Marjanović: Hrvatska u veljači 2004. vodila je identičnu raspravu koja se vodi i danas, no to je na kraju svega - brend domoljublja - Monitor.hr
Jučer (16:00)

Drugo vrijeme, ista sudbina

Marjanović: Hrvatska u veljači 2004. vodila je identičnu raspravu koja se vodi i danas, no to je na kraju svega – brend domoljublja

Hrvoje Marjanović za Index primjećuje kako je Thompson postao nacionalna tema tamo prije 20 godina u Latinici, kada se diskutiralo o pjesmi “Jasenovac i Gradiška Stara: Doslovno jednu jedinu novu misao Thompsonovi kritičari i branitelji nisu razvili od tih ranih dvijetisućitih. Svi elementi bilo koje današnje rasprave bili su prisutni i u tom trenutku. Zapravo je nevjerojatno gledati ovu kompletnu shizofreniju. Imate šokirane liberale koji odbijaju priznati da su u “toj” Hrvatskoj debela manjina i konzervativce koji izigravaju žrtve kao da su manjina u istoj “toj” Hrvatskoj. I unatoč dramatičnim vapajima ljevičara koji tvrde da neće dopustiti da im desnica monopolizira domoljublje… Loša vijest za vas, to se već odavno dogodilo. Desničari to rade duže, bolje i besramnije jer za prodaju tih domoljubnih splačina morate imati želudac. Vi ga nemate.  


Slične vijesti

30.06. (11:00)

Jedno je sigurno: bit će gužvi i vruće

Marjanović: Organiziraju koncert za pola milijuna ljudi u gradu koji se s prometom i parkingom bori bilo koje srijede u godini

Stoga, da, očekujte da će ljudi postavljati pitanja jer obaranje svjetskog rekorda nije mala stvar, pogotovo ako obaranje uključuje 500 tisuća života za koje odgovarate, a vi ne djelujete kao najpouzdanija ekipa jer kao i sve ostalo u ovoj državi i ove pripreme djeluju kao nešto što se radi traljavo i u hodu. I da se razumijemo, odjednom su svi stručnjaci za organizaciju koncerata pa iz svake rupe izađe neki apsolutni poznavatelj naoružan naknadnim znanjem. Ono što je zapravo najtužnije je upravo to da nitko, ali baš nitko, ne daje zadovoljavajuće odgovore osim odgovora koje bismo mogli svesti na: “Tko preživi, pričat će”.

U svemu tome, najviše će ispaštati upravo fanovi od kojih velika većina ne samo da nema festivalskog već nemaju ni koncertnog iskustva pa se bezglavo upuštaju u nešto o čemu nemaju pojma. Zato i vidite gomilu ekipe koja novinarima odgovara u stilu: “Ma bit će super, snaći ćemo se”. I u redu za njih iako grad ne zna ni gdje će parkirati ni kamo će nakon koncerta, ali tu su djeca, starci i trudnice koji su prepušteni sreći u ovoj kombinaciji pohlepe, neodgovornosti, brzinske organizacije, nepripremljenosti i političkog kukavičluka.Hrvoje Marjanović za Index.

09.06. (15:00)

Nebo je dobilo svog pijanista

Matija Dedić nije bio samo nasljednik glazbene dinastije već i inovator koji je obogatio hrvatski jazz novim idejama i pristupima

Budući da je dijete jednog od umjetnički najplodnijih autora ovih prostora, nije iznenađenje da je od samih početaka karijere pokazivao snažnu skladateljsku crtu i želju da ne bude samo interpretator, već i stvaratelj glazbe. Brojne nagrade Porin, najprestižnije hrvatske glazbene nagrade, svjedoče o iznimnom statusu koji Matija Dedić uživa u domaćoj glazbenoj industriji. Osvojio je čak 25 Porina tijekom svoje karijere. Matija Dedić nije prepoznat samo kao virtuozni pijanist, već i kao vrstan skladatelj, aranžer i producent. Kroz godine predanog rada, Matija Dedić ostavio je neizbrisiv trag u hrvatskoj jazz glazbi. Njegova karijera nije samo niz osobnih postignuća, već i značajan doprinos vitalnosti i vidljivosti cjelokupne hrvatske jazz scene. Kao “jedan od najpoznatijih hrvatskih jazz-glazbenika”, postao je referentna točka. Hrvoje Marjanović za Index.

