Kuće obrasle bršljanom ili drugim raslinjem štede energiju

Zelene kuće

Kuće obrasle bršljanom ili drugim raslinjem štede energiju

Osim estetske, bršljan na fasadama ima i zaštitnu funkciju. Stručnjaci su ustanovili da efekt isparavanja sa zgrade prekrivene od vrha do dna raznim travama i cvijećem, odgovara učinkovitosti 45 klima uređaja, snage tri kilovata i radom od osam sati te se zgrada tako rashlađuje ljeti. Zimi pak raslinje čuva toplinu, gubitak se smanjuje i do 50%. T-Portal

energija fasade

Sunce im grije radni staž

Krovna revolucija: kako domaće tvrtke pune baterije izravno od sunca

Na krovovima svojih pogona tvrtka Končar postavlja sunčane elektrane koje već pokrivaju velik dio potrošnje, smanjuju emisije CO₂ i ovisnost o tržištu energije. Do 2026. planira iz obnovljivih izvora pokrivati 35% potreba. Sličnim putem idu i druge tvrtke poput Plive, Podravke i METRO-a. U Hrvatskoj je trenutačno priključeno više od 27.000 solarnih sustava, a industrijski objekti daju značajan doprinos energetskoj tranziciji – tiho, ali učinkovito, panel po panel. Zgradonačelnik

elektična energija energija solarna energija solarni paneli tvrtke

Kad plastika postane superjunak za energiju

PEDOT nanovlakna: revolucija u pohrani energije

Znanstvenici s UCLA razvili su PEDOT nanovlakna s izvanrednim kapacitetom pohrane energije, čak 100 puta vodljivijima od komercijalnih alternativa. Ova nanovlakna omogućuju izradu superkondenzatora s kapacitetom preko 4600 milifarada po kvadratnom centimetru i 70.000 ciklusa punjenja. Vertikalni rast materijala povećava površinu za pohranu naboja, čime se otvara put za primjene u električnim vozilima, prijenosnoj elektronici i sustavima obnovljive energije. PEDOT, dosad korišten za zaslone i pametne prozore, sada postaje ključan za učinkovitu i održivu pohranu energije. Revija HAK

energija pohrana energije skladištenje energije

Energija: skupa, ali neizbježna

Hrvatsko gospodarstvo povećalo potrošnju energije za 4%

Energetski institut Hrvoje Požar objavio je godišnji pregled Energija u Hrvatskoj 2023. Potrošnja energije u industriji porasla je za 4% u odnosu na 2022., a u razdoblju od 2018. do 2023. bilježi prosječni godišnji rast od 0,2%. U tom su razdoblju povećani udjeli tekućih goriva, neobnovljivog otpada, pare i vrele vode, dok su obnovljivi izvori i električna energija u padu. Smanjena je potrošnja u industrijama obojenih metala, prehrambenoj i tekstilnoj industriji, ali većina sektora bilježi rast. Savjeti

Energetski institut Hrvoje Požar energija gospodarstvo potrošnja energije

Smeće kao izvor struje

Pretvaranje industrijskog otpada u energetski eliksir

Znanstvenici su otkrili način da industrijski otpad, trifenilfosfin-oksid (TPPO), pretvore u anolit za protočne baterije. TPPO se reducira u stabilniji spoj CPO, koji pohranjuje energiju kroz elektrokemijske procese. Ključ je pronalazak idealnog otapala, smjese dimetilformamida i acetonitrila, koja omogućava dugotrajan rad baterije. Ova tehnologija obećava budućnost u kojoj će tekući elektroliti zamijeniti fosilna goriva u cjevovodima, otvarajući vrata novoj eri energetske održivosti. Nenad Raos za Bug

energija industrijski otpad Nenad Raos otpad

I Sjeverno more grije

Danci se griju pomoću morske vode

Umjesto ugašene termoelektrane na ugljen sad je u jednom danskom gradiću u pogon puštena golema toplinska pumpa koja će temperaturu mora pretvoriti u 280 tisuća megavatsati energije dovoljne za grijanje 25 tisuća domaćinstava. Stanovnike južnijih mora to svakako može začuditi, ali Tobias Hirsch iz tvrtke MAN Energy Solutions objašnjava kako ta toplinska pumpa odlično funkcionira “i kod najnižih temperatura, kad Sjeverno more ima 4 stupnja ili čak i manje”. “I tad možemo još uvijek dobivati dovoljno energije iz morske vode i gradu i tamošnjem stanovništvu staviti na raspolaganje vodu zagrijanu na preko 90 stupnjeva”, kaže Hirsch. DW

Danska energija grijanje more

Fosilna prošlost ili obnovljiva budućnost?

