Kako je Švedska ostala bez otpada pa mora uvoziti da grije domove

Na žalost, ovaj naš iz Like nije im privlačan

Kako je Švedska ostala bez otpada pa mora uvoziti da grije domove

Švedska je toliko usavršila recikliranje da na odlagališta šalje manje od 1 % komunalnog otpada. Zbog iznimne učinkovitosti ostala je bez vlastitog smeća potrebnog za rad modernih elektrana. Kako bi osigurala toplinu za stotine tisuća kućanstava i proizvela električnu energiju, Švedska uvozi milijune tona otpada iz zemalja poput Ujedinjenog Kraljevstva i Italije, koje joj još i plaćaju za tu uslugu. Naravno, to ne znači da prihvaćaju bilo kakav otpad – riječ je o strogo selektiranom, neopasnom otpadu namijenjenom za energiju, dok opasne tvari podliježu posebnom tretmanu. Švedska je tako otpad pretvorila u profitabilan i održiv energetski resurs. Snopes, Bestof.dk

otpad smeće spalionice smeća Švedska

Izvoz za koji rado plaćamo

Uvoz otpada oštro pada, izvoz u snažnom uzletu zbog manjka prerađivačkih kapaciteta

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za prvo polugodište 2026. godine, uvoz otpada u Hrvatsku potonuo je za 37 % (na 51 milijun eura), dok je izvoz skočio za čak trećinu (+32,7 %) te dosegnuo 260 milijuna eura. Ovi podaci razotkrivaju propuštene poslovne prilike i financijski gubitak za Hrvatsku koji nastaje zbog nedostatka vlastite infrastrukture za prerađivanje i energetsku oporabu. Budući da u zemlji od 2002. ne postoji spalonica otpada, umjesto domaće prerade, Hrvatska i dalje znatno plaća usluge zbrinjavanja i uništavanja otpada u razvijenim europskim zemljama. Poslovni

otpad prerađivačka industrija smeće

Nije zlato sve što sja, nekad je i mazut

Eko udruge upozoravaju: Hrvatske lokacije zatrpane desecima tisuća tona otpada

Eko udruge (Zelena akcija, Greenpeace, WWF Adria) upozoravaju na alarmantno taloženje stotina tisuća tona nepropisno odloženog i opasnog otpada diljem Hrvatske. Među najkritičnijim lokacijama ističu se Kosnica, jezero Savica, Žitnjak, jama Sovjak te deponiji u Gospiću, Benkovcu i Poznanovcu. Aktivisti naglašavaju da je problem eskalirao nakon zakonskih izmjena 2019. i 2021. godine, kojima je oslabljena inspekcijska kontrola uvoza. Zahtijevaju hitnu sanaciju svih ilegalnih odlagališta, strože kažnjavanje zagađivača, transparentnost te utvrđivanje odgovornosti Vlade i nadležnih inspekcija zbog sustavnog zanemarivanja zaštite okoliša i zdravlja građana. tportal

opasan otpad otpad smeće

Smetlište je uvijek zelenije u tuđem dvorištu

Uvoz opasnog otpada u Hrvatsku: Kriminalne mreže pretvaraju Istok u jeftino odlagalište Zapada

Europol i UNODC upozoravaju da organizirane kriminalne skupine masovno preusmjeravaju opasni otpad iz zapadne u srednju i istočnu Europu. Kroz legalne tvrtke, korupciju i lažiranje dokumentacije, kriminalci iskorištavaju blage kazne i visoke financijske dobiti. Slucaj nezakonitog odlaganja u Gospiću pokrenuo je i izvanrednu sjednicu Sabora. Podaci Državnog inspektorata za 2024. prikazuju eksplozivan rast – otkriveno je čak 955 nezakonitih pošiljaka otpada u ukupnoj masi većoj od 18.000 tona, uglavnom iz Slovenije, Italije i Njemačke. Ekološki je kriminal pritom postao treća najprofitabilnija ilegalna djelatnost u svijetu. Lider

otpad smeće

Neki su odvojili pamet od razvrstavanja

Loše odvajanje otpada i pad cijena plastike gurnuli riječku sortirnicu u gubitke

Riječka sortirnica u Mihačevoj dragi ne radi punim kapacitetom zbog neadekvatnog prostora i izrazito loše kvalitete prikupljenog otpada. Sadržaj plavih spremnika ima do 17 posto nečistoća, dok je u žutim spremnicima čak 81 posto materijala nemoguće reciklirati. To uzrokuje kvarove, zastoje i visoke troškove zbrinjavanja neupotrebljivog otpada. Zbog niskih otkupnih cijena plastike, sortiranje žutih spremnika trenutno je ekonomski neisplativo, pa je sortirnica u 2025. godini poslovala s gubitkom od 70.966 eura, uz dodatne probleme oko povrata 3,8 milijuna eura europskih sredstava. Nacional

gospodarenje otpadom otpad

Cirkularna ekonomija na mafijaški način

Ilegalna trgovina otpadom donosi milijarde, a Hrvatska postaje nova meta organiziranog kriminala

Ilegalna trgovina otpadom najbrže je rastući kriminal u EU-u s godišnjom zaradom od 10 milijardi eura. Zbog slabijeg zakonodavstva i niskih troškova, organizirani kriminal, uključujući talijansku mafiju, sve više cilja istočnu Europu. Hrvatska se našla na meti nakon što je otkriveno da kriminalci po dampinškim cijenama od 100 eura po toni ilegalno odlažu plastični otpad u Gospiću. Dok Europska unija zaoštrava zakone i traži zatvorske kazne za teške ekološke prekršaje, ovaj slučaj dokazuje da regije bez strogog nadzora brzo postaju jeftina europska smetlišta. Poslovni

ekološka katastrofa u Lici organizirani kriminal otpad zbrinjavanje otpada

Odvojili smo. I što sad?