31.05. (13:00)

'Imao je milijardu streamova i nula fanova'

Jazz, botovi i milijarda streamova: kako je jedan liječnik hakirao glazbenu industriju

Mike Smith, liječnik i samoprozvani glazbeni mogul, pomoću AI-generirane glazbe i vojske botova stvorio je iluziju uspjeha – milijarda streamova, nula fanova. Sa suradnikom Jonathanom Hayem producirao je jazz album koji je nakratko zasjeo na vrh Billboarda prije nego što je misteriozno nestao. Govorimo o prošlom desetljeću, kada umjetna inteligencija nije bila toliko razvijena kao danas. FBI ga je kasnije uhitio zbog prijevare sa streamingom i pranjem novca kroz medicinske klinike. Vlada tvrdi da je između 2017. i 2024. Smith zaradio “preko 10 milijuna dolara tantijema” koristeći čitave vojske botova da neprestano vrte AI-generirane pjesme na streaming platformama. Smith se izjasnio da nije kriv po svim točkama optužnice.  Iako je tvrdio da želi biti zvijezda, Smith je postao simbol digitalne manipulacije – i sudionik prvog AI glazbenog skandala u SAD-u. Hrvoje Marjanović za Index.

24.04. (12:00)

Publika kaže: hoćemo špinat, ali da je od čokolade

Marjanović: Ne, nije istina da Hollywood više ne snima dobre filmove

Ako su kvalitetni umjetnički filmovi ono što donosi novac, budite sigurni da će im se industrija istog trena okrenuti i podržati svakog filmaša koji će za 30 milijuna dolara snimiti izvrsno napisanu kostimiranu dramu koja će na blagajnama zaraditi dvije milijarde dolara, a ne da riskiraju s budžetima od 300 milijuna dolara koji moraju zaraditi 600 da bi bili na nuli. Vlasnici kina kažu da pozdravljaju više originalnih filmova, ali samo ako su podržani snažnim marketinškim kampanjama. U isto vrijeme, era streaminga donosi grubu realnost jer mnogi potrošači nemaju problema s tim da čekaju da se originalni film pojavi online, ponekad samo nekoliko tjedana nakon kino premijere.

Svake godine pronaći ćete na desetke izuzetnih filmova koji su financijski podbacili i prošli ispod radara, ne zato što Hollywood ne snima dobre filmove niti zato što ih ne promovira nego zato što ih gledatelji odbijaju pogledati u kinima. Ljudi obožavaju i traže više zdrave hrane u fast food restoranima, više kvalitetne glazbe i više kvalitetnih članaka na portalima, ali u isto vrijeme masovno konzumiraju smeće u svima navedenim kategorijama. Hrvoje Marjanović za Index.

07.03. (11:00)

Koja li je tajna zdrave kose?

Mi volimo Meghan: Vojvotkinja od Delulua

Nema drugih riječi kojima bi se opisao novi Netflixov show With Love, Meghan, u kojem Meghan Markle ili Meghan, vojvotkinja od Sussexa, kroz osam epizoda proživljava svoj delulu moment u kojem kriminalno neuvjerljivo izigrava supersposobnu kućanicu koja drži sva četiri zida kuće. Uglavnom, Meghan nema pojma što radi. U kuhinji se snalazi taman toliko koliko biste očekivali od nekog tko u njoj nije proveo više od tjedan dana – koliko se vjerojatno i pripremala za ovu prometnu nesreću od emisije.

