Ljudi će hrliti da ih čipiraju. Nečipirani će biti inferiorni - Monitor.hr
11.02.2022. (09:00)

Svi će htjeti Jaspera u sebi

Ljudi će hrliti da ih čipiraju. Nečipirani će biti inferiorni

Jedan od posljednjih sugovornika za moju iduću knjigu je Martin Piškorić. I čovjek me pita koristim li za pisanje Jaspera, umjetnu inteligenciju. Prvi put čujem. Daš mu nekoliko podataka, zadaš mu da napiše novinski tekst ili esej, i – napiše da ti pamet stane. Piše i knjige. Registrirao sam se, uzeo free trial i zadao mu da napiše opis proizvoda, moje knjige u nastajanju. OK, malo ću ga korigirati, ali u sekundi je bilo jasno da će u najboljem slučaju Jasper u vrlo skoroj budućnosti izbaciti iz igre osamdeset, ako ne i devedeset posto novinara. Preživjet će samo autori, pisci čije je novinarstvo negdje na rubu ili preko ruba umjetnosti. Nisam platio usavršenu verziju, u kojoj Jasper na osnovi opisa knjige sugerira naslov, to jest predlaže naslov koliko god puta poželiš, dok ne budeš zadovoljan ili dok po njegovim idejama sam ne smisliš bolju, ali kako umjetna inteligencija piše naslove reklama na Facebooku i Googleu, i tekst reklama, doista je i zadivljujuće i zastrašujuće – piše Tomislav Birtić. Express…


Slične vijesti

Jučer (23:00)

Slušaj čovjeka koji nam je uvalio kolačiće, valjda zna što se peče u AI kuhinji

Smrt klasičnog interneta: AI agenti preuzimaju surfanje, dok se tromi sustavi uzalud bore

Marc Andreessen, čovjek koji je izmislio Netscape browser i sve vezano uz današnji internet kakvog poznajemo, tvrdi da ovo s AI-jem nije samo još jedan prolazni trend, nego “uspjeh preko noći koji se spremao 80 godina”. Fora je u tome što su se desetljeća teorije i istraživanja odjednom “otključala” jer tehnologija napokon – radi.

On vidi četiri velika koraka koji mijenjaju igru: prvo su bili LLM-ovi (tekst), pa razmišljanje (reasoning), zatim agenti koji sami obavljaju zadatke, i na kraju RSI (sustavi koji sami sebe poboljšavaju). Posebno ga oduševljavaju agenti poput OpenClawa; kaže da je to revolucija jer AI sad može koristiti računalo baš kao i mi, tipkati naredbe i upravljati svime, od tvog pametnog doma do kompleksnog softvera.

Ipak, nije sve tako bajno. Marc smatra da su i optimisti i “doomeri” (oni koji se boje smaka svijeta) previše naivni. Zašto? Zato što podcjenjuju tromost sustava. Misli da će se prava revolucija sudariti sa zidom birokracije, sindikata i državnih monopola (poput školstva i zdravstva) koji će se rukama i nogama boriti protiv promjena. Na kraju, on se nada da će AI omogućiti povratak “moćnih pojedinaca” koji će s ovim alatima moći parirati ogromnim, tromim korporacijama. Obratili pozornost na Monitorovom (našem) forumu.

Srijeda (14:00)

Morat ćemo ponovno sve sami guglati

Bliži li se kraj besplatnom AI-u? Trenutni modeli naplate su neodrživi

Komercijalne pretplate od 20 dolara tek su privremena subvencija dok AI startupi gomilaju gubitke. Jaz između lokalnih i cloud modela postaje očit: dok mali lokalni modeli poput Gemme 4 maksimalno opterećuju kućni hardver za solidne rezultate, moćni Qwen3 (480b) u oblaku nudi vrhunsku kvalitetu, ali uz sve jači throttling. Primjeri poput OpenClawa i ograničavanja agenata pokazuju da pružatelji usluga više ne mogu tolerirati „inference whales“ korisnike. Zlatno doba jeftine inteligencije završava – pripremite se na skuplje pakete, stroža ograničenja i kraj besplatnih resursa. Drago Galić za Bug

Ponedjeljak (21:00)

Terminatora je ipak trebalo gledati kao na upozorenje

Tiha revolucija: AI kao treći jahač vojne tehnologije

Vojni analitičar Marinko Ogorec svrstava umjetnu inteligenciju uz bok vatrenom i nuklearnom oružju kao treću veliku vojnu revoluciju. Umjesto filmskih terminatora, AI danas djeluje kroz brzu obradu podataka i podršku zapovjednom lancu. Ipak, ključna opasnost leži u autonomnom odlučivanju i pokušaju čovjeka da odgovornost za ubijanje prebaci na stroj. Iako AI ubrzava kibernetičke napade i analizu bojišta, on ne pojeftinjuje rat niti zamjenjuje klasičnu vojsku. Zaključno, tehnologija ostaje alat, a politička i moralna odgovornost za sukobe isključivo je ljudska. tportal

04.04. (14:00)

Vrebaju na nas iz oblaka

Analiza privatnosti: Koji AI chatbot zna previše o vama? Predvodi Meta

straživanje Surfsharka otkriva velike razlike u prikupljanju podataka među AI aplikacijama. Meta AI predvodi s čak 95% prikupljenih vrsta podataka, uključujući osjetljive financijske i biometrijske informacije. Google Gemini prati sa širokim zahvatom, dok ChatGPT bilježi skok od 70% u prikupljanju podataka (poput zdravlja i lokacije). S druge strane, Claude i DeepSeek su umjereniji, iako DeepSeek nosi rizik pohrane na kineskim poslužiteljima uz povijest curenja podataka. Zaključak je jasan: većina aplikacija koristi vaše informacije za analitiku i marketing, često nadilazeći puku funkcionalnost chata. Mreža

