Koale: životinje koje su razvile nevjerojatnu sposobnost prilagodbe klimatskim promjenama - Monitor.hr
02.06.2024. (22:00)

Slatki mali medvjedići

Koale: životinje koje su razvile nevjerojatnu sposobnost prilagodbe klimatskim promjenama

Prva značajna prilagodba koala na visoke temperature je njihova gusta, ali svijetla dlaka koja ih štiti od sunčevih zraka. Svijetla boja dlake reflektira sunčevu svjetlost, čime se smanjuje apsorpcija topline. Druga prilagodba je njihov spor način života. Koale provode većinu svog vremena spavajući u krošnjama eukaliptusa, često do 20 sati dnevno. Treća prilagodba odnosi se na njihovu prehranu. Koale se hrane listovima eukaliptusa koji sadrže velike količine vode, što im omogućava da ostaju hidratizirane, bez potrebe za čestim pijenjem vode. Četvrta prilagodba je način na koji funkcionira njihov mozak koji im pomaže u regulaciji tjelesne temperature. Green


Slične vijesti

Petak (20:00)

Smanjite taj beton, pliz

Zeleni urbanizam kao odgovor na klimatske ekstreme u gradovima

Gradovi se sve češće suočavaju s ekstremnim vremenskim uvjetima – od toplinskih valova i urbanih toplinskih otoka do bujičnih poplava koje opterećuju zastarjelu infrastrukturu. Uz činjenicu da već 55% svjetskog stanovništva živi u urbanim područjima, a do 2050. taj udio raste na gotovo 70%, potreba za prilagodbom postaje ključna. U HTV-ovoj emisiji Zelena linija istaknuli su zelenu infrastrukturu i modularnu, održivu gradnju kao rješenja za otpornije i zdravije gradove. HRT

16.12. (09:00)

Skijanje samo na razglednicama

Do kraja stoljeća Alpe će izgubiti 97 posto ledenjaka

Samo bi oko 110 od današnjih 3.200 alpskih ledenjaka preživjelo. Globalno bi pri zagrijavanju od 2,7 °C nestalo 79 posto ledenjaka, a pri 4 °C čak 91 posto. Iako ni ambiciozniji ciljevi ne spašavaju većinu alpskog leda, snažno smanjenje emisija može usporiti nestanak i očuvati desetke tisuća ledenjaka diljem svijeta. Gospodarstvo će se, dakle, morati suočiti s tim promjenama. A čak i mali ledenjaci osiguravaju vodu nizvodno’ za vegetaciju i naselja. I to će se promijeniti, rekao je za POLITICO Lander Van Tricht, glavni autor studije ETH Zurich. tportal

16.12. (08:00)

Čekaj malo, jesmo li ovo mi uspjeli... biti dobri?

Nije sve tako sivo: 2025. ima i svijetlih točaka u globalnoj ekologiji

Obnovljivi izvori energije prvi put nadmašili ugljen, oceani i šume dobivaju veću zaštitu, a Međunarodni sud pravde otvara put tužbama zbog klimatskih promjena. Zelene morske kornjače i tigrovi bilježe oporavak, autohtoni narodi dobivaju formalnu ulogu u očuvanju planeta, a lososi se vraćaju na rijeku Klamath. Iako izazovi ostaju, godine tihi proboji pokazuju da akcije i ulaganja daju opipljive rezultate. BBC, Index

15.12. (16:46)

Hrvatska ulaže samo polovicu potrebnog iznosa u zaštitu od klimatskih promjena

14.12. (15:00)

I da se ne grijemo na drva

Güttler: Ako bismo brže elektrificirali vozila, povećali bismo kvalitetu zraka

Ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler upozorava da su sezonske prognoze i dalje najslabija karika meteorologije, osobito kod oborina, dok je globalno zagrijavanje stabilan i ubrzan proces. Hrvatska, kao dio Sredozemlja, bilježi snažnije zatopljenje, pad ljetnih oborina, veći rizik od požara i porast razine mora. Prag od 1,5 °C globalnog zagrijavanja uskoro će biti trajno prijeđen. Istodobno, Hrvatska bilježi snažan rast obnovljivih izvora, ali promet ostaje ključni klimatski problem. Index

13.12. (09:00)

