I krave se vesele proljeću
Prvi izlazak van nakon zime.
ICYMI: Cows seem to jump for joy on a farm in southern Sweden as they are taken out for the first time after the winter months 🐮 pic.twitter.com/oeDvs1L5Y1
— Reuters (@Reuters) May 3, 2021
Prvi izlazak van nakon zime.
ICYMI: Cows seem to jump for joy on a farm in southern Sweden as they are taken out for the first time after the winter months 🐮 pic.twitter.com/oeDvs1L5Y1
— Reuters (@Reuters) May 3, 2021
Kitty enjoying the attention 🐈🐄
pic.twitter.com/0cDZLzUFxI— Science girl (@gunsnrosesgirl3) March 8, 2024
Znanstvenici Sveučilišta Illinois Urbana-Champaign uspjeli su križanjem dobiti krave koje proizvode do 20 puta više mlijeka od autohtonih pasmina tropskih krajeva. Kako javlja časopis Animal Frontiers, ove krave spajaju sposobnost proizvodnje mlijeka pasmina Holstein i Jersey s karakteristikama autohtone pasmine Gyrs koja je prirodno otporna na vrućine, sušu i tropske bolesti. Pet generacija križanja rezultiralo je grlima koja su sposobna davati 10 litara mlijeka u tanzanijskim uvjetima, što je 20 puta više od prosječnog prinosa autohtonih goveda. Bug je to izdvojio kao jednu od top vijesti ovog tjedna iz područja znanosti.
Je li moguće imati krave koje ispuštaju manje metana? Odgovor je u genetici, piše Reuters. Kako navode, kada se na farmi Bena Loewitha u Kanadi na proljeće otele telad bit će među prvima u svijetu koja će biti uzgajana sa specifičnim ekološkim ciljem – da podriguju manje metana. Komercijalna dostupnost ove genetike mogla bi pomoći u smanjenju jednog od najvećih izvora snažnog stakleničkog plina, kažu znanstvenici i stručnjaci za stočarsku industriju. Navode kako bi ova osobina mogla smanjiti količinu plina do 1,5 posto na godišnjoj razini, odnosno do 30 posto do 2050. godine. Agroklub
Stočarski sektor je danas pred nikad većim izazovima. Prozivan zbog emitiranja velike količine stakleničkih plinova, prvenstveno metana kojega proizvode preživači, mora se nositi i s trendovima koji zahtijevaju smanjenje konzumacije proizvoda animalnog podrijetla. Pritom se nameću oni koji promoviraju proteine biljnog podrijetla, umjetno stvoreno meso ili pak proteine koji dolaze od kukaca. Stalno govorimo o klimatskim promjenama koje su evidentno prisutne, ali na njih trebamo gledati s aspekta proizvođača koji moraju proizvesti hranu u takvim otežanim uvjetima. Iako je sve veći broj vegetarijanaca, nije za očekivati niti da ima dovoljno resursa da cijela populacija prijeđe na takvu vrstu prehrane. Hrvatska ima jako velik problem jer proizvodi premalo hrane za svoje potrebe, odnosno zadovoljavamo oko 50 posto potreba za hranom. Agroklub
Demonizacija goveda zbog visokih razina emisija metana nije u potpunosti opravdana: naime, istina je da umjetno hranjene krave u industrijskom uzgoju mesa štete okolišu, no krave koje se hrane ispašom zapravo su korisne i za okoliš i za ljudsko zdravlje. U usporedbi sa žitaricama, meso krava koje pasu bogatije je hranjivim sastojcima na jednaku količinu utrošene vode i karbonskih emisija. Stoka usto ima i ključnu ulogu u primjerice permakulturi, trenutačno jedinoj opciji održive proizvodnje hrane. Guardian