31.03. (20:00)

Ušao je u pubertet pa nije baš sav svoj

Čini li se i vama da je ChatGPT postao lošiji nego prije? Korisnici masovno deinstaliraju aplikaciju nakon zadnjih poteza

Donedavni simbol efikasnosti, ChatGPT, prolazi kroz proces “enshitifikacije” – fazu u kojoj se korisničko iskustvo žrtvuje radi profita i korporativnih interesa. Odgovori postaju plići, a suptilni clickbait i ragebait mehanizmi nastoje zadržati korisnike što dulje u razgovoru radi buduće monetizacije oglasima. Uz visoke troškove treninga modela, OpenAI se sve više okreće vojnim i državnim ugovorima, što je izazvalo masovni egzodus korisnika prema alternativama. Alat koji je trebao štedjeti vrijeme sada uvodi “šum”, pretvarajući se iz asistenta u još jednu platformu za eksploataciju pažnje. Nakon što je OpenAI potpisao ugovor s američkim Ministarstvom obrane, broj deinstalacija ChatGPT aplikacije skočio je za 295% u samo 24 sata (Medium), a broj negativnih recenzija naglo je porastao. Netokracija

30.03. (14:00)

Kraljevi silicija

Tržište umjetne inteligencije trenutačno je pod čvrstom kontrolom Nvidije

Nvidia drži preko 60 % svjetskog računalnog kapaciteta. Ostatak kolača uglavnom dijele tehnološki divovi Google i Amazon. Ovi podaci, prikupljeni iz financijskih izvješća i analiza od 2022. godine (za novije igrače od 2024.), ukazuju na nevjerojatan tempo rasta. Ovakva koncentracija hardverske moći ne samo da omogućuje razvoj masivnih AI modela, već diktira i brzinu kojom AI tehnologija ulazi u svakodnevnu upotrebu diljem svijeta. Mreža

30.03. (10:00)

Internet kao sam svoj gazda

Botovi preuzeli internet: AI promet raste 8 puta brže od ljudskog

Izvješće tvrtke Human Security za 2025. godinu otkriva dramatičan zaokret: automatizirani promet raste osam puta brže od ljudske aktivnosti. Zahvaljujući ekspanziji modela poput ChatGPT-ja i Geminija, AI promet skočio je za 187%, dok su autonomni agenti zabilježili nevjerojatan rast od 8000%. Iako ovaj promet uključuje korisne alate poput Googleovih pregleda, on troši goleme količine podataka. Stručnjaci iz Cloudflarea predviđaju da će botovi potpuno zasjeniti ljude do 2027. godine. Granica između korisnog softvera i digitalne premoći strojeva postaje sve tanja, dok internet službeno postaje igralište algoritama. CNBC, tportal

28.03. (14:00)

Samo u fotošopu

Svi proizvođači fotoaparata se slažu: generativni AI nema što raditi u fotićima

Vodeći svjetski brendovi – Canon, Nikon, Sony, Fujifilm, Sigma, OM System i Panasonic – zauzeli su zajednički stav protiv ugradnje generativne umjetne inteligencije u fotoaparate. Za razliku od proizvođača pametnih telefona koji forsiraju “izmišljanje” detalja, čelnici ovih tvrtki ističu važnost autentičnosti i užitka u procesu stvaranja. Iako podržavaju AI za poboljšanje autofokusa ili smanjenje šuma, odlučno odbijaju alate koji kreiraju lažni sadržaj. Fokus ostaje na zaštiti integriteta autora i razvoju sustava za provjeru izvornosti (C2PA), jer, kako kažu, prava fotografija zahtijeva stvarni subjekt i ljudski element. PetaPixel

27.03. (18:00)

Mozak na paši, AI na autopilotu

Opasnost “glatke” inteligencije: Zašto nam trebaju teži putevi do cilja

Kanadski znanstvenici u radu “Against frictionless AI” upozoravaju da sustavi koji sve obavljaju umjesto nas uzrokuju kognitivnu atrofiju. Kada tehnologija ukloni sav napor i “trenje” iz rada, gubimo vještine, kritičko razmišljanje i osjećaj postignuća. Umjesto da budemo kreatori, postajemo pasivni operatori strojeva. Psiholozi predlažu uvođenje “poželjnih poteškoća” – dizajna koji nas tjera na razmišljanje i odlučivanje. Cilj je da AI ostane alat koji nas izaziva i čini boljima (kopilot), a ne zamjena koja nas čini suvišnima (autopilot). Bug

25.03. (23:00)

Umjesto krede, kodiranje

Bakić o budućnosti obrazovanja: AI kao osobni mentor i kraj “bubanja” napamet

Bakić objašnjava da AI nije samo prolazni trend, već tehnologija koja će promijeniti sve pore društva, slično kao što je to nekada učinila električna energija ili internet. Poseban naglasak stavljen je na to kako AI mijenja programiranje i razvoj softvera. Bakić često ističe da AI omogućuje pojedincima da postanu višestruko produktivniji, što može biti i prilika i prijetnja za tradicionalne IT tvrtke. Budući da nove tehnologije uvijek izazivaju strah, dotiču se podijeljenih reakcija javnosti i Bakićevih tekstova na Facebooku u kojima on zagovara optimizam i aktivno korištenje AI alata umjesto straha od njih. Predviđa da obrazovanje više neće biti usmjereno na izvršavanje repetitivnih zadataka, već na upravljanje AI agentima. Budući zaposlenik (ili učenik) postaje “menadžer” sustava koji za njega pišu kod, rade analize ili dizajniraju projekte.