Litij u Gospiću: Bijelo zlato ili ekološka bomba? - Monitor.hr
Danas (07:00)

Lika u "litijskom" šoku

Litij u Gospiću: Bijelo zlato ili ekološka bomba?

U Gospiću se gradi prvi europski pogon za preradu litija, smješten na ekološki zaštićenom području uz rijeku Liku. Dok investitor Aleksandar Devčić uvjerava da je proces „zatvoren“ i potpuno siguran, građani i struka su alarmirani. Ključni prijepor je izostanak studije utjecaja na okoliš, koju predsjednica saborskog Odbora za okoliš smatra obveznom za kemijsku industriju. Građanske inicijative upozoravaju na netransparentnost i opasnost za izvore pitke vode, podsjećajući na ranija loša iskustva s opasnim otpadom u regiji. Projekt ostaje pod povećalom javnosti zbog straha od “ekološke bombe”. Dnevnik


Slične vijesti

22.11.2025. (11:00)

Bez dizalica i dinamita – samo struja i malo kineske lukavosti

Novi kineski postupak izvlači litij iz podzemnih voda uz minimalnu energiju

Rudarenje litija često razara okoliš, no novi kineski postupak nudi čišću alternativu: izdvajanje litija iz slanih podzemnih voda. Tehnologija redoksne elektrodijalize (RCE) koristi membranu koja propušta samo litijeve ione i kombinira elektrolizu vode s obrnutim procesom u gorivnoj ćeliji, čime drastično smanjuje potrošnju energije na samo 1,1 kWh po kilogramu litija. Znanstvenici su postigli 75 % izdvajanja litija i dobili otopinu LiOH spremnu za daljnju obradu. Procijenjena cijena proizvodnje smanjuje se na 4.410 USD po toni, dvostruko manje od današnjih tehnologija. Nenad Raos za Bug

09.08.2025. (01:00)

Kad ti mozak traži bateriju, a ne sudoku

Litij protiv Alzheimerove bolesti – miševi pamte bolje od nas

Harvardova studija objavljena u Natureu otkriva da manjak litija u mozgu može biti rani pokretač Alzheimerove bolesti. Kod miševa s tim nedostatkom povećale su se naslage beta amiloida, dok su ciljane niske doze nove litijeve soli poboljšale pamćenje bez nuspojava. Litij u zdravom mozgu štiti neurone, ali se kod Alzheimerovih pacijenata zarobljava u amiloidne plakove. Istraživanje je još u fazi pokusa na životinjama, no otvara mogućnost sigurnih i pristupačnih terapija – uz napomenu da se litij ne uzima bez liječničkog nadzora. Bug

10.06.2025. (12:00)

Jer tko ne voli čiste aute i prljave ruke

Grünheide i Jadar: dvije strane iste zelene medalje

Mjesta Grünheide u Njemačkoj i dolina Jadra u Srbiji simboli su otpora protiv “zelene” eksploatacije pod krinkom elektromobilnosti. Aktivisti, uključujući Matthieua Hansena i Heidemarie Schroeder, upozoravaju na štetne posljedice rudarenja litija i gradnje Tesla Gigatvornice. Obećanja o radnim mjestima ostaju neispunjena, dok lokalne zajednice snose ekološke i društvene posljedice. Umjesto rješenja klimatskih problema, elektromobilnost postaje nova forma preseljenog zagađenja. DW

08.11.2024. (23:00)

A nije u Srbiji

Umjetna inteligencija otkrila je nalazište s dovoljno litija da pokrije 9 puta veću svjetsku potražnju za baterijama

U ovom slučaju nalazište se nalazi jugozapadno od Arkansasa, u Sjedinjenim Državama. Preliminarna studija procjenjuje da je u ovoj formaciji prisutno između 5 i 19 milijuna tona litija. Ovo je teoretska procjena koliko litija ima ukupno, ali nije procijenjeno koliko se tog litija tehnički može obnoviti. Ako se može povratiti na način koji je ekonomski isplativ, minimalna procjena od 5 milijuna tona bila bi dovoljna da zadovolji devet puta veću globalnu potražnju za litijskim baterijama u električnim vozilima do 2030. godine. Revija HAK

27.10.2024. (00:00)

