Kinezi izgradili najviši most na svijetu - Monitor.hr
12.09.2016. (11:27)

Jel se netko javlja za skok u rijeku?

Kinezi izgradili najviši most na svijetu

Kina je dovršila gradnju najvišeg mosta na svijetu koji se nalazi na jugu zemlje. Most Beipanjiang sagrađen je 565 metara iznad rijeke Nizhu, dugačak je 1.341 metar i očekuje se da za promet bude pušten do kraja godine (video gradnje). Gradnja mosta trajala je tri godine a na njemu je radilo više od 1000 radnika, inženjera i tehničara. News.com.au


Slične vijesti

12.03. (10:00)

Klima je dobila dozu svoje zelene terapije

Masovna sadnja drveća u Kini pretvara rubove pustinje Taklamakan u ponor ugljika

Novo istraživanje pokazuje da masovna sadnja drveća na rubovima pustinje Taklamakan u Kini povećava skladištenje ugljika i pomaže smanjiti količinu CO₂ u atmosferi. Projekt “Veliki zeleni zid”, pokrenut 1978., do danas je doveo do sadnje više od 66 milijardi stabala i postupnog širenja vegetacije. Analiza satelitskih i terenskih podataka tijekom 25 godina pokazuje da vegetacija sve više apsorbira CO₂, osobito u kišnoj sezoni. Znanstvenici ističu da bi ovakav pristup mogao pomoći u borbi protiv dezertifikacije i poslužiti kao model za slične projekte u drugim pustinjskim područjima svijeta. Večernji

12.03. (08:00)

Diplome imaju, stanove nemaju, a optimizam je na čekanju

Rast postoji, ali povjerenje nestaje: Mladi Kinezi sve više sumnjaju u ekonomsku budućnost

Kinesko gospodarstvo 2025. službeno je ostvarilo rast BDP-a od oko 5 posto, no ispod stabilnih brojki kriju se ozbiljni problemi. Kriza na tržištu nekretnina, napeti odnosi sa SAD-om i visoka nezaposlenost mladih (oko 17 posto) potkopavaju povjerenje generacije milenijalaca i generacije Z. Mnogi visokoobrazovani mladi rade poslove ispod kvalifikacija, a potrošnja slabi jer raste oprez i sklonost štednji. Pad cijena nekretnina dodatno ruši osjećaj financijske sigurnosti. Slabija potrošnja mladih u Kini mogla bi dugoročno utjecati i na globalno gospodarstvo. tportal

06.03. (09:00)

Kad geopolitika zatvori slavine, Rusija odmah donosi novi kanister

Kriza u Iranu i Venezueli ugrožava kinesku opskrbu naftom, Rusija jača svoju poziciju

Sukobi i američke intervencije u Iranu i Venezueli dovode u pitanje opskrbu kineskog tržišta naftom, jer su te dvije zemlje činile oko 17–18 posto kineskog uvoza do kraja 2025. Zbog sankcija i poremećaja u isporukama kineske rafinerije ostaju bez jeftine sirove nafte na kojoj su temeljile poslovanje. Kina može povećati uvoz iz drugih država, ali po višim cijenama i s manjim profitnim maržama. U novim okolnostima najveći dobitnik mogla bi biti Rusija, koja već sada povećava izvoz prema Kini i jača energetsku i infrastrukturnu suradnju s Pekingom. Express

17.02. (12:00)

I pustinje se daju naseliti životom

Kina pretvara rub pustinje Taklamakan u ponor ugljika masovnom sadnjom drveća

Masovna sadnja drveća na rubovima pustinje Taklamakan pretvara jedno od najsuših područja svijeta u ponor ugljika koji apsorbira više CO₂ nego što ga ispušta. Projekt je dio kineskog programa Three-North Shelterbelt Program, poznatog kao „Veliki zeleni zid“, pokrenutog 1978. Radi se o golemom ekološkom zahvatu kojim je do sada posađeno više od 66 milijardi stabala. Istraživači tvrde da je vegetacija stabilizirala pješčane dine, povećala šumski pokrov i pokazala da i ekstremno sušni krajolici mogu postati učinkoviti spremnici ugljika. Dugoročni učinci na klimu i vodne resurse još se proučavaju. Live Science

