Kako je izmjenična struja omogućila radiovalove i bežičnu komunikaciju - Monitor.hr
Danas (07:00)

Kad su “šašave” ideje stvorile Wi-Fi i mobitele

Kako je izmjenična struja omogućila radiovalove i bežičnu komunikaciju

Ideja izmjenične struje razvila se u 19. stoljeću zahvaljujući otkrićima elektromagnetske indukcije i radu znanstvenika poput Faradaya i Tesle. Generator prirodno proizvodi izmjenični napon, dok je istosmjerna struja zapravo naknadno dobivena ispravljanjem. Izmjenična struja omogućila je učinkoviti prijenos energije jer se napon može transformirati. U takvim krugovima ključnu ulogu imaju kondenzatori i zavojnice, čiji se otpor mijenja s frekvencijom. Njihova kombinacija stvara rezonanciju – stanje maksimalnog prijenosa energije. Upravo taj princip omogućuje nastanak i prijem elektromagnetskih valova, odnosno radiokomunikaciju na kojoj se temelje radio, Wi-Fi i mobilne mreže. Dario Hrupec za Bug


Slične vijesti

11.01. (13:00)

Što smo mi bez struje: ni tople vode, ni signala...

Zašto bez struje staje sve: elektromagnetska indukcija kao temelj moderne energije

Nestanak struje u vikendici, kako ju opisuje Dario Hrupec za Bug, pokazuje koliko su voda, grijanje i internet ovisni o električnoj energiji. Iako govorimo o “proizvodnji” struje, energija se zapravo samo pretvara, a ključna prirodna pojava u tome je elektromagnetska indukcija. Ona nastaje kad se mijenja magnetski tok kroz vodič, čime se inducira električni napon i struja. Od jednostavnog pokusa s magnetom i žicom do električnog generatora u hidroelektrani, isti princip omogućuje pretvorbu mehaničke u električnu energiju – temelj cijele moderne civilizacije.

05.01. (09:00)

Tko nije pratio na satovima fizike u školi

Magnetsko polje: od kompasa do relativnosti

Tekst Darija Hrupeca za Bug objašnjava magnetsko polje kao posljedicu gibanja električnog naboja, a ne magnetskih monopola koji ne postoje. Polazeći od Einsteinove dječje fascinacije kompasom, pokazuje se kako su električno i magnetsko polje nerazdvojni i relativni, što vodi do posebne teorije relativnosti. Objašnjava se magnetska sila, njezina ovisnost o brzini i smjeru gibanja naboja te pravilo desne ruke. Primjene uključuju kompas, magnetičnost materijala, geomagnetsko polje i maglev-vlakove, koji lebde zahvaljujući snažnim magnetskim silama.

02.11.2025. (13:00)

Kad struja poteče, a patenti zapnu

Hrupec: Osnove električne struje – od baterije do Teslina genija

Struja je usmjereno gibanje čestica – zračna, vodena ili električna, ovisno o prirodi čestica. Električni napon, odnosno elektromotorna sila, pokreće elektrone kroz vodič, a jakost struje ovisi o otporu materijala. Izmjeničnu struju, koja mijenja smjer i veličinu, u praktičnu primjenu uveo je Nikola Tesla, čime je porazio Edisonov istosmjerni sustav u „ratu struja”. Tesline ideje o rezonantnim krugovima kasnije su poslužile i za razvoj radija, iako je slavu prvotno odnio Marconi. Povijest je, doduše, naknadno ispravila nepravdu. Dario Hrupec za Bug

17.09.2025. (20:00)

Nikola Tesla ušima vesla, zubima ruje da dođe do struje

Od pločica do Tesle: kako kapacitet i gustoća električne energije određuju budućnost

Rad električnog polja pretvara se u razliku energija – kinetičke ili potencijalne. Iz toga proizlaze pojmovi električne potencijalne energije, potencijala i napona. Kondenzator (bolje rečeno kapacitor) čuva energiju razdvajanjem naboja, ali zbog male gustoće energije njegova je primjena ograničena. Zato električna vozila ne voze na kondenzatorima nego na litij-ionskim baterijama, čija je gustoća energije dovoljno visoka da osigura praktičan domet. Povijesno gledano, električni automobili nisu novost – postojali su još krajem 19. stoljeća, ali su tada pali pred snagom benzinskih i dizelskih motora. Dario Hrupec za Bug

25.08.2025. (01:00)

Kako nas je trljanje spasilo od dosade

Od jantara do Faradaya – fizika koja pršti od električnog naboja

Ljudi su još u paleolitiku otkrili čudesna svojstva jantara, koji je privlačio sitne predmete. Od tog čuđenja došli smo do razumijevanja elektriciteta: dva tipa naboja, privlačenje i odbijanje te kvantiziranost naboja. Coulomb je kvantificirao električnu silu, a Faraday uveo koncept električnog polja – područja utjecaja naboja koje nosi energiju. Električna i magnetska polja postala su temelj fizike, pokazujući kako apstraktni izumi mogu oblikovati naše razumijevanje prirode. Dario Hrupec za Bug