Manje papira, više dozvola - klima nek se strpi

Bruxelles popušta s papirologijom, ali ne i s klimom

Europska komisija predstavila je „ekološki omnibus“, paket od šest prijedloga za pojednostavljenje okolišnih propisa uz zadržavanje ambicioznih klimatskih ciljeva. Cilj je ubrzati dozvole, smanjiti izvještavanje i administrativni teret za industriju i poljoprivredu te uštedjeti do 37,5 mlrd. eura godišnje do 2029. godine. Mijenjaju se pravila o industrijskim emisijama, procjenama utjecaja na okoliš, kružnom gospodarstvu i geoprostornim podacima, uključujući ukidanje SCIP baze. Bruxelles poručuje: zelena agenda ostaje, ali s manje birokracije. Lider

13.12. (00:00)

Da više ne griješ ulicu

Što vlasnici domova mogu očekivati od socijalnog klimatskog plana

Socijalni plan za klimatsku politiku (2026.–2032.) donosi 1,68 mlrd. eura za ublažavanje učinaka ETS2 i energetsku obnovu domova, s naglaskom na ranjiva kućanstva. Za stambeni sektor predviđeno je 658 mil. eura, uključujući obnovu 5.000 obiteljskih kuća, 232 višestambene zgrade na potpomognutim područjima i jačanje socijalnog stanovanja. Mjere obuhvaćaju izolaciju, novu stolariju i učinkovitije sustave grijanja, uz mogućnost potpune potpore za najsiromašnije. Uspjeh ovisi o jasnim kriterijima, kvalitetnim standardima, transparentnosti i zaštiti najmoprimaca od poskupljenja. Zgradonačelnik

09.12. (19:00)

Kako smo od “slijetanja na Mjesec” došli do “spuštanja na ugljen”

Desetljeće Pariškog sporazuma: između ciljeva i stvarnosti

Deset godina nakon Pariškog sporazuma svijet je na 1,5 °C i još daleko od ciljeva. Iako su nacionalni planovi postali ambiciozniji, provedba kasni zbog fosilnog lobija, političkih kriza i društvenih otpora. Pandemija, ruska agresija na Ukrajinu i povratak realpolitike usporili su tranziciju, a dezinformacije dodatno zakomplicirale javnu percepciju. Ipak, globalne emisije rastu sporije nego što se 2015. predviđalo, a pojedine zemlje, poput Kine, bilježe stabilizaciju. Procjene zatopljenja smanjene su s gotovo 4 °C na oko 2,3–2,5 °C — još uvijek nedovoljno, ali značajan pomak. H-alter

 

02.12. (11:00)

Kad ti dvorište postane uvala, a čestica pomorsko dobro

Stoljeće mjerenja otkriva: sjeverni Jadran polako tone pod vlastito more

Bakarski mareograf, najstariji analogni na Sredozemlju, već gotovo stoljeće bilježi stalni porast razine mora. Podaci pokazuju ubrzanje – s 3 mm godišnje na gotovo 6 mm prošle godine – što znači mogućih 25 cm rasta do 2050. Geološka istraživanja potkapina potvrđuju dugoročni trend podizanja mora. Posljedice uključuju sve češće plavljenje obale te nužnost prilagodbe infrastrukture i planiranja u obalnim gradovima sjevernog Jadrana. HRT

30.11. (12:00)

Ako je ima zimi, možda preživimo ljeti

Navodnjavanje ili propadanje: hrvatska poljoprivreda na klimatskoj prekretnici

Ivan Malić za Agroklub ukazuje na važnost vode u poljoprivredi u jeku klimatskih promjena, koje  uzrokuju više od 100 milijuna eura šteta u hrvatskoj poljoprivredi, (a 2024. čak 200 milijuna). Bez brzog širenja sustava navodnjavanja proizvodnja će se urušiti. Država sporo gradi infrastrukturu, a dio poljoprivrednika je skeptičan. Kao brza mjera predlaže se korištenje zimskih viškova iz vodovoda za punjenje akumulacija po nižoj cijeni, što bi voćarima i povrćarima donijelo znatan rast prinosa. Ratarstvo može podnijeti samo znatno nižu cijenu vode. Investicije u navodnjavanje nisu nerazumne i dugoročno se isplate.