Koliko je sna zapravo dovoljno? - Monitor.hr
04.02.2015. (15:10)

Koliko stigneš

Koliko je sna zapravo dovoljno?

Bebe do tri mjeseca trebale bi spavati od 14 do 17 sati, a djeca do dvije godine od 11 do 14 sati. Djeci vrtićke dobi dovoljno je 10 do 13 sati sna, a školarcima 9 do 11 sati za san. Mladi do 25 godina trebaju 7 do 9 sati sna, kao i ljudi do 64., dok je onima starijima dovoljno sedam do osam sati. Huffington Post


Slične vijesti

27.06. (07:00)

Niste gladni, samo ste nenaspavani

Noćni pohodi na hladnjak vjerojatnije uzrokovani nenaspavanošću prije nego glađu

Iza neobuzdanih noćnih pohoda na hladnjak ne stoje ni karakterna slabost ni sniženi šećer, već kompleksan neurokemijski odgovor mozga koji na gubitak sna reagira kao na opasnost od gladovanja. Kad ne spavamo dovoljno, dolazi do naglog poremećaja u ravnoteži dvaju ključnih hormona koji reguliraju apetit: grelina, hormona gladi, i leptina, hormona sitosti. Grelin ne samo da poraste već naglo skače iznad fizioloških vrijednosti, kao da tijelo pokušava zavapiti za energijom koju ne dobiva od odmora. Istovremeno se leptin – hormon koji bi trebao reći „bilo bi dosta“ – povlači u pozadinu, pa bez prethodnog upozorenja pada na nemjerljivo niske vrijednosti. Posljedica tih hormonalnih promjena nije samo osjećaj „rupe u želucu“, već i potpuni gubitak orijentacije u procjeni koliko nam hrane uopće treba. Igor Berecki za Bug

29.05. (21:00)

Što li sanjaju? Mirisno cvijeće ili možda čak pčelara?

I pčele sanjaju: mirisni REM u košnici

Znanstvenici sa Sveučilišta u Trentu otkrili su da pčele tijekom sna pokazuju moždane obrasce slične ljudskima. Fokus istraživanja bio je na dijelu mozga zaduženom za mirise, a pomoću algoritama utvrđeno je da pčele sanjaju i reproduciraju dnevna sjećanja. Ključnu ulogu ima neurotransmiter GABA. Otkriće potvrđuje da je san evolucijski duboko ukorijenjen i vitalan za pamćenje i preživljavanje, dok stresori poput pesticida mogu narušiti ovaj osjetljiv proces. Agroklub

21.05. (01:00)

Kad ti ni dodatnih 20 minuta sna ne pomogne jer si spavala s popisom obaveza u glavi

Spolne razlike u snu: žene češće pate od nesanice unatoč duljem spavanju

Žene prosječno spavaju 15–20 minuta dulje od muškaraca, no češće pate od nesanice i imaju dvostruko veći rizik od njezine pojave. Kvalitetu sna narušavaju hormonalne promjene tijekom ciklusa, trudnoće i menopauze, ali i psihosocijalni čimbenici poput stresa, anksioznosti i dnevnih obaveza. Hormonalni disbalans smanjuje duboke faze sna, a povećani kortizol otežava opuštanje. Iako više spavaju, žene se zbog isprekidanog sna i mentalnog opterećenja često osjećaju umorno tijekom dana. tportal

19.03. (18:00)

Spavajte kao beba – ili kao pregaženi tramvaj

Kvaliteta sna: važnija nego što mislite, a često zanemarena

Kvalitetan san nije samo pitanje dužine, već i pravilnog odvijanja svih stadija spavanja. Neuroznanstvenik Alen Juginović za HRT naglašava da loš san povećava rizik od srčanih bolesti, visokog tlaka i dijabetesa. Cirkadijalni ritam mijenja se s godinama, što tinejdžerima otežava rano ustajanje. Neurologinja Latica Friedrich upozorava na negativan utjecaj kofeina i alkohola – prvi nas drži budnima, a drugi narušava san unatoč prividnoj pomoći pri uspavljivanju. Sve u svemu, ako vam san nije prioritet, vaše zdravlje možda neće imati razumijevanja.

14.03. (13:00)

Oči širom zatvorene... ili ipak ne?