01.04.2025. (14:00)

Einstein je bio u krivu. Pa u pravu. Pa opet možda u krivu

Širenje svemira: od Hubblea do tamne energije i dalje

Hubble je 1929. dokazao da se svemir širi, potvrđujući ranije ideje Fridmana i Lemaîtrea, unatoč Einsteinovom početnom skepticizmu. Kasnije otkriće ubrzanog širenja svemira dovelo je do ponovnog uvođenja kozmološke konstante, koju je Einstein prvotno odbacio. Najnovija opažanja DESI-ja pokazuju da se ubrzanje širenja svemira usporava, što postavlja nova pitanja o prirodi tamne energije. Očekuju se daljnje potvrde od opservatorija Euclid i Vera Rubin, dok astronomi nastavljaju prepravljati kozmološke knjige. Dario Hrupec za Bug

09.02.2025. (18:00)

Sve titra, samo je pitanje vidiš li valove

Od titranja do valova: kako se energija širi svemirom

Titranje je temelj vala—poremećaj koji se prenosi kroz prostor i nosi energiju. Mehanički valovi, poput zvuka i potresa, trebaju medij, dok elektromagnetski valovi, poput svjetlosti, mogu putovati i kroz vakuum. Einsteinova opća teorija relativnosti predvidjela je gravitacijske valove, titranja samog prostorvremena, koje je čovječanstvo konačno izravno opazilo 2015. godine. Tako se od jednostavnog utega na opruzi dolazi do dubokih uvida u prirodu svemira—dokaz da fizika nije samo teorija, već priča o svijetu koji titra na svakom koraku. Dario Hrupec za Bug

05.01.2025. (19:00)

Ni u znanosti nema kruha bez motike

Hrupec: Termodinamička zanovijetanja ili zašto taj vražji perpetuum mobile ne radi

Perpetuum mobile prve vrste je zamišljeni stroj koji bi obavljao rad bez utroška energije. Zvuči sjajno, zar ne? Idemo vidjeti kako to izgleda iz perspektive prvog zakona termodinamike. U onoj zakonitosti (toplina = promjena unutrašnje energije + rad) zanima nas rad i to pozitivan rad. Ne bismo mi radili, recimo okretali ručicu vergla, jer to bi bio negativan rad, nego bismo da tijelo, u tom kontekstu zvano stroj, radi za nas. S druge strane, ne bismo dali toplinu ni promijenili unutrašnju energiju. Ideja perpetuum mobilea je mukte ili džaba. Ukratko, računica je: 0 = 0 + rad. Matematika za prvašiće daje: rad = 0. Zaključno, perpetuum mobile prve vrste narušavao bi prvi zakon termodinamike ili, općenitije, zakon očuvanja energije. Postoje, međutim, ljudi koji smatraju da je obrazovanje samo smetnja. Fizika i matematika sputavaju. Zakoni su tu da se krše, zar ne? Prevarili smo državu pa ćemo prevariti i prirodu. E pa, dragi izumitelji perpetuum mobilea, prirodu prevariti nećete. To naprosto ne ide. Dario Hrupec za Bug.

25.12.2024. (08:00)

Optimisti, pesimisti i jedna "mala" knjiga o velikim pitanjima

Znanstveni pristup potrazi za izvanzemaljcima: od biopotpisa do tehnopotpisa

Adam Frank u knjizi Mala knjiga o izvanzemaljcima razmatra potragu za životom izvan Zemlje kroz prizmu znanstvenih metoda, od biopotpisa do tehnopotpisa. Kroz povijesne i suvremene uvide, autor razdvaja mitove o NLO-ima od rigoroznih istraživanja, ističući ključnu ulogu teleskopa poput Jamesa Webba u otkrivanju atmosferā egzoplaneta. Znanstvena potraga, premda tek u začetku, nudi realnu nadu za odgovore na Fermijevo pitanje: “Gdje su svi?” Za one koji žele biti spremni na otkriće života među zvijezdama, Frankova knjiga idealan je početak. Spremite se, jer “Kraj djetinjstva” možda dolazi brže nego što mislimo. Dario Hrupec za Ideje

09.12.2024. (00:00)

Kako su molekule "dosadom" stvorile temelje fizike

Hrupec: Dosadna svakodnevica molekula – Kako plinovi preživljavaju bez drame

Sve se tvari sastoje od atoma koji u plinovitom stanju kaotično jure, sudaraju se i stvaraju tlak i temperaturu. Kinetička teorija plinova objašnjava kako je prosječna kinetička energija molekula proporcionalna temperaturi, dok promjena energije dovodi do promjena agregatnih stanja (kondenzacija, skrućivanje). Povijesni razvoj teorije uključuje radove Einsteina, Boltzmanna i Maxwella, čije su ideje preobrazile znanost. Sve se svodi na “dosadan” život molekula—puno gibanja, sudaranja i promjene energije, dok se približavanje apsolutnoj nuli smatra krajem molekularne “zabave”. Dario Hrupec za Bug