Manipulacija fotografijom oslobođenja Zagreba 1945. - Monitor.hr
10.05. (08:00)

Fact checked, probaj s nečim boljim

Manipulacija fotografijom oslobođenja Zagreba 1945.

Objava na mreži X koristi Pavićevu fotografiju pustog Trga bana Jelačića kako bi sugerirala da Zagrepčani nisu podržavali dolazak partizana 1945. godine. Međutim, povijesni kontekst otkriva da je snimka nastala 8. svibnja tijekom trajanja borbi i povlačenja neprijateljskih snaga, kada je kretanje bilo opasno. Čim su sukobi utihnuli, građani su izašli na ulice, što dokazuju brojne druge fotografije dočeka. Vrhunac podrške bio je masovni miting 11. svibnja s preko 100.000 ljudi. Korištenje selektivnih prizora bez objašnjenja služi isključivo povijesnom revizionizmu i širenju dezinformacija. Lupa


Slične vijesti

20.07.2025. (21:00)

Ne vjeruj meme-ovima, za tvoje dobro

‘Pij vodu gdje je konji piju, jedi one gljive na kojima su komarci’: fact-check prirodnih „mudrosti“

Liječnik s intenzivne Igor Berecki za Bug reagira na viralni „meme“ koji nudi navodne drevne prirodne mudrosti – od toga da je dobro piti iz izvora gdje konji piju (jer je to znak čiste vode), do toga da bereš gljive s kukcima. Analiza pokazuje da su neke tvrdnje romantične, neke benigno pogrešne, a neke opasne po život. Iako ponekad zvuče logično ili inspirativno, ovakve poruke često miješaju poluistine i mitove koji mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica. Ukratko: priroda je lijepa, ali medicina je preciznija.

13.06.2025. (00:00)

Kad AI glumi čovjeka, zaboravi na "hmm" i "znaš ono"

Kako prepoznati deepfake? Više od pogleda ispod haube

AI-tehnologija koristi za generiranje vizualnog (i drugog) sadržaja koji izgleda sve uvjerljivije. Motivacije za stvaranje takvih dezinformacijskih sadržaja različite su i neke nisu nužno zlonamjerne, od eksperimentiranja do igranja novim alatima. Britanski The Guardian, u članku u kojem objašnjava kako raspoznati deepfake i sadržaje generirane uz pomoć alata umjetne inteligencije, napominje kako je videozapise, posebno one u kojima se pojavljuju ljudi, teže lažirati nego fotografije ili zvuk. Budući da videozapis uključuje sliku, pokret i zvuk, ti su elementi često neusklađeni. Ljudski zvuk generiran umjetnom inteligencijom često ima blaži ton, a govor je manje konverzacijski od onoga kako obično razgovaramo. Uz to, ne čuje se puno emocija, zastajkivanja ili poštapalica. Novinari bi trebali provjeravati sumnjivi sadržaj s nekoliko metoda, a ako je poznata osoba u pitanju, izravnim kontaktiranjem te osobe. Faktograf

03.04.2025. (00:00)

Lažima je 1. travanj, a istini 2. travanj

Fact-checking u Hrvatskoj: borba protiv dezinformacija uz pomoć AI-a

Internacionalni Fact-Checking dan obilježava se 2. travnja, podsjećajući na važnost provjere informacija u digitalnom dobu. U Hrvatskoj se razvijaju projekti poput ADMO-a i HUDI-ja, no nedostatak resursa i medijska nepismenost ostaju izazovi. AI ubrzava širenje dezinformacija, ali i pomaže u njihovom otkrivanju. Stručnjaci ističu da tehnologija ne može zamijeniti ljudsku analizu, već je nadopunjuje. Automatizacija će unaprijediti fact-checking, ali ključna ostaje kombinacija umjetne inteligencije i ljudske prosudbe. Netokracija

04.03.2025. (20:00)

Vidio sam na internetu pa mora da je istina

Priča o perzijskoj princezi i samoubojstvima 13-ero muškaraca koje je navodno odbila nije utemeljena