Zjenice ne spavaju: otkrivena njihova uloga u snu

Istraživači ETH Zürich otkrili su da se veličina zjenice mijenja tijekom sna, prateći aktivnost mozga. Suprotno ranijim pretpostavkama, mozak u snu prolazi kroz faze visoke i niske aktivacije, a te se promjene ogledaju u zjenicama. Ova otkrića mogu pomoći u dijagnostici poremećaja sna i praćenju pacijenata u komi. U budućnosti će znanstvenici istražiti kako locus coeruleus, područje u moždanom deblu, upravlja ovim procesom i kakvu ulogu zjenice imaju u regulaciji sna. Bug

14.01. (15:00)

Sanjam dan bez noćnih mora

Loša sjećanja najbolje se brišu dok spavamo

Sposobnost brisanja loših sjećanja i traumatskih uspomena mogla bi pomoći u liječenju niza različitih problema mentalnog zdravlja, a čini se da su znanstvenici otkrili način na koji bi se to moglo i učiniti: negativna sjećanja, kažu oni, mogu se izbrisati ponovnim aktiviranjem pozitivnih. Istraživanje aktivnosti mozga uz pomoć elektroencefalografije pokazalo je da aktivnost theta-pojasa u mozgu, povezana s obradom emocionalnog pamćenja, raste kao odgovor na zvučne znakove pamćenja te da je bila značajno veća kada su korišteni pozitivni znakovi. S vremenom su se ispitanici sve manje prisjećali negativnih sjećanja pomiješanih s pozitivnim. Bug

28.11.2024. (20:00)

Dobro je tu i tamo ubiti oko poslijepodne

Dobra strana sna: drijemež jača sposobnosti mozga

Istraživanje, objavljeno u časopisu Science, otkriva kako NREM, lakši san koji doživljavamo dok drijemamo, potiče sinkronizaciju mozga i poboljšava kodiranje informacija. Istraživači su te učinke replicirali kroz invazivnu stimulaciju i tako ukazali na potencijalne neuromodulacijske terapije, tretmane za liječenje poremećaje spavanja pa čak i metode kojima bi se poboljšale naše kognitivne i bihevioralne performanse. Neki od učinaka spavanja na obnavljanje i poboljšanje performansi mogli bi se postići i bez potrebe za pravim snom. A to bi moglo biti od koristi u liječenju osoba s poremećajima spavanja ili prilikom istraživanja svemira. Bug

08.09.2024. (10:00)

Ako nisi beba, onda je za razmisliti

Ako netko redovito spava dulje od devet ili 10 sati i još uvijek se osjeća umorno tijekom dana, možda previše spava

Budući da se potrebe za snom razlikuju od osobe do osobe, dugotrajnije spavanje predstavlja problem samo ako ometa nečiju sposobnost da se uključi u svakodnevne funkcije i postigne ono što je namjeravao učiniti u svakodnevnom životu. Prekomerno spavanje, također poznato kao “dugo spavanje”, alternativno se definira kao redovito spavanje više od 10 sati dnevno, iznad preporuke Nacionalne zaklade za spavanje od sedam do devet sati za odrasle između 18 i 64 godine. Kronično prekomjerno spavanje može biti simptom nekog drugog već postojećeg zdravstvenog problema, poput apneje za vrijeme spavanja, sindroma odgođene faze spavanja ili hipersomnije. N1

04.07.2024. (01:00)

Neki se ne gase ni dok spavaju

Pričanje u snu – bezopasno, iako može uzrokovati manje kvalitetan san

Razgovor u snu ne smatra se poremećajem spavanja već normalnom varijacijom ljudskog ponašanja u snu. Međunarodna klasifikacija poremećaja spavanja navodi razgovor u snu pod “izoliranim simptomima, naizgled normalnim varijantama i neriješenim problemima”, zajedno sa stvarima poput hrkanja i početka spavanja — iznenadnog trzaja koji neki ljudi imaju kad zaspu, također poznatog kao hipnagogički trzaji. Međutim, iako pričanje u snu nije poremećaj, može imati neželjene utjecaje na san osobe i na san nekoga tko s njima dijeli sobu ili krevet. Govor u snu, ili somnilokvij, je kad osoba vokalizira dok spava. Te vokalizacije mogu biti pune riječi i fraze, ili mogu biti mumljanje, povici ili čak smijeh. Znanost

02.07.2024. (16:00)

Povratak u pećinu se odjednom ne čini kao loša ideja

Zašto ljeti teže zaspimo? Odgovor bi mogao biti dijelom i zbog evolucije

Naime, naši su preci spavali u pećinama, na hladnom i mračnom mjestu, što su bili savršeni uvjeti za proizvodnju melatonina (hormona sna) u organizmu. Danas nam san remeti javna rasvjeta, a još više od nje plava svjetla svih mogućih ekrana koji su nam okupirali život. Ljeti situacija postaje još kompliciranija jer su dani dulji – prije sviće pa se ranije i budimo, a navečer kasnije pada mrak pa kasnije i tonemo u san. Sam san je puno nekvalitetniji, nego onaj zimski jer melatonin koji organizam luči, nije u stanju uslijed visoke okolišne temperature, rashladiti organizam i uspavati ga. Nacional