Cijena AI revolucije: Zamjena pitke vode za digitalni luksuz - Monitor.hr
Jučer (22:00)

Žedni algoritmi i mokri snovi Silicijske doline

Cijena AI revolucije: Zamjena pitke vode za digitalni luksuz

Dok AI sektor bilježi eksponencijalni rast, cijena napretka postaje ekološki neodrživa. Svaki upit chatbotu troši oko pola litre vode zbog evaporativnog hlađenja servera – najjeftinije, ali najpogubnije metode koja isušuje lokalne ekosustave. Tehnološki giganti poput Microsofta bilježe golem skok u potrošnji, dok netransparentnost prikriva stvarne razmjere krize. Do 2028. potrošnja bi se mogla učetverostručiti, gurajući data centre u izravan sukob s poljoprivredom i stanovništvom. Bez hitnog prelaska na održivije sustave hlađenja, riskiramo iscrpljivanje ključnih vodnih resursa zbog generiranja trivijalnih digitalnih sadržaja. Lider


Slične vijesti

24.11.2025. (13:00)

Metropola na suhom

Evakuacija Teherana: operacija “Kako izmjestiti 15 milijuna ljudi” zbog suše

Iran ulazi u šestu godinu ekstremne suše, toliko teške da vlasti razmatraju djelomičnu evakuaciju Teherana. Glavni grad već trpi redukcije, a do 35% vode gubi se kroz dotrajale cijevi. Stručnjaci godinama upozoravaju da je kriza rezultat prekomjernog crpljenja podzemnih voda, neučinkovitog navodnjavanja i politike jeftine, subvencionirane potrošnje. Klimatske promjene samo pojačavaju posljedice dugogodišnjih grešaka. Gotovo 90% vode troši se u poljoprivredi koju država forsira u sušnim područjima. Sada, kad su rezerve pri dnu, stručnjaci traže bolji nadzor, racionalizaciju i odustajanje od najrasipnijih usjeva. Jutarnji

14.08.2025. (18:00)

Godina stjenica na Dalekom istoku

Zbog nje im je ‘pao’ i ministar poljoprivrede – Japanu zbog suše prijeti nestašica riže

U Zemlji izlazećeg sunca srpanjski toplinski rekord srušen je treću godinu zaredom, dok je sjeveroistočna regija uz Japansko more zabilježila kritično niske razine oborina, što izaziva zabrinutost za žetvu. Temperature u gradu Isesaki, sjeverno od Tokija, dosegle su 41,8 stupnjeva Celzija, što je najviše ikad u toj zemlji. Prema podacima Agencije za upravljanje požarima i katastrofama, više od 53.000 ljudi hospitalizirano je zbog toplinskog udara tijekom ljetnih mjeseci. Dugotrajna vrućina također je dovela do povećanja broja stjenica, što dodatno pogoršava štetu na usjevima. Agroklub

05.07.2025. (01:00)

I zemlja voli perike

Ljudskom kosom bore se protiv suše

Male prostirke od ljudske kose koriste se u Čileu za oblaganje tla kako bi pomogle u zadržavanju vlage u voćnjacima diljem zemlje koja se godinama bori sa sušom. Kosa, koja se mehaničkim tkanjem pretvara u kompaktne prostirke, smanjuje izravno isparavanje za 71 posto i štedi do 48 posto vode za navodnjavanje, prema zakladi Matter of Trust Chile, koja proizvodi prostirke od kose. Kosa sadrži hranjive tvari, dušik, kalcij, sumpor i organsku tvar koja se dodaje tlu, poboljšavajući ga i pospješujući rast biljaka i poljoprivrednu proizvodnju za najmanje 30 posto. Index

29.06.2025. (09:00)

Meteorološki tuš, botaničko razočaranje

Video: Obilna kiša puno i ne pomaže suhom tlu

Ako ste pomislili da će ova kiša što je pala neki dan učiniti neko čudo za stabla i ostalo bilje u javnom prostoru nakon mjesec dana suše, prevarili ste se. Ako je tlo zbijeno, suho, bez dovoljno organske tvari (čitaj: boja čokolade) i žive mikrobiologije (koja u površinskom sloju ne preživljava baš dobro na temperaturama većim od 40 C, koliko se tlo može zagrijati, i bez vode), sve što je palo će većinom ispariti ili otići nizvodno (pritom i erodirati površinski sloj). Ovaj video dr. Roba Thompsona s Odjela za meteorologiju Sveučilišta u Readingu pokazuje koliko sporo voda prodire u doista suho tlo, demonstrirajući kako iznenadna obilna kiša nakon suše može dovesti do poplava. Facebook

14.05.2025. (14:00)

Nije problem vrućina, nego sparina

U gradu u čileanskoj pustinji kiša nije pala 400 godina

Beživotna pustinja Atacama u Čileu toliko je nalik Marsu da se u njoj redovito snimaju holivudski filmovi, a i NASA ondje testira svoje instrumente prije nego što ih pošalje u misije na Mars. Ljubitelji astronomije često dolaze u ovu pustinju kako bi promatrali zvjezdano nebo, a ondje je 2013. postavljen i najveći teleskop na svijetu ALMA. Unatoč iznimno sušnoj klimi, postoje područja u pustinji Atacama gdje uspijevaju alge, lišajevi i kaktusi, a zbog morske magle zvane camanchaca, koja dolazi s Tihog oceana, osigurale su si potrebnu vlagu. Lokalno stanovništvo ovu maglu također na domišljate načine koristi kako bi “izvlačili” vodu iz zraka za za piće ili zalijevanje svojih vrtova. Green

13.04.2025. (18:00)

A ljeto je sve bliže...