Od žute kante do turske grabe: Kako europski otpad putuje i gdje zapravo završava

Razvrstavanje otpada u kućanstvu tek je prvi korak u kompleksnom lancu trgovine smećem. Iako se Europska unija prikazuje kao lider u recikliranju, znatne količine otpada i dalje se izvoze van njezinih granica, piše Višeslav Raos za tportal. Nakon što je Kina 2018. zabranila uvoz plastičnog otpada, glavna odredišta za europski otpad postale su Turska i zemlje jugoistočne Azije, gdje se dio otpada reciklira, dok dio završava na ilegalnim odlagalištima ili u požarima. Hrvatska je također aktivni dio tog tržišta – 2024. godine izvezla je gotovo milijun tona otpada, a uvezla oko 871 tisuću tona (uglavnom metala), dok istovremeno vlastiti komunalni otpad reciklira u skromnom postotku (36,7%). Pravno “reciklirani” otpad ne jamči i stvarno reciklirani materijal sve dok se odgovornost ne bude mjerila po konačnom ishodu, a ne po izvoznim deklaracijama.

gospodarenje otpadom otpad recikliranje Višeslav Raos

Bilo kuda, ekološke bombe svuda

Slučaj “Crno brdo”: Ekološka bomba u Ravnim kotarima

Od 2010. godine u Biljanima Donjim stoji “Crno brdo” – 140 tisuća tona opasne industrijske troske dovežene iz Šibenika i odložene tik uz obiteljske kuće. Unatoč ranim upozorenjima građana i medija, izostale su pravovremene reakcije, kaznene prijave i sanacija. Posljedice su ozbiljne: 2011. godine trajno je zatvoreno vodocrpilište Oko, a zbog poroznog krša ugrožena su i druga izvorišta te okolna područja. Lokalno stanovništvo upozorava na zabrinjavajući porast smrtnosti od karcinoma. Nakon 15 godina nemara, Sud EU kaznio je Hrvatsku s milijun eura paušalno i 6.500 eura dnevno do sanacije. Nema osuđenih pojedinaca, pa ceh neodgovornosti plaćaju svi građani. Morski

Biljani Donji Crno brdo otpad

Friška talijanska uvozna roba

Talijanska organizirana skupina planirala ilegalno odlagati otpad u Hrvatskoj

Talijanski istražitelji razbili su skupinu povezanu s ‘Ndranghetom koja je zarađivala milijune ilegalnim odlaganjem otpada. Prisluškivanjem je otkriveno da je dio smeća trebao završiti i u Hrvatskoj, uz pomoć stručnjakinje za ekologiju Sare Costenaro. Italija se aktivno bori s ekomafijom koja godišnje ilegalno izveze oko 26.000 tona opasnog otpada. Prema talijanskim medijima i RAI-ju, Hrvatska je jedna od glavnih destinacija. Dok u regijama poput Napulja opasni otpad uzrokuje teške zdravstvene posljedice, hrvatske institucije i dalje ignoriraju ovaj problem i ne reagiraju na upozorenja iz susjedstva. Danica

Ndrangheta otpad

Skuplja kanta od pite

Financijski pritisak i uvođenje naknada mijenjaju gospodarenje otpadom u Hrvatskoj

Hrvatska je u 2025. godini odložila 1,47 milijuna tona otpada, čime njegovo zbrinjavanje prestaje biti samo ekološko i postaje ozbiljno financijsko pitanje. Uvođenjem naknada za odlaganje (od 15 do 30 eura po toni), država penalizira neučinkovite lokalne sustave, pri čemu čak 63% otpada završava na pet lokacija, predvođenih Zadrom i Zagrebom. Najveći potencijal leži u biootpadu, koji čini trećinu odloženog iznosa. Umjesto da generira desetke milijuna eura troška i ekološke probleme, taj bi se resurs transformacijom u kompost ili bioplin mogao pretvoriti u kružnu ekonomiju i čistu zaradu. Poslovni

biootpad biorazgradivi otpad gospodarenje otpadom otpad

Povrat robe

Građani uzvraćaju udarac: Vraćanje otpada na kućne adrese neodgovornih vlasnika

Dok su mještani Bilja i đakovački ribiči čistili prirodu nakon praznika, otkrili su da određena “gradska gospoda” ima običaj zaboravljati pune vreće smeća u poljima i uz jezera. Nenad Androković iz Bilja odlučio je stati na kraj ekocidu: pronašao je račune u vrećama, locirao vlasnike u Osijeku i osobno im vratio otpad na kućni prag. Istovremeno, iz ZŠRD Đakovo pohvalili su romsku zajednicu za uzorno ponašanje, dok su “kulturne” izletnike s Jošave oštro prozvali zbog tona ostavljenog smeća. Poruka je jasna – ako ne znate pospremiti za sobom, smeće će vas pronaći kod kuće. Agroklub

divlja odlagališta otpad

Na žalost, ovaj naš iz Like nije im privlačan