Prilika za seljački ma­ki­ja­ve­li­zam

Basara: Nada bez krčmara

Slav­ni re­ži­ser se usku­r­čio pro­tiv li­ti­ju­ma i – šta­vi­še – izja­vio da je spre­man da po­lo­ži i ži­vot u od­bra­ni ži­vo­t­ne sre­di­ne, što je stvar ko­ja je u Sla­v­skom po­ja­su, Ki­taj Go­ro­du i Eu­ro­ma­ha­li iza­zva­la se­ri­ju po­li­ti­č­kih or­ga­za­ma i sa­bor­no uda­ra­nje ša­pi­ca­ma po gru­di­ma. Ku­stu­ri­ca je bio de­ci­di­ran: „Ne­ću da se va­ljam u po­li­ti­č­kom bla­tu.“ U toj stva­ri je pun pa­me­ti. Da je Ku­stu­ri­ca do­vo­lj­no lud – a uo­p­šte ni­je lud, na­pro­tiv – da sta­ne na če­lo an­ti­li­ti­ju­m­skih ro­go­va u vre­ći, ba­ja­gi proe­vro­p­ske ko­m­bi stran­ke ne bi ima­le ni­šta pro­tiv da ih pre­dvo­di za­kle­ti pu­ti­no­fil, pro­ti­v­nik evro­p­skih vred­nos­ti, jed­nom re­č­ju: Ku­stu­ri­ca sa sve pa­ke­tom zna­če­nja ko­ja idu uz nje­ga. Da ne bu­de za­bu­ne, Ku­stu­ri­či­no je neo­tu­đi­vo pra­vo da bu­de pu­ti­no­fil i pro­ti­v­nik ko­jih god mu dra­go vred­nos­ti – tim pre što ne se­re po lo­kal­nom po­li­ti­č­kom dvo­ri­štu – do­čim je opo­zi­cio­na ide­ja/na­da/spre­m­nost da da du­pe Ku­stu­ri­ci i da ga pro­gla­si za vo­žda to­tal­ni kre­te­ni­zam. Svetislav Basara

31.08.2024. (20:00)

Jesu li električni automobili toga vrijedni?

Podzemne vode oko rudnika litija nestale bi ili bi bile zagađene do neupotrebljivosti za bilo koji oblik života

Litij se naziva “bijelim zlatom” jer je jedan od ključnih materijala pri izradi baterija za skladištenje električne energije. Međutim, za svaku tonu izvađene litijeve rude emitira se 15 tona ugljičnog dioksida u okoliš i potroši oko pola milijuna litara vode. Ta voda se vraća u okoliš, ali sad onečišćena mnogim toksičnim tvarima. Litij se uglavnom rudari iz stijena i slanih podzemnih voda. Također, i voda koja je nusproizvod geotermalnih elektrana može biti bogata litijem. U svakom slučaju, bez obzira na to gdje i u kojoj formi se nalazi litij, za njegovo vađenje treba jako puno vode. Neke procjene kažu da će se u bliskoj budućnosti rudarenje litija morati udeseterostručiti. Ukoliko se ne nađe balans između šteta i dobrobiti, a tu političari moraju donositi dobro informirane odluke, možemo se naći u situaciji u kakvoj se sigurno nitko ne želi naći. Milorad Milun za Novosti

15.08.2024. (23:00)

S rudama privlačna mlada

Litij u Srbiji – ili s EU ili s Kinom

Projekt Jadar očito više nije samo srpski i Rio Tintov. Navukao je europsko odijelo koje su skrojili njemački krojači. Među njima i oni iz Zelene stranke, ali i iz njemačke autoindustrije koja bi trebala srpsko stanovništvo uključiti u “lanac stvaranja vrijednosti”. I priča o srpskim prosvjedima protiv litija u njemačkim i dijelu europskih medija, pogotovo onima koji su subvencionirani, počela se mijenjati i više se ne svodi samo na sukob pobunjenih građana i “autokratskog Vučićevog režima”. Sve više medijskog prostora dobijaju argumenti njemačkih i europskih zagovornika eksploatacije litija. Prije svega prenose se izjave stručnjaka koji tvrde da će iskopavanje litija u Europi, pa i u Srbiji, biti “zelenije” nego što je sada slučaj bilo gdje u svijetu.

