Payeng: Čovjek koji je 40 godina sadnjom drveća stvorio šumu na otoku Majuli

Godine 1978. Jadav Payeng započeo je preobrazbu riječnog otoka Majuli u Indiji kako bi spriječio eroziju. Svakodnevno je sadio po jedno drvo tijekom 40 godina i stvorio bujnu šumu koja je sada dom tigrovima i slonovima.

24.09.2025. (21:00)

EU se ne sjekira

EU smanjuje sječu, to će je premjestiti negdje drugdje i biti iznimno skupo

Istraživanja pokazuju da smanjenje sječe šuma u EU-u vodi povećanju sječe u drugim dijelovima svijeta, posebno u Sjevernoj i Južnoj Americi te Aziji. Posljedično se ugrožava bioraznolikost, smanjuje industrijska proizvodnja u EU-u i gube radna mjesta. Smanjenje dostupnosti drvenih proizvoda slabi ponore ugljika, dok zamjena drvom drugim materijalima povećava emisije. Studije naglašavaju potrebu globalnih mehanizama kako bi klimatski i ekološki ciljevi bili učinkoviti i izvan EU-a. Nacional

07.08.2025. (13:00)

Nije sjekira sve što siječe

Udari munja svake godine izravno unište oko 320 milijuna stabala

Time uzrokuju 2,9 % globalnog gubitka biljne mase i ispuštaju preko milijardu tona CO₂. Znanstvenici su koristili napredne modele i terenska istraživanja u Panami, gdje su otkrili da munje mogu “zaraziti” i susjedna stabla. Premda uzrokuju manje od 1 % ukupne smrtnosti, odgovorne su za više od 6 % smrti velikih stabala. S klimatskim promjenama očekuje se porast ovih udara i u umjerenim regijama, pa se munje sada službeno kvalificiraju kao klimatski zločinci. Science Alert, Index

25.06.2025. (18:00)

Kad odrasteš, želiš biti kao Peking – zasađen, a ne posječen

Kineski zid od drveća, a naš se topi u ispušnim plinovima

Kina desetljećima gradi “Zeleni zid” – golem šumski pojas koji usporava širenje pustinja i smanjuje pješčane oluje. Iako projekt ima izazove, postigao je znatan uspjeh u pošumljavanju i stabilizaciji tla. Hrvatska, iako nema pustinje, suočava se s vlastitim šumskim prijetnjama. Posebno je ugrožena Medvednica, zelena pluća Zagreba, zbog sječe, zagađenja i neodgovornog ponašanja posjetitelja. Očuvanje šuma ključno je, a promjena počinje malim gestama – kao što je korištenje žičare umjesto automobila. Milorad Milun za Novosti.