LMD o aktivizmu i organizacijskim oblicima borbe - Monitor.hr
31.03.2018. (16:30)

Ideali

LMD o aktivizmu i organizacijskim oblicima borbe

Tek nakon šezdesetih godina i erupcije novih društvenih pokreta – feminističkog, gej, ekološkog, osoba s posebnim potrebama – događa se stvarna proliferacija aktivista. Do osamdesetih i devedesetih, termin se već čvrsto ukorijenio. Ovi društveni pokreti postigli su mnogo toga u zapanjujuće kratkom vremenskom roku, često uz nadograđivanje ili adaptiranje starih organizacijskih tehnika, uz istovremeno otkrivanje novih, otvorenih, demokratskih i nehijerarhijskih procedura. Ipak, u želji da se otarase dijela bremena koje je opterećivalo tradicionalnu ljevicu, potencijalno korisni okviri, tradicije i metode su također odbačeni, piše Le Monde Diplomatique u zanimljivom tekstu o povijesti aktivizma.


Slične vijesti

Jučer (14:00)

Ipak se ne planira kandidirati, zasad

Aktivizam prema Taylor Swift: dio brenda – kontroliran, performativan i pažljivo uklopljen u sustav koji navodno kritizira

Swiftino političko istupanje u javnost zabilježeno je u dokumentarcu Miss Americana (2020), gdje pri kraju izjavljuje: “Želim voljeti šljokice i ukazati na dvostruke standarde našega društva”. U dokumentarcu The End of An Era Swiftin izostanak angažmana oko zajednica kojima nominalno pruža podršku ostavlja gorak okus u ustima. Dok se prije činila spremnom žrtvovati svoju reputaciju javnim političkim istupanjem i zalaganjem za prava LGBTQ+ zajednice, Swift u periodu Eras turneje suzdržava se od političkih komentara te naglašava kako je njezin posao uoči predsjedničkih izbora osigurati svojim fanovima mogućnost eskapizma. Iako je javno pružila podršku Kamali Harris u odnosu na Trumpa, takvi istupi su joj postali rijetki i kratkotrajni.

Nitko ne očekuje od slavnih osoba da budu vođe revolucije, razriješe međunarodne konflikte, niti donesu mir u svijetu. Ono što se očekuje da, ako su se već odlučili politički angažirati da to i nastave; da iskoriste svoje platforme i društveni, ekonomski i kulturni kapital koji posjeduju te javno ukažu na nepravde i podrže projekte i/ili osobe koje se zalažu za opće dobro.

Ona bira kada će i o čemu progovoriti, a kada će šutjeti; kada će jasno zagovarati prava žena i queer osoba, a kada neće; kada će biti Miss Americana, a kada Mrs. Trad Wife. Upravo ta mogućnost izbora – da govori ili šuti bez neposrednih posljedica – otkriva granice liberalnog feminizma. Ona ima pravo na izbor, no vraćajući se na status quo, Swift pokazuje da društveni i politički problemi s kojima se, među ostalom, i njezini fanovi susreću nisu toliko bitni – sve dok se direktno ne tiču nje same. Kulturpunkt

05.12.2025. (14:00)

Šetnja: najstariji low-key način mijenjanja svijeta

Kultura hodanja kroz stoljeća i identitete

Knjiga Hodanje Dubravke Zime prikazuje hodanje kao kulturni, društveni i politički fenomen, od hodočašća i procesija do flânera i prosvjednih povorki. Koristeći književne zapise, filozofske eseje i povijesne izvore, autorica analizira kako su rod, klasa i društvene norme određivali tko smije hodati, gdje i zašto. Posebnu pažnju daje ženskom iskustvu kretanja gradom te razvoju urbanog identiteta kroz šetnje. Hodanje se prikazuje kao praksa koja oblikuje subjektivnost, društvene odnose i kolektivne akcije, istodobno otkrivajući brojne lokalne povijesne detalje. Ideje

29.10.2025. (00:00)

Kad država drži lekciju o bontonu na prosvjedu

Aktivisti kažnjeni zbog protesta na vojnom mimohodu, Inicijativa traži kraj „discipliniranja neslaganja“ pod izlikom javnog reda i dostojanstva države