Njeni trikovi uključuju budalaštine koje kao da su izašle iz Đurinih kućnih čarolija, pa na momente djeluje kao da se netko zajebava s njom dok mi u čudu gledamo seriju bizarnih skečeva. Ukratko, ovo je kulinarska emisija žene koja ne zna kuhati u kojoj u goste zove prijatelje koji joj to nisu. Ovo je uprizorenje psihičkog sloma. Ovo je Shutter Island s Meghan. Hrvoje Marjanović za Index. Komentiraju je i na Kokošinjcu.

26.01. (23:00)

Like a rolling stone

Marjanović: Bob Dylan je nakon dva i pol sata biografskog filma i dalje – A Complete Unknown

Mangold je napravio pametan potez izabravši nešto manje utaban put, pa je film odlučio bazirati na momentu u karijeri, a ne cjelokupnom životu glazbenika od rođenja do smrti ili ključnog trenutka na kraju karijere. Ne kažem da to nužno film čini originalnijim, ali daje im više prostora da se kvalitetno pozabave trenutkom u kojem je najizvjesnije da ćemo upoznati pravog Dylana (što se ne dogodi jer on je – potpuna nepoznanica). A Complete Unknown utemeljen je na knjizi Dylan Goes Electric! i vodi nas od trenutka kad je postao novi junak američke folk scene do trenutka kad mu dio fanova okreće leđa jer je učinio “nezamislivo” i odradio nastup koristeći električne instrumente na Newport Folk Festivalu. Sve smo ovo već vidjeli u odličnom dokumentarcu No Direction Home Martina Scorsesea, ali Mangold si je dopustio malo umjetničke slobode i uz malo “opuštenije tumačenje povijesti” snimio kvalitetan biografski film koji dobacuje malo dalje od ispraznog prepričavanja biografije s Wikipedije. Hrvoje Marjanović za Index. Forum

01.01. (17:00)

Kad već moramo u drugi krug, barem motivirajte više od 20 posto birača koji će izaći

Marjanović: Izbori bi trebali biti kvalitetan show, ovako smrdi na osmu sezonu Igre prijestolja

Milanović je u drugom krugu ostao s objektivno najbezveznijim suparnikom, teško da će Primorac u naredna dva tjedna razviti karizmu potrebnu da bi nas natjerao da večeri potratimo pred TV-om. I dok nam Marija Selak Raspudić i Miro Bulj neće pretjerano nedostajati jer nisu uspjeli ostvariti pun potencijal, drugi krug bit će osjetno zakinut za Branku Lozo i Tomislava Jonjića koje kao da je sastavio ChatGPT nakon što ste mu naredili da osmisli predsjedničku kampanju na temelju općih mjesta desničarskih teorija zavjere i prevede najpopularnije MAGA klišeje na hrvatski. Iako nitko zapravo ne zna odakle su se pojavili ni tko ih je uvjerio da je predsjednička kampanja bolja platforma za razmjenu nebuloza od 4chana ili X-a, bilo je zabavno čuti ih kako se mrtvi ozbiljni ubacuju u ponekad normalne rasprave svojom šarenom lepezom ideja o bjelosvjetskim silama zla koje Hrvate žele zamijeniti Nepalcima ili sve žene uz pomoć LGBTQ agende pretvoriti u bradate drvosječe. Hrvoje Marjanović za Index

25.10.2024. (21:00)

Devedesete su bile najbolje razdoblje za TV

Život na sjeveru – jedna od najbolje napisanih serija svih vremena, prema Hrvoju Marjanoviću