Na društvenim mrežama često se dijele fotografije s pričom navodne perzijske princeze iz 19. stoljeća, koja je bila simbol ljepote. Većina objava i članaka zapravo donosi fotografije dvije različite osobe koje su živjele tijekom Kadžarskog Carstva (eng. Qajar Iran/Persia/Empire) koje je trajalo od 1785. do 1925. godine. One jesu bile kćeri šaha koji je vladao Perzijom u 19. stoljeću, i bile su utjecajne i zanimljive osobe u pogledu obrazovanja i javnih kritika očevog režima, no drugih konkretnih podataka (kao o navedenim muškarcima koji su bili odbijeni pa su se ubili) nema. Međutim, fotografije se na društvenim mrežama koriste za postizanje viralnosti koja se temelji na mizoginiji i “srazu” s trenutnim društvenim i rodnim normama i standardima ljepote. Valja uzeti u obzir da je tada bilo teško razlikovati rodne norme. Dlake po tijelu nisu bile neuobičajene i nisu se nužno uklanjale brijanjem kao danas, zbog čega nije bilo neobično da i žene imaju tanke brčiće. Faktograf

19.01.2025. (15:00)

Polarizirano drušvo odgovara kapitalu

Škaričić: Čekićem po fektčekerima

Meta u SAD-u neće više koristiti usluge factchecking organizacija, najavio je njen vlasnik. Moći će se vrijeđati migrante, transrodne osobe i homoseksualce. Reizbor Trumpa svijetu donosi nove nevolje, a Zuckerbergu novi priljev konflikata koji se mogu monetizirati. No, ispod kulisa normi, smjernica i geopolitičkih igara, ostaje činjenica koja je dovela do katastrofe: velike komunikacijske platforme ne ostvaruju profit na konceptu digitalne agore i povezivanja korisnika. Sasvim obrnuto, njihovi se poslovni modeli vrte oko monetizacije društvenih konflikata, koje same organizirano i planski stvaraju kroz eho komore, iskorištavajući korisnike kao besplatne radnike i izvore profita. Unutar tog eko sistema, fektčekeri su često djelovali samo kao još jedan faktor galvanizacije otpora prema establišmentu, s više nego upitnim učinkom na informiranje o presudno važnim temama. Nataša Škaričić za Novosti

23.12.2023. (13:00)

Ne vjeruj baš svemu što vidiš

Lažne vijesti ne poznaju granice: kako se protiv njih bore organizacije u Hrvatskoj i regiji

Premda nije u svakoj od država situacija ista, svi se sugovornici slažu da je upravo kriza profesionalnih medija bila glavni okidač za pojavu i jače širenje lažnih vijesti. Sve je krenulo, kažu stručnjaci, još u financijskoj krizi 2007/2008. kada su ugašena regionalna dopisništva, a prve žrtve bile istraživačko i reportažno novinarstvo. Novinari dobro znaju svoj posao, ali ga ne mogu nesmetano obavljati. Lažne informacije u pravilu bujaju u doba velikih društvenih i političkih kriza. Na društvenim mrežama aktivan je Metin Third-Party Fact-Checking program za provjeru informacija, a u što su uključeni Faktograf i Istinomer, iako su i oni skloni greškama. Ministarstvo kulture pokrenulo je 12 projekata s tematskim fact-checkingom, a tu je još i Adria Digital Media Observatory (ADMO) u koji su uključeni pojedini mediji i sveučilišta. Na razini EU usvojen je Akt o digitalnim uslugama koji obvezuje velike kompanije poput Googlea, Mete, TikToka i druge da ih izvješćuju o svom radu na promicanju vjerodostojnog sadržaja, kao i oglašavanja koje se temelje na dezinformacijama. Netokracija

26.11.2023. (15:00)

Ne vjeruj baš svemu što vidiš

Zašto je factchecking ipak bitan

Sva istraživanja pokazuju kako čitatelji žele prvenstveno od mainstream medija da zaustave put dezinformacija u javnost te je zato na nama odgovornost da informacije provjeravamo na najvišoj mogućoj razini jer je fake news sve sofisticiraniji i nažalost novinari se više ne mogu osloniti niti na onu “vjeruj samo svojim očima”. No ne smijemo nikad izgubiti iz vida da su dezinformacije u svojoj biti uvijek provjerljive i u tom procesu nam danas svakako u velikoj mjeri pomažu i factcheckeri” poručio je Dario Markas, glavni urednik web izdanja Večernjeg lista na ovogodišnjem SoMo Borcu. Provjera činjenica igra ključnu ulogu u borbi protiv kampanja dezinformiranja. Pružanjem analize utemeljene na dokazima, osobe koje provjeravaju činjenice mogu učinkovito osporiti lažne narative i pomoći u sprječavanju štetnih posljedica koje mogu proizaći iz raširenog vjerovanja u dezinformacije. Bug