Hrvatskom krstare luksuzni putnički vlakovi, i to bez stajanja i ukrcavanja - Monitor.hr
Nedjelja (11:00)

Kad prođu pokraj Glavnog, jedino što vam ostane je – mahnuti

Hrvatskom krstare luksuzni putnički vlakovi, i to bez stajanja i ukrcavanja

Dok domaći vlakovi redovito kasne, Hrvatskom povremeno protutnje luksuzni vlakovi poput Golden Eaglea i Majestic Imperatora. S uslugom na razini hotela s pet zvjezdica i cijenama do 37.000 eura po osobi, oni kroz Hrvatsku samo prolaze – bez ukrcaja. Iako plavi vagoni podsjećaju na Titov “plavi vlak”, riječ je o ekskluzivnim putovanjima za turiste dubljeg džepa. Jedini koji se zaustavlja je vlak za Opatiju, simbolično naslanjajući se na habsburšku baštinu. tportal


Slične vijesti

18.01. (16:00)

Malo veći kamioni i auti

Video: Ovako Teslin sustav prepoznaje vlakove

lol, a clip of a Tesla’s vision system trying to understand a train

labyrinth.zone/notice/Aq5V7…

[image or embed]

— Ketan Joshi (@ketanjoshi.co) January 15, 2025 at 3:23 PM

Iako je Teslin sustav autonomne vožnje jedan od tehnološki najnaprednijih i dalje se suočava s izazovima u prepoznavanju određenih objekata u stvarnom svijetu. Ti izazovi često rezultiraju situacijama koje su istovremeno zabavne i pomalo zbunjujuće, a koje onda ubrzo postanu hit na društvenim mrežama. Autonet

25.12.2024. (15:00)

Vlakovi za budućnost... samo ne našu

Hrvatska željeznica: brza na obećanjima, spora na tračnicama

Dok zapadna Europa ubrzava željeznički razvoj, Hrvatska se još bori s osnovnom infrastrukturom. Brzi vlakovi postoje, ali pruge koje ih podržavaju – ne. Putovanje vlakom iz Beča prema Hrvatskoj često je skuplje i sporije od drugih opcija, a nizinska pruga Rijeka–Zagreb, obećana još 2007., nije ni blizu završetka. Unatoč članstvu u EU i dostupnim fondovima, željeznički sustav ostaje zapušten, s linijama koje nestaju umjesto da se šire. Dok Europa postavlja vlakove u središte održivog prijevoza, Hrvati ostaju osuđeni na autobuse, aute i čekanje – do 2030. ili dulje. Večernji

27.10.2024. (13:00)

Ili će gorivo biti preskupo ili će nam dojaditi gužve

Procjene njemačkog ministarstva prometa: 2040. je godina, pada udio automobila, raste željeznica

Kamion će i u narednim godinama ostati dominantno prijevozno sredstvo za prijevoz robe, a automobil će biti najkorištenije sredstvo za prijevoz putnika. Prema prognozi, cestovni će teretni promet porasti za 34 posto u odnosu na 2019. Željeznički teretni promet stoga će rasti jednako snažno. Međutim, samo petina robe trenutno se prevozi željeznicom. Savezna vlada želi taj udio povećati na četvrtinu do 2030. godine. Prema prognozi, značajno će porasti i putnički prijevoz, za osam posto, na više od 1,3 milijarde putničkih kilometara 2040. godine. Najveći udio u tom rastu imaju željeznice. Očekuje se da će željeznički prijevoz putnika do tada porasti za 60 posto, a zračni za 30 posto. Za cestovni promet se, pak, očekuje pad od jedan posto. Revija HAK

25.09.2024. (13:00)

I ja sam kao mali imao vlak na baterije, ali ne tako veliki

Končar predstavio svoj BMV: Baterijski motorni vlak, među prvima u Europi

Končar je u Berlinu na najvećem svjetskom sajmu transportne industrije InnoTrans predstavio dva svoja vlaka – baterijski i mjerni. Hrvatska grupacija u sklopu vanjskog izložbenog prostora predstavila je svoj najnoviji baterijski motorni vlak (BMV), a u sklopu kojeg je odmah nakon svečanog otvaranja sajma, održala i posebnu prezentaciju za stručnu javnost. Baterijski motorni vlakovi (BMV) koristit će se za prijevoz putnika na neelektrificiranoj mreži željezničkih pruga. Poslovni

13.09.2024. (16:00)

Još malo pa ćemo putovati i brzinom svjetlosti

Hyperloop vlakovi na magnetskoj levitaciji: San o prijevozu putnika između gradova brzinom većom od 700 km/h korak je bliže stvarnosti