Državna tajnica njemačkog ministarstva gospodarstva Franziska Brantner podržala je eksploataciju litija u Srbiji u suradnji s EU, ali primjenu ekoloških standarda za koje je, pak, odgovorna Srbija. Ta je njemačka stranka svojedobno podržavala prosvjede protiv rudarenja litija i pomagala pokret „Kreni pokreni“ koji je na tome nastao. Novosti

13.08.2024. (18:00)

Profit ispred ekologije

Srbija ima dovoljno litija za pokrivanje 9 desetina potrebe za njim u cijeloj Europi, Njemačka ima više, ali se tamo ta ruda ne vadi

Prema planovima tvrtke Rio Tinto, srbijanske vlade i Europske komisije, dolina Jadra u zapadnoj Srbiji ugostila bi najveći rudnik litija u Europi. Taj bi rudnik mogao osigurati čak devet desetina trenutnih potreba Europe za litijem. Jedini značajni europski proizvođač te sirovine važne za baterije i električne automobile je trenutno Portugal, a globalno je vodeća Australija. U eksploataciju se ne bi išlo još četiri godine. Procjena je da bi se tu moglo godišnje proizvoditi oko 58 tisuća tona litijeva karbonata, što je ekvivalent oko 11 tisuća tona čistog litija. Iako uvjeravaju da nema opasnosti za zdravlje, Rio Tinto, britansko-australska kompanija, se suočavala s optužbama za korupciju, degradaciju okoliša i kršenje ljudskih prava na svojim lokacijama iskopavanja. Srbija ima rezerve litija od oko 1,2 milijuna tona,  a Portugal 270 tisuća. Njemačka ima duplo više od Srbije, ali se tamo ta ruda ne vadi. Forbes

01.08.2024. (00:00)

Profit ispred ekologije

Litij podijelio Srbiju: Aktivisti i oporba brane okoliš

Rasprava o iskapanju litija u Srbiji sve je žešća. Tisuće građana diljem zemlje prosvjeduju protiv projekta kompanije Rio Tinto na rijeci Jadar. Otvaranje rudnika litija na zapadu Srbije podržala je Europska unija. Iskapanje bi trebalo početi 2028., a iz tih bi se zaliha mogle proizvesti baterije za više od milijun električnih vozila. Time bi se smanjila dominacija Kine, koja kontrolira više od 40 posto svjetske proizvodnje litija. Velik interes za vađenje litija pokazao je najveći europski proizvođač automobila – Njemačka. Od srbijanskih zaliha tog rijetkog metala mogle bi se proizvesti baterije za milijun i sto tisuća električnih vozila. HRT

Nasuprot tim uvjeravanjima i obećanjima da će država transparentno voditi proces u interesu zdravlja ljudi i okoliša, ekološki aktivisti, oporba i znatan dio stručne javnosti optužuju vladajuće da su s Rio Tintom u duboko koruptivnom odnosu, te da krše Ustav i niz zakona, o planiranju i izgradnji, o poljoprivrednom zemljištu i šumama, do Zakona o zaštiti životne sredine i Zakona o studiji procjene utjecaja na okoliš. Inzistira se na tome da bi rudarenje i prerada rude agresivnim kiselinama nanijela izravnu, dugoročnu i nepopravljivu štetu vodi, zemlji, zraku i desecima tisuća lokalnog stanovništva, a neizravno i vodotocima u slivu rijeka Drine i Save, koja se ulijeva u međunarodnu rijeku Dunav. HRT

24.03.2024. (14:00)

A kao ekološko vozilo

Litij-ionske baterije, ključne u električnim vozilima, izazivaju zabrinutost zbog teškog recikliranja i visokih zahtjeva za energijom i vodom tijekom proizvodnje

Tvrtke poput Faradiona sve više istražuju održivije alternative, poput natrij-ionskih baterija, ističući natrij kao jeftiniji i manje vodno intenzivan izvor. Faradionove natrij-ionske baterije već su u upotrebi diljem svijeta za pohranu obnovljive energije. Sve veći fokus na alternative litiju dolazi dok se tržište litijskih baterija predviđa da će porasti s 57 milijardi dolara u 2023. na 187 milijardi dolara do 2032. godine. Recikliranje litij-ionskih baterija predstavlja izazove zbog visokih troškova energije i resursa, dok procesi poput rudarenja litija mogu imati ozbiljne ekološke posljedice. Natrij-ionske baterije nude obećavajuću alternativu, s natrijem zamjenjujući litij. Osim nižih troškova ekstrakcije, natrij-ionske baterije su sigurnije u transportu i skladištenju te nude potencijalno rješenje za izazove litij-ionskih baterija, donoseći nadu za održiviju budućnost električne mobilnosti i skladištenja energije. (tportal)