U Njemačkoj nedostaje 30.000 zanatlija, u svim sektorima, od građevine, sanitarnih instalacija i montažera, pa do cestogradnje, telekomunikacijskih tehničara, mesara i stručnjaka u prehrambenom sektoru. Razmjer tog nedostatka bi mogao ugroziti i velike gospodarske poduhvate poput obnove njemačkih autocesta i mostova ili uspostava bolje telekomunikacijske mreže. Deutsche Welle…
U posljednjih godinu dana najviše su poskupjele usluge majstora za knauf i prozore te tvrtki za gradnju i adaptacije (više od 30 posto). Najmanje su poskupjele usluge ponuđača klima uređaja – do 15 posto. Istraživanje portala Trebam.hr pokazuje kako će 75 posto majstora i zanatlija u sljedeća tri mjeseca podići cijene svojih usluga. Kao razloge dizanja cijena su naveli poskupljenje materijala, goriva i struje. N1…
Po uzoru na njemački i austrijski model strukovnog dualnog obrazovanja, i Hrvatska će uskoro imati majstorske škole. One će omogućavati stjecanje statusa majstora i onim kandidatima koji se nisu obrazovali za određena obrtnička zanimanja, a pod uvjetom da su godinu dana pohađali majstorsku školu i imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit. Nacrt pravilnika je na eSavjetovanju. Novi list…
Ministarstvo državne imovine poskupjelo je najam prostora obrtnicima, a iz obrtničke komore kažu da je srž problema u tome što je za određivanje cijene zakupa ključna lokacija na kojoj se poslovni prostor nalazi, bez uvažavanja vrste djelatnosti koja se u lokalu obavlja, pa je svejedno je li riječ o pekari ili majstorskoj radionici. Index je u Zagrebu pronašao dva majstora – limar u Vlaškoj plaćao je 1.758 kuna, a sada 3.304 kune (garaža u dvorištu zgrade), drugi majstor ima kovino-pojasarski obrt, jedini u Zagrebu, skočilo mu s 2.530 na 3.900 kuna.
Dižemo cijene kako bismo odbijali ljude, ali ne ide, trebaju nas, i spremni su platiti koliko god kažemo. Naše se cijene izjednačuju s onima u Njemačkoj ili Austriji, u kojima se po satu plaća od 80 do 100 eura – kaže jedan zagrebački plinoinstalater, koji dodaje da je prije tri godine u Zagrebu bilo 190 registriranih plinoinstalaterskih obrta, sad ih je niti četrdeset. Priča još da je od 60 šegrta koje je obrazovao, njih 57 otišlo van. Novi list…
Kvalitetni, iskusni električari danas su traženi i doista se događaju transferi iz jedne u drugu, treću tvrtku, idu tamo gdje će im ponuditi veću plaću – kaže Glasu Slavonije, anonimno, jedan direktor u domaćoj prerađivačkoj industriji. Predsjednik uprave Osijek-Koteksa Zoran Škorić opisuje još širi problem: “Zapošljavamo ljude različitih struka, pa i nekvalificirane, kako bismo ih sami obučili da postanu recimo asfalteri, betonirci, armirači. Međutim sada se pojavljuje problem da na tržištu nema ni nekvalificiranih radnika”.
Hrvatskoj nedostaje 20.000 majstora, pokazuje lista deficitarnih zanimanja u obrtništvu, utemeljena na podacima Hrvatske obrtničke komore. Potrebno je 3.200 tesara, 2.200 zidara, 380 armirača, 250 fasadera, 400 instalatera grijanja i klimatizacije, 200 plinoinstalatera, 250 vodoinstalatera, 100 bravara, 80 zavarivača, 100 autoelektričara, 25 stolara, 10 puškara… Oobrtnici se žale i da kvotu za uvoz stranih radnika uglavnom “potroše” velika trgovačka društva, koja imaju i službe zadužene za to na dnevnoj bazi. Glas Slavonije…
Odselili se Osječani, a za njima i njihovi majstori: Majstora svih struka sve je manje, a šačica onih koji su građanima dostupni “rasprodana” je mjesecima unaprijed, za nekoliko godina Osječanima neće imati tko obaviti jednostavne popravke
“Svake godine članice HGK traže 20 do 30 tisuća radnika, a njih nema. Obrazovni sustav proizvodi ljude za burzu ili odlazak. Ne radi se samo o mozgovima, Hrvatsku napuštaju i ‘ruke'”, kazao je Želimir Kramarić iz HGK o iseljavanju majstora iz Hrvatske, a ne samo visokoobrazovanih. “Za deset godina nećemo imati nijednog stolara, nijednog krojača”, kaže Jadranka Pejčić, ravnateljica srednje Drvodjelske škole u Zagrebu u čijoj školi već godinama opada broj upisanih i sad je na 120. “Da imamo 100 stolara sve bismo ih zaposlili… Svi bi htjeli da im djeca završe gimnazije i budu doktori, tipkaju”, smatra Pejčić.