Općinski prekršajni sud u Zagrebu kaznio je četvero aktivista s gotovo 10.000 € zbog prosvjednog performansa tijekom vojnog mimohoda 31. srpnja. Aktivisti su legli na trasu kolone u majicama obojenim crvenom bojom, simbolizirajući žrtve ratova, ali sud je njihov čin ocijenio “drskim i nepristojnim” te “upalio alarm” zbog uznemirenosti građana. Aktivisti su mirno privedeni, a njihova poruka o nenasilju i protivljenju militarizaciji nije prepoznata. Inicijativa Za Hrvatsku slobode upozorava na ograničavanje građanskih sloboda i najavljuje žalbe do Ustavnog suda. Kulturpunkt

30.06.2024. (12:00)

Ne smijemo srditi grafitere

Povjesničar umjetnosti o išaranim Klovićevim dvorima: Možda je cijela povijest umjetnosti jedan cirkus ideologija i novčanih transakcija

Ispred Klovićevih dvora osvanuli su grafiti s porukama u podršku Palestini, i to u vrijeme izložbe umjetnina izraelske zaklade. S tportala su pitali povjesničare umjetnosti i umjetnike za komentar:

Uz svo poštovanje klasicima moderne umjetnosti i uz svo razumjevanje institucije kojoj je glavni cilj prezentacija umjetničkih djela javnosti, postoji nešto što se zove društvena odgovornost, na što se danas sve više zaboravlja u umjetnosti. Picasso nije želio ‘Guernicu’ izložiti u Španjolskoj dok su na vlasti bili Francovi fašisti.’

‘U ovom trenutku, kada država Izrael sprovodi monstruozan genocid nad palestinskim stanovništvom izložiti zbirku milijardera koji glasno podržava taj pokolj je u najmanju ruku neodgovorno i bezosjećajno. S druge strane, uvijek sam mislio kako autora treba odvojiti od djela. Degas je bio žestoki antisemit, a evo jedan žestoki cionist izlaže njegovu balerinu… – rekao je Feđa Gavrilović, povjesničar umjetnosti.

01.04.2023. (16:00)

"Problemi siromaštva i okoliša usko su povezani"

Rođena na današnji dan: Wangari Maathai zvana “Žena stablo”

Biti neposlušna u vremenima u kojima se neposlušnost ne tolerira odlika je hrabrih žena. Među takve se svakako ubraja i Kenijka Wangari Maathai, rođena na današnji dan 1940. Pionirka gotovo u svim područjima svoga djelovanja, Wangari je,među ostalim, prva Afrikanka kojoj je uručena Nobelova nagrada za mir 2004., prva doktorica veterinarske anatomije na području Istočne i Središnje Afrike te osnivačica ekološko-socijalnog pokreta The Green Belt Movement. Svojim aktivizmom rušila je duboke kulturne obrasce koji su definirali afrički identitet i pritom aktivirala zanemarene članove društva, prije svega žene i siromašne. Wangari nije dovoljno etiketirati akademskim ili društvenim titulama doktorice veterine, političarke, ekologinje, feministkinje ili braniteljice ljudskih prava. Ona je svojim djelovanjem uvelike nadilazila ove pomalo sterilne pojmove, a tome svjedoči i crtica da je njezin muž podnio zahtjev za razvod braka navodeći da je Wangari “prepametna za ženu” i da ju se stoga “teško može kontrolirati”. Voxfeminae

24.10.2022. (10:00)

I dalje trujete planet? E, sad ćete dobiti po Rembrandtu!