31.01. (08:00)

A mi smo mislili da znamo što je gužva

Kolona od 100 kilometara: Najduža prometna gužva u povijesti trajala je 12 dana

Najveća prometna gužva na svijetu dogodila se 13. kolovoza 2010. godine na autocesti G110 Peking-Tibet, ruti dugoj otprilike 100 kilometara gdje su prometne gužve česte. Vozila su jedva prelazila kilometar dnevno, a procjenjuje se da je nekoliko tisuća vozača bilo zarobljeno u svojim automobilima između jednog i pet dana. Kineski mediji navode da je gužva ukupno trajala između 10 i 12 dana, a promet se počeo normalizirati tek 25. kolovoza. Jutarnji, Unbelievable facts

06.01. (20:00)

Tamo ljudi već lete

Kina danas: dostava dronovima, brzi vlakovi i putnički dron-helikopteri

U Kini je naručivanje hrane dronom postalo svakodnevica: za oko jedan euro dostava stiže za dvadesetak minuta, što je isprobao i Goran Milić u seriji What’s up Kina. Iako je ostao razočaran veličinom cheesecakea, sustav je ocijenio inovativnim i ekološkim. Dronovi ondje idu i korak dalje – koriste se kao putnički helikopteri. Milić se provozao EHangom 216, autonomnim letećim vozilom za dvije osobe, koje već ima regulatorna odobrenja, ali zasad ostaje luksuz za bogate i poslovno nestrpljive. HRT

16.11.2025. (19:00)

Kad ti susjed napravi toliko solarnih panela da ti je neugodno upaliti žarulju

Kineska energetska revolucija mijenja igru

Kina je izgradila goleme kapacitete obnovljive energije, instalirala rekordne količine solarnih i vjetroelektrana te globalno snizila cijene zelene tehnologije. Zahvaljujući masovnoj proizvodnji, već nadmašuje svoje klimatske obveze i postaje ključni izvoznik čiste energije, posebno za zemlje u razvoju. Time istodobno smanjuje vlastite klimatske rizike i jača gospodarski utjecaj. Iako zabrinjava ovisnost svijeta o kineskoj industriji, osobito zbog političkih rizika, obnovljivi izvori ostaju najjača nada za usporavanje rasta globalnih temperatura. Jutarnji

24.09.2025. (19:00)

Kad ti život da pijesak – napravi struju i bobice

Solarni paneli protiv pustinje u Kini

U sjevernoj i zapadnoj Kini raste mreža solarnih elektrana koje osim proizvodnje energije usporavaju širenje pustinja. Paneli stvaraju sjenu koja smanjuje isparavanje i omogućuje rast biljaka poput goji bobica. Projekt Baofenga u Ningxiji (1 GW) dio je plana izgradnje 30 GW kapaciteta, a slični pogoni već rade u Majiatanu. Peking ubrzava širenje takvih rješenja, jer paneli štite i poljoprivredno zemljište. Ipak, unatoč desetljećima napora, dezertifikacija i dalje zahvaća gotovo 27% Kine – pa borba ostaje dug i težak “rat s pijeskom”. HRT

04.09.2025. (00:00)

Baloni, golubice i rakete za svaki slučaj

Analiza: Vojna parada kao poruka svijetu

Kina je povodom 80. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata održala raskošnu vojnu paradu, prikazavši nuklearne i hipersonične rakete, nove borbene zrakoplove, proturaketne sustave, kibernetičke jedinice i robotske “vukove”. Parade su prisustvovali autokratski lideri poput Putina i Kim Jong-una, dok su građani bili isključeni. Analitičar Marinko Ogorec ističe da Kina demonstrira ovladavanje najsuvremenijom vojnom tehnologijom i ambiciju reorganizacije međunarodnih odnosa. Iako je vojna agresija prema Tajvanu neizvjesna, Kina sada može voditi ratove na svim frontovima i u svim dimenzijama. tportal… o zaključcima summita koji je završio paradom oglasio se i Višeslav Raos