Koliko brinete o zaštiti svoje privatnosti kada ste online? - Monitor.hr
04.11.2015. (16:07)

Nikad dosta opreza

Koliko brinete o zaštiti svoje privatnosti kada ste online?

Unatoč konfiguriranju svih postavki privatnosti, ako vaš softver, odnosno operativni sustav nije ažuran, veća je mogućnost da će ‘propustiti’ vaše privatne podatke, a zbog neažuriranja propustit ćete i sve mogućnosti programa za zaštitu sigurnosti svojih podataka. Dakle, ažuriranje vašega softvera i operativnog sustava prvi je korak prema zaštiti vaših podataka. Ako pak ne želite da se sazna što pretražujete na internetu koristite privatan, tj. anoniman način pretraživanja koji podržava većina internetskih pretraživača. Plan B


Slične vijesti

27.06. (19:00)

Vaš preglednik nije gladan – samo znatiželjan oglašivač

Ne klikći “Prihvati sve” naslijepo: ne jedu se svi kolačići bez razmišljanja

Prihvaćanje svih kolačića na web stranicama nije uvijek pametno. Dok sesijski i stalni kolačići često poboljšavaju korisničko iskustvo, kolačići trećih strana služe za praćenje i oglašavanje. Oni mogu ugroziti privatnost jer vas prate kroz različite stranice. Stručnjaci preporučuju prihvaćanje samo nužnih kolačića na pouzdanim stranicama te blokiranje onih trećih strana u postavkama preglednika. Potpuno blokiranje može uzrokovati probleme s funkcionalnošću stranica, pa je najbolji pristup selektivno prihvaćanje. Ukratko: budite umjereni, kao i s pravim kolačićima. tportal

12.06. (23:00)

Skini se sam ako ti je do toga, aplikacija ti ne treba

Meta je pokrenula tužbu protiv proizvođača aplikacija koje generiraju golišave fotografije obučenih ljudi

Ova akcija uslijedila je nakon što su istraživači i novinari upozorili na tisuće oglasa za aplikacije koje omogućuju uklanjanje odjeće sa slika poznatih osoba i drugih pojedinaca (jednakost u golotinji za sve!). Joy Timeline HK Limited je više puta pokušao zaobići Metin proces pregleda oglasa, unatoč opetovanom uklanjanju njihovih oglasa zbog kršenja pravila. Meta tvrdi da je razvila novu tehnologiju za prepoznavanje ovakvih oglasa, čak i kada sami oglasi ne sadrže eksplicitni sadržaj, te koristi tehnologiju za brže pronalaženje i uklanjanje sličnih oglasa. Bug

02.06. (00:00)

Pale sam na Internetu

Hoće li umjetna inteligencija otuđiti ljude ili omogućiti kvalitetniji život? ‘Ključ je u razvijanju kritičkog razmišljanja’

Predrag Pale je više od 30 godina profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, a mnogi ga znaju kao čovjeka koji je uveo internet u Hrvatsku. Kaže da vještina računanja na pamet ili na papiru polako nestaje, što je više znak promjena nego činjenice da ljudi postaju gluplji. Za korištenje složenijih alata ipak treba imati neke vještine. ChatGPT je prije svega komunikacijski alat i to vrlo ugodan za ljude, i iako može biti koristan u brojnim stvarima, ne bi ga trebalo koristiti za ozbiljne i važne stvari poput medicinskih savjeta, donošenja zakona i slično. Mnogi već sada smatraju da živimo u svijetu laži, no to bi napretkom tehnologije moglo postati i još naglašenije. Internet je unatoč brojnim nedostatcima i opasnostima, i dalje fascinantna stvar. Najvažnije je razvijati kritičko razmišljanje. HRT

24.05. (19:00)

Ugasili ekrane, upalili život

The Offline Club – digitalni detox koji osvaja svijet

“The Offline Club” iz Nizozemske s gotovo 530.000 pratitelja na Instagramu paradoksalno promiče digitalni detox. Cilj im je vratiti ljudskost u društvo opsjednuto ekranima organiziranjem okupljanja bez mobitela. Ljudi čitaju, igraju se i odmaraju, prisjećajući se života prije pametnih telefona. Koncept se širi Europom, a raste i želja mladih za manje vremena na internetu, unatoč poteškoćama s isključivanjem. Neke zemlje, poput Australije i Danske, već podižu dobne granice za društvene mreže ili zabranjuju telefone u školama, prepoznajući povezanost prekomjernog korištenja s psihičkim problemima. DW

14.05. (09:00)

Avatari lažu, algoritmi ne

Digitalni tragovi otkrivaju pravu osobnost, čak i kad se skrivamo iza avatara

Na Psihofestu je predstavljeno kako se osobine ličnosti mogu točno procijeniti na temelju digitalnih tragova, poput statusa i poruka. Psihološki modeli, uključujući umjetnu inteligenciju, analiziraju tekstove i izvode zaključke o tome koliko je osoba društvena, narcisoidna ili sramežljiva – ponekad točnije i od vlastite obitelji. Asistentica Iva Vukojević s FFZG-a istaknula je da za takvu procjenu nije potrebno puno podataka, a rezultati često iznenade i same autore. U virtualnom svijetu, osobnost ostaje vidljiva čak i kad se identitet skriva. HRT

