Korak bliže konvertiranju 'švicaraca' u eure - Monitor.hr
09.03.2015. (19:30)

Ne bi, ali morat će

Korak bliže konvertiranju ‘švicaraca’ u eure

Banke i dužnici korak su bliže pronalaženju rješenja za kredite s valutnom klauzulom u švicarskim francima na način da se svi takvi krediti konvertiraju u eure, doznaje se od predstavnika Udruge Franak nakon sastanka u Ministarstvu financija. “Počelo se govoriti o modelima konverzije. Iako se i dalje zalažemo za konverziju u kune, banke su ponudile konverziju u eure, što mi načelno ne prihvaćamo, ali možemo o tome razgovarati”, rekao je Jurica Dobrinić iz Udruge Franak nakon današnjeg sastanaka radne skupine koju čine predstavnici Ministarstava financija, Hrvatske narodne banke, poslovnih banaka i Udruge Franak. HRT


Slične vijesti

08.06. (09:00)

Inflacija pada, ali radna snaga stiže uzlaznom putanjom – preko granice

Vujčić: Većinu od 50 tisuća radnih mjesta popunit će strani radnici

Guverner HNB-a Boris Vujčić najavio je daljnje usporavanje inflacije, koja bi 2026. trebala pasti na 2,2%. Unatoč slabijem rastu BDP-a (3,3% u 2024.), domaće gospodarstvo ostaje snažno, uz realan rast plaća i očekivanih 50.000 novih radnih mjesta. No, većinu njih popunit će strani radnici, što potvrđuje trajni zaokret hrvatskog tržišta rada. Zbog nadolazećih mjera pooštravanja kreditiranja očekuje se smanjenje potrošnje. Inflaciju su u svibnju pogurale cijene hrane i energije, a turizam gubi konkurentnost zbog visokih cijena. Lider

24.05. (09:00)

I u digitalno doba bolje se uzdati u analogno

HNB: Imamo novca, ali ponesite sitno — za svaki slučaj

Nakon prekida struje i kibernetičkih napada u Europi, sve više zemalja preporučuje građanima da imaju gotovinu pri ruci. Njemačka i Nizozemska već su izdale konkretne smjernice, a Hrvatska narodna banka savjetuje da građani sami procijene svoje potrebe. Iako tvrde da novca ima dovoljno, napominju da je pametno imati rezervu za osnovne troškove u kriznim situacijama, poput potresa, poplava ili hakerskih napada. tportal

29.04. (12:00)

Tko štedi, ima – tko riskira, klima se s minusom

Kućanstva u Hrvatskoj bogatija za 9,6 milijardi eura, 10 posto više nego lani

Na kraju 2024. financijska imovina kućanstava u Hrvatskoj porasla je na 106 milijardi eura, dok su im obveze dosegle 28 milijardi. Neto vrijednost sektora kućanstava skočila je gotovo 10 posto. Nasuprot tome, financijska imovina hrvatskog gospodarstva iznosila je 480 milijardi eura, uz smanjenje u odnosu na BDP za više od 25 postotnih bodova. Nefinancijska poduzeća bilježe minus od 70,4 milijarde eura, unatoč blagom rastu imovine i obveza. Trend: kućanstva jačaju, gospodarstvo se klati. Poslovni

20.02. (12:00)

Jer se kod nas sve da uokviriti i izložiti

Postnikov posjećuje muzeje koji to nisu: HNB-ov Muzej novca nije muzej, već spomenik…

HNB-ov Muzej novca Moneterra ne samo što ustvari-nije-muzej nego ustvari nije ni muzej novca: to je prije zabavni, atraktivni, interaktivni spomenik koji je HNB podigao vlastitoj genijalnosti. Sve je ovdje podređeno tome da posjetitelji shvate koliko im je život lakši i ljepši zahvaljujući našoj središnjoj banci. Muzej kravate ima problem da se o kravatama nema puno ni za reći, a u Muzej smijeha je ušao duboko istraumatiziran, da iz njega ne bi izašao nimalo sretniji… Za Muzej kanabisa kaže da više liči na dućan koji ima muzej. Boris Postnikov u drugom dijelu obilaska muzeja koji to nisu za Novosti.