Juhom od rajčice i pire krumpirom po vrijednim slikama: Ne želimo popularnost, želimo pozornost

Nakon što su klimatske aktivistice zalile juhu od rajčice po Van Goghovim suncokretima, sada su nešto slično napravili aktivisti na slici od Moneta u Potsdamu, koju su zalili pire krumpirom. Dodajmo da slika vrijedi 110 milijuna eura (Index). Londonski prosvjed inicijative Just Stop Oil – izveden, kasnije se ispostavlja, ispred slike zaštićene staklom – osmišljen je kako bi skrenuo pozornost javnosti na ozbiljnost klimatske krize, konkretno na nastojanja inicijative u protivljenju izdavanjima dozvola za nove ekstrakcije fosilnih goriva u Ujedinjenom Kraljevstvu. Suštinsko je pitanje: zašto nas kao društvo više šokira mogućnost uništavanja kulturno-povijesnog nasljeđa, negoli sigurno uništenje budućnosti čitavog planeta? Kulturpunkt

05.07.2022. (00:00)

Pokušajte ovo kod kuće

I to je pitanje kulture: Okolišni i klimatski aktivizam

Okolišni i klimatski pokret mladih u Hrvatskoj nije jedinstveni pokret koji djeluje pod zajedničkim nazivnikom, kao što je to čest slučaj u drugim europskim zemljama, već ga čini niz manjih inicijativa i grupa koje djeluju samostalno, ali se međusobno podržavaju i surađuju. Neke od njih fokusirane su na zaustavljanje štetnih procesa, druge nastoje promijeniti svijest o važnosti očuvanja okoliša i borbe protiv klimatskih promjena, dok treće stvaraju alternative postojećem sustavu pokazujući da drugačije prakse nisu samo moguće, nego i bolje, društveno pravednije, a ponekad i zabavnije. U novoj epizodi podcasta djevojke razgovaraju upravo o tome. Kulturpunkt

29.01.2022. (18:00)

Pedalama do promjene

Putevima biciklističkog otpora

Situacija kojoj smo svjedočili u Glasgowu (COP26), u jeku druge godine globalne pandemije i još jedne najtoplije godine otkako se mjere temperature, može poslužiti kao ilustracija nezavidnog položaja bicikala (ali i ostalih održivih vrsta prijevoza poput pješačenja i javnog prijevoza) u planovima za borbu protiv klimatskih promjena. Ipak, biciklistički aktivizam nije ograničen samo na klimatske ciljeve – od prve pojave bicikla sredinom devetnaestog stoljeća pa do danas, biciklističke aktivističke organizacije borile su se za nekoliko različitih, ali ipak kompatibilnih ciljeva. Kulturpunkt

26.09.2021. (10:00)

Stop ugljenu

Greta Thunberg pozvala pristaše u Njemačkoj da se mobiliziraju: Izbori neće riješiti klimatski problem

Prilikom posjeta selu u blizupini rudnika Garzweiler, jednog od najvećih u Europi, a koje je u strahu od njegova širenja, mlada aktivistica poslala je poruku da izbori u Njemačkoj, unatoč uspjehu zelenih, neće riješiti klimatski problem. Napomenula je da njemačke stranke ne čine dovoljno kako bi spriječile globalno zagrijavanje te pozvala na borbu protiv iskorištavanja ugljena. Tportal

23.06.2021. (15:18)

Klupe u Imotskom nisu glupe

Ante Tomić: Gdje bismo došli da svatko radi za opće dobro?

Jedan Toni Rebić je u Imotskom džabe obavio nekoliko poslova koje su godinama propustili obaviti gradski službenici koji su za to plaćeni i to je, razumljivo, potonje naljutilo. Uredski besposličari, nesposobnjakovići, pijanci i pospanci trgnuli su se iznenađeni i uvrijeđeni da je jedan građanin, po zanimanju stolar, bez ikakvog materijalnog interesa, potaknut jedino nesebičnom željom da njegov grad bude uredniji i sigurniji, kupio nešto dasaka, vijaka i boje, pa nekoliko popodneva pilio, bušio, blanjao, brusio i bojio, da bi naposljetku popravio neke klupe i stara gradska vrata. Na gradskoj internetskoj stranici prozvali su ga da im duguje nekakav novac, potanje ne objašnjavajući po kojoj osnovi i koliki mu je dug, a prijete i da će ga kazniti kako radi bez dozvole, kako je to nedopustivo. Gdje bismo došli da svatko tako radi za opće dobro? – piše Ante Tomić.