Hvaljena i nagrađivana serija o mladom njujorškom doktoru koji je prisiljen prve četiri godine odraditi u zabiti na Aljasci premijerno je prikazana 12. srpnja 1990. i u narednih osam tjedana osigurala je čak šest sezona te gomilu Emmyja i Peabodyja. Stvorili su nešto što se u SAD-u naziva “mid-season replacement”, a radi se uglavnom o ne pretjerano ambicioznim serijama manjeg budžeta od kojih se ne očekuje da će potrajati. No, prvih osam epizoda pokazalo se kao pun pogodak i serija je postala ogroman hit među gledateljima od 18 do 49 godina. Bio je to izuzetno plodan period za kvalitetne serije jer su se, osim Života na sjeveru, pojavili i Twin Peaks, Seinfeld i Simpsoni, a svaka je na svoj način zauvijek promijenila TV krajolik. Život na sjeveru iz današnje perspektive možda djeluje kao najobičnija dramska serija, ali radilo se o vrlo neobičnom pristupu u eri kada je najgledanija serija na CBS-u bila Murder, She Wrote (serija koju bismo danas nazvali zabavom za umirovljenike). Hrvoje Marjanović za Index

19.10.2024. (14:00)

They were only kids, dammit

Marjanović: Bivši član One Directiona skončao je zbog načina na koji industrija tretira svoje “proizvode”

Showovi kao što je X Factor u Velikoj Britaniji osmišljeni su kao “tvornice zvijezda”, a od odraslih ljudi zaduženih za karijere, ali i živote (pre)mladih ljudi, očekujete i određenu razinu odgovornosti. No jednom kad napuste show, svi su oni obučeni da zarade, ali ne nužno i da se nose s teretom slave. A upravo je taj dio zanemaren iz čisto profiterskih razloga jer briga o mentalnom zdravlju zvijezde ne donosi novac, već upravo suprotno. Kad bi se u obzir uzimala mentalna iscrpljenost ili njihovi psihički problemi, sve te zvijezde ne bi bile na turneji ni u studiju, već kod kuće, na liječenju ili na odmoru. A to ne donosi novac, pa samim tim nije ni u interesu onih koji karijere vode. Slučaj EDM pop zvijezde Aviciija također je tragičan podsjetnik na pritisak slave koji autsajderima djeluje kao “kuknjava razmaženih zvijezda”. Međutim, ljudi sve gledaju kroz prizmu zarade i 250 tisuća dolara po večeri (koliko je Avicii dobivao) mnogima djeluje kao prilično dobar poticaj da prebrodite stres. No s takvim ciframa dolazi i tempo koji je za mnoge previše. Hrvoje Marjanović za Index.

15.10.2024. (20:00)

Izgubljen u prijevodu, HRT izdanje

Marjanović: Mnogi su kritični prema Milićevom ‘What’s up Japan’, ali lagao bih kad bih rekao da mi sve skupa nije simpatično

Kako to i inače biva s Milićem, dio pitanja otpada na primanja sugovornika, a dio scena na prizore uživanja u jelu i piću. To je u ovoj fazi već trademark bez kojeg bismo se osjećali zakinutima jer ako ne postavi pitanje “kolika vam je plaća?”, kao da nije ni putovao. Međutim, zanimljivo je pogledati njegov novi serijal i proučiti kako se Milić nosi s ovim formatom na pragu osamdesete. What’s up Japan pokušava zadovoljiti i starije i mlađe, ali na kraju ne uspijeva ni kod jednih, ni kod drugih, ni kod nas koji smo negdje na sredini. Godine se definitivno osjećaju i točno se vidi što voditelja najviše zanima. To nisu anime i mange o kojima da nisam znao o čemu se radi, nakon odgledane epizode i dalje ne bih znao ništa. Milić postavlja pitanje, producent japanskih crtića Ogino pitanje ne razumije, pa Milić na njega sam odgovori, Ogino kaže “jes” i to je više-manje cijeli razgovor, iz kojeg ćete izvući vrlo malo korisnih informacija o tome što su anime, ali monolog će poslužiti kao nepotrebno razvučeni uvod u priču o tome kako Japanci nemaju pojma o engleskom. Hrvoje Marjanović za Index.