Led oko Antarktike najmanji u povijesti - Monitor.hr
15.02.2017. (13:26)

Poplavio nam podrum

Led oko Antarktike najmanji u povijesti

Led oko Antarktike povukao se na svoju najmanju razinu otkako postoje mjerenja, i to ranije nego inače – obično se povlačenje leda dogodi krajem veljače, što bi bio vrhunac ljeta na južnoj polutki, no ove se godine povlačenje dogodilo 13. veljače, prema američkim podacima. Površina pod ledom smanjila se na 2,28 milijuna kvadratnih kilometara, čime je srušen prethodni rekord iz 1997. kad je led pokrivao ugrubo 3 tisuće kvadratnih kilometara veću površinu. Prosjek je 3 milijuna. Posljednjih godina količina leda oko Antarktike bila se povećavala, unatoč globalnom zagrijavanju, što su klimatski skeptici isticali kao dokaz protiv globalnog zagrijavanja. Klimatski znanstvenici ovaj su paradoks pripisivali promjenama u vjetrovima i morskim strujama. Na Arktiku je u studenom, prosincu i siječnju bilo tkđ. rekordno malo leda. Independent, Salon


Slične vijesti

13.05. (17:00)

Vremenska kapsula u ledu

Što se nalazi ispod bijelog sloja snijega i leda Antarktike? Jezera i život

Ispod kilometarskih naslaga antarktičkog leda krije se fascinantan svijet subglacijalnih jezera (poput Vostoka i Whillansa), vulkana i planina. Video novinarka Cleo Abram istražuje kako znanstvenici bušenjem leda putuju kroz povijest; mjehurići zraka zarobljeni u jezgrama služe kao kronika atmosfere od prapovijesti do danas. Otkriće ekstremofila – mikroorganizama koji preživljavaju u potpunom mraku i pod golemim pritiskom – ne samo da mijenja biologiju, već pruža ključne tragove za potragu za životom na ledenim mjesecima poput Jupitera i Saturna. Antarktika nije prazna, već je živi arhiv planeta. Sa zanimljivog sajta Kids Should See This

19.03. (21:00)

Kockice leda s rokom trajanja od šest milijuna godina

Ledene jezgre s Antarktike: Oceani su nekada “vukli konce” klime bez pomoći stakleničkih plinova

Analiza prastarih ledenih jezgri s Antarktike otkrila je da staklenički plinovi nisu uvijek bili glavni “krivci” za klimatske promjene. Istraživanja objavljena u časopisu Nature sugeriraju da su prije tri milijuna godina ključnu ulogu imale temperature oceana, dok su razine CO2 i metana ostale neobično stabilne. Iako su ovi nalazi iz “plavog leda” kompleksni za tumačenje, oni bacaju novo svjetlo na prijelaz Zemlje u hladniju klimu i širenje ledenjaka. Znanstvenici zaključuju da je drevni klimatski sustav bio ili ekstremno osjetljiv na male promjene plinova ili vođen potpuno drugim mehanizmima. Science Alert, Index

18.03. (21:00)

Dijeta na polarni način

Preživljavanje na -20 °C: Antarktički mikrobi crpe energiju izravno iz atmosfere

Znanstvenici su otkrili da mikroorganizmi na Antarktici opstaju tijekom mračnih zimskih mjeseci koristeći proces autotrofije – “hvatanja” vodika i ugljikova monoksida iz zraka. Ovo je važno jer dokazuje da život u ekstremnim uvjetima ne ovisi isključivo o fotosintezi i Suncu, već mikrobi sami stvaraju biomasu iz atmosferskih plinova čak i na -20 °C. Istraživanje objavljeno u The ISME Journal ukazuje na to da će zbog klimatskih promjena ovi mikrobi trošiti i do 35 % više vodika, što ih čini ključnim, ali nedovoljno istraženim regulatorima globalnih atmosferskih procesa. tportal

28.01. (11:00)