24.04. (16:00)

10G: Kad i tvoje misli kasne za mrežom

Kina lansirala prvu 10G mrežu na svijetu

Kineski grad Xiong’an postao je prvi na svijetu s komercijalno dostupnom 10G mrežom zahvaljujući suradnji Huaweija i China Unicoma. Nova 50G-PON tehnologija omogućuje skidanje brzine do 9.834 Mbps i latenciju od samo 3 ms. Osim impresivne brzine, mreža je temelj za razvoj pametnih gradova, autonomnih vozila i drugih tehnoloških rješenja. Ovaj potez dio je šire kineske strategije digitalizacije, kojom zemlja želi učvrstiti svoju poziciju tehnološkog lidera. Bug

13.04. (15:00)

Sreća i mladost su offline

Svatko može pomladiti svoj mozak za 10 godina ako na dva tjedna isključi internet na svom pametnom telefonu

U studiji koja je provedena na 400 ispitanika, studenata i radno sposobnih odraslih ljudi, istraživači su od sudionika tražili da preuzmu aplikaciju koja je njihovim pametnim telefonima blokirala pristup internetu. I dalje su mogli telefonirati i slati poruke. Rezultati su pokazali da je stalna pažnja ispitanika, sposobnost da se usredotoče na jednu temu, toliko porasla da je postala ekvivalentna pažnji nekoga 10 godina mlađeg. Devedeset posto ljudi također je prijavilo poboljšanja u mentalnom zdravlju, koje se poboljšalo značajnije nego kod uzimanja antidepresiva duljem od dva tjedna. I sami sudionici su rekli da su osjetili poboljšanja u osobnom blagostanju i osjećaju zadovoljstva životom. Net

12.02. (19:00)

Tko reže internet? Nije mačka, nego podmorska sabotaža!

Podmorski kablovi: žice koje drže svijet povezanim

Podmorski kablovi prenose 95% svjetske telekomunikacije, ali su ranjivi na sabotaže i oštećenja. Osim internetskih, postoje i energetski kablovi za HVDC prijenos. Sateliti nisu adekvatna alternativa zbog sporijih i skupljih veza. Velike tehnološke kompanije sve više ulažu u vlastite kablovske mreže. Oštećenja najčešće uzrokuju sidra i ribarske mreže, no geopolitičke tenzije donose i namjerne napade. Popravci su složeni, skupi i dugotrajni. Unatoč zaštitnim mjerama, pravna regulativa zaštite kablova još uvijek je nedovoljno razvijena. DW

04.02. (21:00)

Prije su nas dijelile samo ograde, a danas imamo i digitalne rovove

Društvene mreže: Od globalnog trga do digitalnog ringa

Društvene mreže, zamišljene kao mjesta povezivanja, postale su poprište sukoba i polarizacije. Algoritmi, dizajnirani da nas zadrže što dulje na platformama, potiču ljutnju i mržnju, hraneći naše predrasude i stvarajući “komore odjeka”. Istraživanja pokazuju da je stvarni problem u tome što naši mozgovi nisu prilagođeni količini različitosti s kojom se susrećemo online. Rješenje možda leži u povratku na starije, decentralizirane oblike komunikacije ili u pronalasku načina da se algoritmi usmjere prema društvenoj odgovornosti, a ne profitu. Index

26.01. (15:00)

Ništa nije slobodno, čak ni internet

Postnikov: Lako za to što vam se pokvario internet. Jer čini se da nam se pokvario svijet

Još od devedesetih godina prošlog stoljeća, najkasnije od Zakona o telekomunikacijama Billa Clintona iz 1996., internetska mreža, prethodno izgrađena javnim sredstvima, prepuštena je tržištu, a tržištima – nasuprot mitovima njihovih propagandista – uglavnom upravlja nekolicina kompanija. Logika oligopola je neumoljiva. I nikada ne radi u korist mušterija. Zato će, uostalom, američki povjesničar Howard Zinn još 2003., u proširenom izdanju antologijske “Narodne povijesti SAD-a”, prevedene i kod nas, zapisati da je Clintonov zakon omogućio “nekolicini korporacija” da “povećaju svoju moć”, a s njom i “kontrolu informacija”. Možda smo, drugim riječima, tek nedavno primijetili da se stvar zagovnala, ali sranje se sprema odavno. Nedostajao je samo posljednji korak: da se gospodari interneta udruže s gospodarom politike, da se oligopolisti prometnu u oligarhe. A one koji u politiku ulaze kao imperatori korporacija u politici rijetko zanima demokracija. Boris Postnikov za Novosti.