Čak 30 posto Europljana suočava se s nedostatkom vode barem jednom godišnje zbog suša i siromaštva

Velike ljetne suše u zemljama poput Španjolske i Grčke dovele su ondje do pada rezervi vode, a stanovnici su bili pozvani da ne troše pitku vodu na zalijevanje vrtova i pranje automobila. U Barceloni je bilo ograničeno tuširanje na javnim bazenima. U Portugalu se 30 posto uskladištene i distribuirane vode ne uspije naplatiti ili se izgubi zbog neovlaštenog korištenja. Zbog degradacije cjevovoda gube se 184 milijarde kubičnih metara vode, vrijedne 90 milijuna eura godišnje. “Studija je pokazala da je potrebno uložiti ukupno 255 milijardi eura u sljedećih 20 do 30 godina da ispunimo potrebe EU za vodom”, kažu. Index

01.03.2025. (16:00)

'Meglolizec' ipak nije bezveze

Istraživanje: Sakupljanje magle moglo bi ublažiti nestašicu vode u najsušim regijama

Takozvana žetva magle, gdje se voda od magle skuplja i sprema, izvediv je način da se osigura prijeko potrebna voda, rekli su znanstvenici u istraživanju objavljenom u stručnom časopisu Frontiers in Environmental Science. Otkrili su da je moguće sakupiti čak 5 litara vode po kvadratnom metru svaki dan. Sakupljači magle obično se sastoje od plastičnih gustih, mreža postavljenih da budu na udaru vjetra. Kako vjetar tjera maglu kroz mrežu, kapljice vode skupljaju se na mreži i padaju u oluk koji vodi do spremnika za vodu. Index

13.09.2024. (13:00)

We have Mars at home

U Čileu postoji grad u kojem kiša nije pala stoljećima, stanovnici do vode dolaze na domišljate načine

Beživotna pustinja Atacama u Čileu toliko je nalik Marsu da se u njoj redovito snimaju holivudski filmovi, a i NASA ondje testira svoje instrumente prije nego što ih pošalje u misije na Mars. Ljubitelji astronomije često dolaze u ovu pustinju kako bi promatrali zvjezdano nebo, a ondje je 2013. postavljen i najveći teleskop na svijetu ALMA. Unatoč iznimno sušnoj klimi, postoje područja u pustinji Atacama gdje uspijevaju alge, lišajevi i kaktusi, a zbog morske magle zvane camanchaca, koja dolazi s Tihog oceana, osigurale su si potrebnu vlagu. Lokalno stanovništvo ovu maglu također na domišljate načine koristi kako bi “izvlačili” vodu iz zraka za za piće ili zalijevanje svojih vrtova. Green

28.12.2023. (15:00)

Bronhitis u 'plućima svijeta'

Amazonu pogodila neviđena suša, postoji opasnost da se dijelovi prašume pretvore u savanu

Početak kišne sezone očekivao se u listopadu, ali padalina nije bilo ni na koncu studenog. Sušu je pogoršao vremenski fenomen El Niño koji pojačava učinak klimatskih promjena. Prema nekim procjenama, suša Godzilla ubila je 2015. godine 2.5 milijardi stabala i biljaka u jednom manjem dijelu šume. Situacija bi mogla postati još puno gora. Osim što je prašuma biološki svjetski hotspot, procjenjuje se da se u njoj skladišti 150 milijardi tona ugljika. Uskoro bi, strahuju neki, mogla postati savana. Naime, Amazonija funkcionira kao zasebni vremenski sustav. Uništi li se dio šume, sustav bi se mogao pokvariti. A tada možda neće biti povratka. Jutarnji

30.05.2023. (13:00)

Vruće godine

Suša je najopasniji vremenski ekstrem, a Hrvatska se za nju ne priprema

Iako se Hrvatska zadnjih tjedana morala nositi s viškom vode i posljedičnim velikim poplavama, ekstremna vremenska pojava koja dugoročno izaziva najviše zabrinutosti je suša. Prema zadnjoj procjeni Europskog opservatorija za sušu, oko četvrtine europskog teritorija je u opasnosti od te pojave. Kao posljedica tople i suhe zime, dio južne i zapadne Europe pogođen je anomalijama koje se odnose na vlažnost tla i volumen vode u rijekama, a manjak snijega na Alpama rezultirao je smanjenim doprinosom njegova otapanja u riječnim tokovima. Dok su u nekim država na snazi mjere za štednju vode, u Italiji i Njemačkoj su donijeli dekret za sušu, kod nas još uvijek ništa, iako smo u rizičnoj skupini država. Faktograf