Hladno je, ali se ne plaća stanarina

Prilika za posao na Antarktici: traže se kuhari, stolari, majstori, inženjeri…

British Antarctic Survey (BAS) traži zaposlenike za rad na istraživačkim postajama na Antarktici, od znanstvenika do tehničkog i pomoćnog osoblja poput stolara, kuhara i ronilaca. Plaće počinju od 30.244 funti godišnje, a svi troškovi života su pokriveni. Natječaji će se objavljivati do ožujka 2026. godine. Rad u ekstremnim uvjetima donosi izolaciju i izazove, ali i jedinstveno iskustvo života i rada na jedinom kontinentu bez stalnih stanovnika. IFL Science

29.06.2025. (13:00)

Neutrini, ali naopačke: kad svemir zaboravi slijediti upute

Signali iz Zemljine utrobe zbunili znanstvenike – fizika još nema odgovor

NASA-in eksperiment ANITA otkrio je neobične radio signale koji dolaze iz smjera ispod horizonta, kao da su prošli kroz Zemlju – što fizika neutrina ne dopušta. Drugi detektori poput IceCubea i Pierre Augera nisu pronašli slične dokaze, pa priroda signala ostaje neobjašnjena. Teorije uključuju tau neutrine, no ni one se ne poklapaju s podacima. Novi eksperiment PUEO, deset puta osjetljiviji, bit će lansiran krajem godine kako bi rasvijetlio ovu znanstvenu enigmu. Index

05.04.2025. (20:00)

Kad priroda napravi nenajavljeni "renovation", znanstvenici upadnu bez najave

Led puca, život iskače: Antarktika skriva podvodne tajne

Odlomljena santa leda s ledene ploče George VI na Antarktici otkrila je skriveni ekosustav spužvi, koralja i drugih nepoznatih bića na dubini od 230 metara. Znanstvenici su pomoću ROV-a SuBastian istraživali područje danima, prikupljajući uzorke i podatke. Organizmi tamo žive desetljećima, možda i stoljećima, potpuno zaklonjeni ispod 150 metara leda. Otkriveno je da, čim led nestane, život brzo osvaja novootkriveni prostor, bacajući novo svjetlo na tajanstvene dubine Antarktike. Green

03.03.2025. (21:00)

Led koji nas čuva, zasad

Antarktička cirkumpolarna struja mogla bi usporiti za oko 20 posto do 2050., što bi imalo velike posljedice na klimu

Antarktička struja, četiri puta snažnija od golfske struje, ključan je dio svjetske “oceanske pokretne trake”, koja pomiče vodu diljem zemlje, povezujući Atlantski, Tihi i Indijski ocean. Otapanje ledenog pokrova bi dovelo do priljeva slatke vode u Južni ocean, što bi promijenilo njegov salinitet i cirkulaciju. Ako se ovaj trenutni ‘motor’ pokvari, moglo bi biti ozbiljnih posljedica, uključujući više klimatske varijabilnosti, s većim krajnostima u određenim regijama i ubrzanim globalnim zatopljenjem zbog smanjenja kapaciteta oceana da djeluje kao (sredstvo za upijanje) ugljičnih plinova, kazuju klimatski znanstvenici. HRT

13.01.2025. (14:00)

Možda nas samo trola

Nakon četiri godine, ozonska rupa iznad Antarktike vraća se u normalu

Antarktička ozonska rupa 2024. godine prekinula je niz dugotrajnog trajanja, zatvorivši se početkom prosinca, bliže povijesnom prosjeku. Razvoj rupe započeo je kasnije zbog poremećaja polarnog vrtloga u srpnju, no do kraja rujna dosegla je vrhunac od 22 milijuna km². Stabilizirala se tijekom studenog i zatvorila u prosincu, u skladu s prosječnim datumom zatvaranja. Montrealski protokol i dalje je ključan u borbi protiv ozonskog oštećenja, uz nadu u oporavak u budućnosti. Green

12.01.2025. (21:00)

Tamo ćemo ljeti

Najhladnija mjesta na svijetu su na Antarktici

Od deset najnižih temperatura izmjerenih na Zemlji četiri najhladnija su s područja Antarktika. Ondje je 2010. godine izmjereno čak -92,3°C, navodi Science Focus BBC. Ljudi jedva mogu preživjeti najhladnija mjesta na Zemlji. Koža bi se, ako bi bila izložena, smrznula u roku od nekoliko minuta, a kapljice u vašem dahu pretvorile bi se u kristale dok izdišete. To su rezultati mjerenja od 1950-ih do 2010. HRT