I krave se vesele proljeću
Prvi izlazak van nakon zime.
ICYMI: Cows seem to jump for joy on a farm in southern Sweden as they are taken out for the first time after the winter months 🐮 pic.twitter.com/oeDvs1L5Y1
— Reuters (@Reuters) May 3, 2021
Prvi izlazak van nakon zime.
ICYMI: Cows seem to jump for joy on a farm in southern Sweden as they are taken out for the first time after the winter months 🐮 pic.twitter.com/oeDvs1L5Y1
— Reuters (@Reuters) May 3, 2021
Ovo su činjenice: Poljoprivreda utječe oko 10 % na globalne emisije CO2. Jedna krava godišnje proizvede preko 100 kg metana, a na svijetu ima oko milijardu goveda. 100.000.000.000 kg metana godišnje. Kakav je to kolosalan prdac! Neki briselski ili zagrebački birokrat će kupovati još jedno četverogodišnje mazanje očiju i donijeti propis o porezu na pečenu janjetinu. Time će se spasiti klima, a ugasit će se stotine tvornica sreće na potezu od Hrašća do Boraje. Uvoznici rumunjske janjetine već lani počeli su se pripremati na uvoz humusa i vegeburgera. Danci su najavili od 2030. godine uvođenje poreza na krave u iznosu oko 100 EUR/kravi. Nema nikakve sumnje, ostali će u desetljeću koje slijedi pratiti hrabru i odgovornu dansku politiku, brže ili sporije ovisno o tome koliko im je sektor goveda bitan za nacionalnu ekonomiju. Što će biti s biftekom? Bit će sve skuplji, i sve više će dolaziti na stolove Europljana iz Južne Amerike, oni si zaštitu okoliša još ne mogu priuštiti. Ivan Malić za Agroklub.
Danska je odlučila biti prva zemlja koja će svojim poljoprivrednicima i stočarima uvesti porez na emisije CO2, pri čemu će uzgajivačima stoke naplaćivati gotovo 100 eura godišnje za emisije stakleničkih plinova svake njihove krave. U prijevodu, meso će postati skuplje. Nakon mjeseci napornih pregovora s trgovačkim tijelima i skupinama za zaštitu okoliša, danska vladajuća koalicija dogovorila je efektivnu poreznu stopu od 120 DKr (16 €) po toni emisije ekvivalenta ugljičnog dioksida iz stoke, uključujući krave i svinje. Danski sporazum, koji postavlja temelje za uvođenje nameta do 2030., dolazi samo nekoliko mjeseci nakon što su farmeri prosvjedovali diljem Europe protiv ekoloških mjera EU-a. Lider
Genetski modificirana krava iz Sveučilišta Illinois Urbana-Champaign postala je ključni akter u revolucionarnom istraživanju. U svom mlijeku, ova krava je proizvela proteine potrebne za ljudski inzulin. Kroz umetanje segmenta ljudske DNK koji kodira proinzulin u stanične jezgre kravljih embrija, istraživači su stvorili transgeno tele. Iako koncept proizvodnje inzulina u govedima nije nov, ovo je prvi put da je ljudski inzulin proizveden na ovaj način. Ovo otkriće donosi nadu u rješavanje globalnih problema s opskrbom inzulinom. Zanimljiv pregled tjednih vijesti iz znanosti donosi Bug.
Kitty enjoying the attention 🐈🐄
pic.twitter.com/0cDZLzUFxI— Science girl (@gunsnrosesgirl3) March 8, 2024
Znanstvenici Sveučilišta Illinois Urbana-Champaign uspjeli su križanjem dobiti krave koje proizvode do 20 puta više mlijeka od autohtonih pasmina tropskih krajeva. Kako javlja časopis Animal Frontiers, ove krave spajaju sposobnost proizvodnje mlijeka pasmina Holstein i Jersey s karakteristikama autohtone pasmine Gyrs koja je prirodno otporna na vrućine, sušu i tropske bolesti. Pet generacija križanja rezultiralo je grlima koja su sposobna davati 10 litara mlijeka u tanzanijskim uvjetima, što je 20 puta više od prosječnog prinosa autohtonih goveda. Bug je to izdvojio kao jednu od top vijesti ovog tjedna iz područja znanosti.
Je li moguće imati krave koje ispuštaju manje metana? Odgovor je u genetici, piše Reuters. Kako navode, kada se na farmi Bena Loewitha u Kanadi na proljeće otele telad bit će među prvima u svijetu koja će biti uzgajana sa specifičnim ekološkim ciljem – da podriguju manje metana. Komercijalna dostupnost ove genetike mogla bi pomoći u smanjenju jednog od najvećih izvora snažnog stakleničkog plina, kažu znanstvenici i stručnjaci za stočarsku industriju. Navode kako bi ova osobina mogla smanjiti količinu plina do 1,5 posto na godišnjoj razini, odnosno do 30 posto do 2050. godine. Agroklub
Stočarski sektor je danas pred nikad većim izazovima. Prozivan zbog emitiranja velike količine stakleničkih plinova, prvenstveno metana kojega proizvode preživači, mora se nositi i s trendovima koji zahtijevaju smanjenje konzumacije proizvoda animalnog podrijetla. Pritom se nameću oni koji promoviraju proteine biljnog podrijetla, umjetno stvoreno meso ili pak proteine koji dolaze od kukaca. Stalno govorimo o klimatskim promjenama koje su evidentno prisutne, ali na njih trebamo gledati s aspekta proizvođača koji moraju proizvesti hranu u takvim otežanim uvjetima. Iako je sve veći broj vegetarijanaca, nije za očekivati niti da ima dovoljno resursa da cijela populacija prijeđe na takvu vrstu prehrane. Hrvatska ima jako velik problem jer proizvodi premalo hrane za svoje potrebe, odnosno zadovoljavamo oko 50 posto potreba za hranom. Agroklub