Europski Hyperloop centar u Nizozemskoj uspješno je testirao hyperloop prometalo, kapsulu koja koristi magnetsku levitaciju. Trenutna brzina od 30 km/h trebala bi narasti na 100 km/h do kraja godine, dok se putovanja brzinom većom od 700 km/h očekuju do 2030. godine. Ovaj revolucionarni oblik prijevoza mogao bi povezivati europske gradove poput Amsterdama i Berlina za samo 90 minuta. Uz minimalnu potrošnju energije i tiši rad od zrakoplova i vlakova, hyperloop obećava i ekološku prihvatljivost, što bi moglo drastično transformirati europski prijevoz. tportal

12.09.2024. (12:00)

HŽ: Polagani voz na krivom kolosijeku

Teretni željeznički promet rast će svuda, osim u Europi. Stručnjak: Kod nas nema nimalo razloga za optimizam

Globalno tržište teretnog željezničkog prometa do 2028. godine rast će godišnjom stopom od 2,6%, no Europa se suočava s padom zbog slabije ekonomije. Sjeverna Amerika, Azija i CIS regija predvode rast, dok europski intermodalni promet, posebno kontejnerski, trpi. Hrvatska, zbog loše infrastrukture i sporih projekata, također zaostaje. Profesor Tomislav Josip Mlinarić naglašava da domaći željeznički sektor neće napredovati bez značajnih ulaganja i operativne učinkovitosti, zbog čega će teretni promet u Hrvatskoj ostati nekonkurentan. Lider

26.07.2024. (20:00)

Ekološki čuuu-čuuu

Do 2026. Hrvatskom će voziti hibridni vlakovi, a moći će postići brzinu i do 160 km na sat

Vožnja vlakom trenutno je ekološki najprihvatljiviji način prijevoza, a kako bi Hrvatska išla ukorak s Europom, potrebna su ulaganja u željeznički infrastrukturu i nove vlakove, koji bi išli na hibridni pogon. Končar – Električna vozila i HŽ Putnički prievoz potpisali su ugovor o kupoprodaji šest elektrodizelskih motornih vlakova, a koji će zamijeniti nagibne vlakove koji na relaciji Zagreb – Split voze još od davne 2004. godine. Novi vlakovi su hibridne izvedbe pa će se na elektrificiranoj pruzi napajati iz kontaktne mreže, a na neelektrificiranoj pruzi kao izvor energije koristit će dva dizelska motora. Ovaj projekt modernizacije hrvatskog željezničkog prometa financira se iz zajma Europske investicijske banke (EIB), a u vrijednosti je od 57,3 milijuna eura. Green

07.07.2024. (18:00)

Vlakovi nam kasne, ovaj put za Europom

Greenpeace: Željeznička povezanost Zagreba s ostatkom Europe katastrofalna

Greenpeace je analizirao 990 ruta između 45 velikih europskih gradova, od čega za samo 12 posto ruta postoji izravna veza vlakom, dok za 69 posto postoji izravan let. Dakle, gotovo je šest puta više izravnih letova nego izravnih željezničkih linija između velikih gradova diljem Europe. Europski su gradovi i dalje puno bolje povezani zračnim nego željezničkim prometom, Ljude se potiče na letenje, umjesto na vožnju vlakom, unatoč štetnom utjecaju zrakoplovnog prometa na planet, navodi se u priopćenju Greenpeacea. Svrha istraživanja bila je utvrditi postojeće i potencijalne izravne željezničke veze. Lider

02.05.2024. (16:00)

App za vagonaše

Vlakovi HR – domaća aplikacija za praćenje vlakova i planiranje putovanja željeznicom

Uz to što nudi detaljan pregled svih putovanja, tu su i vrlo informacije kašnjenju vlakova kao i o zadnjoj postaji za sve vlakove. Putem aplikacije je moguće planirati i putovanja vlakovima Hrvatskih željeznica, a zgodan je detalj i to što omogućuje automatski pronalazak najbliže željezničke postaje. Specifičnost je i činjenica da se oslanja na vlastiti routing algoritam, dok podatke preuzima u GTFS formatu izravno s HŽ-a. Od drugih korisnih stvarčica treba izdvojiti mogućnost pregleda nedavnih putovanja, pregled postaja po rutama te zgodno i praktično sučelje s podrškom za tamnu temu. Naravno, dodatnih detalja i sitnica ima još, pa svi oni koji redovito moraju putovati domaćom željeznicom, s ovom bi im aplikacijom ta putovanja trebala ipak biti nešto bezbolnija. Bug