10.02. (18:00)

Banke dijele "akcijske" kamate, HNB steže remen

Stambeni krediti na popustu – ali ne zadugo

Hrvatska narodna banka od 1. travnja postrožuje uvjete stambenih kredita – mjesečna rata ne smije prelaziti 45% dohotka, a kredit ne smije premašiti 90% vrijednosti nekretnine (uz iznimke za prvo rješavanje stambenog pitanja). Banke su požurile s akcijama: ZABA nudi kamatu od 2,85%, Erste spušta na 3,30%, a HPB već ima 2,89%. U međuvremenu, zaduženost građana raste, a stambeni krediti porasli su za 2,5% u zadnjem tromjesečju. Hoće li niže kamate potaknuti još veće zaduživanje prije nego što završi “sniženje”? tportal

27.01. (20:00)

Kad gotovina leti, HNB reže krila

Za kupiti stan trebat će plaća od najmanje 1074 eura, a vraćaju se i sudužnici

Hrvatska narodna banka postrožila je uvjete kreditiranja zbog zabrinutosti oko rasta gotovinskih kredita. Građani će za stambene kredite smjeti izdvajati do 45%, a za gotovinske do 40% svojih primanja. Banke mogu odstupati od pravila za 20% stambenih i 10% gotovinskih kredita. Ograničen je i iznos kredita u odnosu na procjenu nekretnine na 90%. Mjere će posebno pogoditi srednji sloj građana, dok HNB strahuje od rizika neurednog otplaćivanja. Banke, s druge strane, tvrde da ne vide veće probleme s naplatom kredita. Kritičari ističu da se urednim dužnicima otežava zaduživanje zbog manjeg broja neurednih. Lider

23.01. (13:00)

Kreditni party završava u 23:55

Novi stroži uvjeti za kredite: HNB uvodi “financijske pojaseve za spašavanje”

Guverner HNB-a Boris Vujčić najavio je uvođenje novih mjera kako bi se usporio nagli rast potrošačkih kredita, a time i smanjio rizik za građane i financijsku stabilnost. Od 1. travnja uvode se ograničenja na omjer duga i dohotka (45% za stambene, 40% za gotovinske kredite), kao i pravilo da vrijednost stambenog kredita ne smije prelaziti 90% vrijednosti nekretnine. Iako će promjene najviše osjetiti budući korisnici kredita, HNB tvrdi da je mjera preventivna i potrebna kako bi se izbjegle buduće financijske krize. Index

20.01. (20:00)

Više vrijedimo

Financijska imovina hrvatskih kućanstava narasla na 103 milijarde eura

Podaci HNB-a ukazuju na selektivni rast financijske imovine u hrvatskom gospodarstvu uz istodobno smanjenje omjera financijskih obveza prema BDP-u. Kućanstva su na kraju trećeg tromjesečja 2024. imala financijsku imovinu u vrijednosti od 103 milijarde eura, što je 3,1 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja i 10,7 posto više u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Financijske obveze kućanstava povećale su se na 27 milijardi eura, što je rast od 2,2 posto tromjesečno te 10,4 posto na godišnjoj razini. Lider

28.12.2024. (18:00)

Nije sve toliko skupo koliko imamo malo para

Guverner Vujčić: Da nismo uveli euro, cijene bi bile malo niže, ali…

Mislim da je najbolje gledati što se dogodilo s cijenama u zemljama koje nisu uvele euro pa uspoređivati s Hrvatskom. Ako pogledate Poljsku, Češku, Mađarsku, Rumunjsku, Bugarsku, istočnoeuropske zemlje, u njima su cijene rasle brže nego u Hrvatskoj. Znači, da je do eura, onda bi kod nas cijene rasle brže nego u tim zemljama. Očito se radi o nekim drugim faktorima koji su doveli do visokih stopa inflacije, ne samo u cijeloj istočnoj Europi, nego u cijeloj Europi – kazao je prvi čovjek HNB-a za RTL, koji iduće godine očekuje usporavanje inflacije. Iako ljudi vole komentirati visoke cijene, one se najčešće odnose na hranu, dok su zdravstvo, stanovanje i telekomunikacije kod nas jeftinije nego u prosjeku u EU, kaže. Nacional

21.12.2024. (19:00)

Kako podići prašinu uz jednu PowerPoint prezentaciju

Brkljača: „Nije to skupo, nego si se ti loše udala!“ O navodnoj skupoći hrvatskog turizma

Guverner HNB-a, iako je uzburkao javnost izjavama kako turizam trpi gubitke, nije izrekao ništa sporno, već je prezentirao podatke o hrvatskom turizmu, koji su mediji iskoristili za senzacionalističke naslove (primjer Index, Kult plave kamenice, Glas Slavonije…). Brkljača za Arhiv Analitiku ističe da je Hrvatska kroz pandemiju imala najmanji pad i najbrži oporavak turizma među mediteranskim zemljama, ali da su više cijene u pandemijskom oporavku možda smanjile cjenovnu konkurentnost. Zaključuje kako tržište samo regulira cijene, no upozorava da bi porezne i regulatorne promjene mogle negativno utjecati na turizam. Sve u svemu, guverner nije kriv za „paniku“, već je samo prikazao slajdove.