Hrvatska i dalje uvozi previše energenata, a ima sve uvjete za dobru energetsku tranziciju

Hrvatska ima potencijal za zelenu tranziciju, ali još uvijek dominiraju fosilni izvori i visoka ovisnost o uvozu energenata. Ministrica Marija Vučković ističe važnost automatizacije i smanjenja administracije, dok stručnjaci iz Končara i Ministarstva gospodarstva naglašavaju ključne promjene u energetici, poput smanjenja CO2 i veće upotrebe obnovljivih izvora. Ključni prioriteti su ulaganja u infrastrukturu, održivost i stabilan regulatorni okvir. Do 2030. udio fosilnih goriva trebao bi pasti na 45%, uz podršku EU financiranja. Zelena tranzicija mora biti pravedna prilika za gospodarstvo i konkurentnost svih sudionika. Lider

alternativni izvori energije energenti energija fosilna goriva obnovljivi izvori energije

Nulta emisija? Pita li itko zgrade?

Nova pravila za javne zgrade: Energetska obnova i ZEB Standard

Europske direktive nameću strože uvjete energetske obnove zgrada u javnom sektoru. Od 2024. obnova obuhvaća ne samo državne već i lokalne zgrade, uključujući komunalna poduzeća, s obvezom energetske obnove 3% godišnje. Donedavni nZEB standard (gotovo nulta energija) zamijenjen je ZEB standardom (nulta emisija). Uvođenje solarnih sustava i smanjenje fosilnih goriva ključni su, ali izazovi uključuju visoke troškove, administrativne zahtjeve i manjak radne snage. Zgradonačelnik

energija gospodarenje otpadom javna rasvjeta Vodoopskrba

I korov može biti koristan

Milijune tona invazivnog autohtonog grmlja iskoristit će za napajanje nove postaje

Vlasnici bivše elektrane na ugljen planiraju je transformirati u najveći australski generator biomase koristeći korov. Projekt bi mogao pomoći i lokalnim poljoprivrednicima koji se godinama pokušavaju riješiti korova. I to je upravo ono što se sprema u ovoj bivšoj elektrani na ugljen u Novom Južnom Walesu u Australiji. Neaktivna je desetljeće. Ali Verdant Earth Technologies želi je ponovno pokrenuti koristeći biomasu. Gdje god palite bilo što, po mom mišljenju, to bi trebalo staviti u elektranu koja stvara električnu energiju – kažu iz tvrtke. HRT

biomasa elektrana energija korov

Trebat će nam zeleni električari

Nastave li podatkovni centri nicati brzo kao dosad, a morat će i brže, u svjetskoj električnoj mreži nestat će energije za njihovo napajanje

Prema procjenama, podatkovni centru troše tri posto te energije potrebne u Europskoj uniji. Zato je njihova održivost važna tema u percepciji održivog razvoja. Europska komisija stoga je donijela novu, izmijenjenu Direktivu o energetskoj učinkovitosti prema kojoj će operatori podatkovnih centara morati prijaviti ključne pokazatelje učinka u europsku bazu podataka do 15. rujna 2024. Važno je uvesti standarde koji će zaštiti resurse, smanjiti ugljikov otisak i osigurati održivost, kažu ljudi iz branše, uz pokoju kritiku direktivi, koja ulazi i u poslovne tajne itd. Lider

električna energija energija podatkovni centar

Sad ga svi žele odjednom

Za prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo potrebna je prije svega jedna sirovina: bakar, kojeg nema dovoljno

Cijena bakra je na londonskoj burzi metala London Metal Exchange prvog svibnja skočila za 1,7 posto na 10.033,50 dolara za tonu. Bakar je time bio ponovo dosegao cijenu iz travnja 2022. „Bakar je na temelju svojih fizikalnih osobina – prije svega svoje električne vodljivosti – najvažnija sirovina za energetski zaokret”, kaže Joachim Berlebach iz tvrtke Earth Resource Investments iz Züricha. „Ako stvarno želimo napustiti korištenje fosilnih izvora energije, trebali bismo u iduća tri desetljeća otprilike jednaku količinu bakra kao u cijeloj dosadašnjoj ljudskoj povijesti.” No, dok potražnja raste, ponuda stagnira. Nema dovoljno rudnika bakra. Potrebne su investicije. Norveška je najavila nešto, no pitanje je koliko će to zadovoljiti potražnju. DW

Bakar energija

Zelene kuće