Mirovinski sustav u NPOO-u: Redefiniranje obiteljske, povećanje najniže mirovine... - Monitor.hr
10.08.2021. (08:30)

Friške reforme

Mirovinski sustav u NPOO-u: Redefiniranje obiteljske, povećanje najniže mirovine…

Hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) 2021. – 2026. nedavno je odobrilo Vijeće Europske unije, a među reformskim mjerama je i unaprjeđenje mirovinskog sustava kroz povećanje adekvatnosti mirovina. Također je planirano redefiniranje modela obiteljske mirovine, povećanju najniže mirovine i mirovine iz II. mirovinskog stupa te produljenje radnog vijeka. Potonje je jedan od najvećih problema mirovinskog sustava te je potrebno potaknuti skupinu između 62. i 65. godine na ostajanje u radnom odnosu kako bi sustav napredovao. Mijenjat će se i odredba Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koja poslodavcu u cijelosti nameće pokrivanje troškova bolovanja za radnika koji je već ispunio uvjete za starosnu mirovinu, a predložena je i izmjena instituta otpremnine na koju radnik ima pravo u slučaju otkaza ugovora o radu od strane poslodavca. Jutarnji list


Slične vijesti

04.04. (17:00)

Carine iz Vrta ruža – miris krize u zraku

Zbog carina slijedi revizija prognoza rasta hrvatskog gospodarstva

Uvođenje visokih carina SAD-a na robu iz 180 zemalja izaziva globalnu ekonomsku nelagodu. Iako je izravan utjecaj na Hrvatsku malen zbog skromne trgovinske razmjene sa SAD-om, neizravni utjecaji mogli bi biti veći, osobito ako oslabi potražnja iz Njemačke i EU-a. HNB i banke zasad ostaju pri svojim projekcijama rasta, ali ističu povećane rizike. Neizvjesnost i mogući pad investicija brinu analitičare, dok Amerika prijeti recesijom, a ostatak svijeta – kriznim redizajnom prognoza. Lider

16.02. (17:00)

Panonska u leru, Zagreb u šestoj brzini

Jadranska Hrvatska napustila sve osim turizma, a Zagreb ima BDP po glavi kao Berlin

Najsiromašnija regija, Panonska Hrvatska, ostvarila je rast BDP-a od samo 23% u osam godina (2015.–2023.), dok su druge regije pokazale znatno bolje rezultate. S druge strane, Sjeverna Hrvatska zabilježila je rast od čak 40%, a Jadranska Hrvatska, koja se previše oslanja na turizam, zaostaje, pogotovo nakon pada turističkih dolazaka tijekom pandemije. Jadranska Hrvatska je svoj BDP po glavi stanovnika podigla s 59 posto na 72,4 posto te je nešto ispod postignuća cijele države, koja je dosegnula 76 posto prosjeka EU-a. No, taj državni prosjek podiže Zagreb, koji je premašio EU prosjek za 25 posto i na razini je, primjerice, Berlina. Čak ga je u 2023. premašio za dva postotna poena. Telegram

07.02. (15:00)

Porezna glad i birokratski cirkus – tko će prvi puknuti?

Hrvatska birokracija – veliki računi, mali učinak

Bojkot trgovina zbog visokih cijena otkrio je dublji problem – Hrvatska ima najviše poreze na potrošnju u EU, a ogroman birokratski aparat guta milijarde eura. Država je iz trgovine izvukla 2,6 milijardi eura, dok su vlasnici lanaca podijelili tek 200 milijuna. Uz 127 gradova (neki manji od sela) i tisuće uhljeba, sustav je neodrživ. Zamrzavanje cijena nije rješenje, već precizne reforme. No, s obzirom na brzinu promjena, moguće je da će se prije promijeniti geološke ploče nego hrvatski teritorijalni ustroj. Poslovni

23.01. (10:00)

Dvorište u rasulu, a oni bi se skitali po selu

Šajatović: Početak 2025 – političko iscrpljivanje i ekonomsko usporavanje

Sve je više signala da hrvatsko gospodarstvo ekonomski usporava. Umjesto da se vlast bar malo počne baviti načinima kako pomoći biznisu koji počinje posrtati, političari se bave koalicijskim prepucavanjima i dvorskim igrama frakcija unutar HDZ-a. Umjesto da čeka hoće li mudraci u Bruxellesu nešto smisliti, hrvatska vlada trebala bi u proračunu osigurati 50 milijuna eura za financiranje nastupa naših robnih izvoznika na svjetskim sajmovima. To bi više pridonijelo zdravom rastu BDP-a od formalnih reformi u zamjenu za novac iz europskih fondova. Miodrag Šajatović komentira događaje nakon što je EK odgodila Hrvatskoj isplatu velike tranše sredstava (835,6 milijuna eura) iz NPOO-a zbog nereda u državnim tvrtkama…

23.01. (09:00)

Energija: skupa, ali neizbježna

Hrvatsko gospodarstvo povećalo potrošnju energije za 4%


Energetski institut Hrvoje Požar objavio je godišnji pregled Energija u Hrvatskoj 2023. Potrošnja energije u industriji porasla je za 4% u odnosu na 2022., a u razdoblju od 2018. do 2023. bilježi prosječni godišnji rast od 0,2%. U tom su razdoblju povećani udjeli tekućih goriva, neobnovljivog otpada, pare i vrele vode, dok su obnovljivi izvori i električna energija u padu. Smanjena je potrošnja u industrijama obojenih metala, prehrambenoj i tekstilnoj industriji, ali većina sektora bilježi rast. Savjeti

13.12.2024. (20:00)

Malo manje tog turizma, molim

Izazovi 21. stoljeća zahtijevaju fleksibilnu i inovativnu strategiju

Europa se suočava s energetskom krizom, sporijom inovacijom i birokratskim utegom, dok Hrvatska ovisi o turizmu. Potrebne su promjene: diverzifikacija ekonomije, ulaganje u inovacije i razvoj vještina za nove tehnologije. Ključno je da Hrvatska postane aktivan sudionik europske ekonomije, a ne samo promatrač. Iako izazovi rastu, oni donose prilike za transformaciju u otpornu i konkurentnu ekonomiju. Uz jasnu strategiju i suradnju, možemo izgraditi prosperitetnu budućnost kao dio snažne, ujedinjene Europe. Lider

10.12.2024. (13:00)

Održivo i kružno ispred stalnog rasta

Granice rasta: sukob održivosti i ekonomskog prosperiteta

Rasprave o gospodarskom rastu, koje je 1972. započeo izvještaj Rimskog kluba „Granice rasta“, aktualne su i danas. Kritičari upozoravaju na ograničenja planeta, dok zagovornici poput njemačkih poduzetnika ističu da je rast ključ za prosperitet. Njemačko gospodarstvo suočava se s padom stope rasta, stagnacijom plaća i rastućim zaostatkom za SAD-om. Istodobno, koncept „zelenog rasta“ nudi rješenja za održivi napredak. Dok se klima mijenja, konsenzus ostaje: veći rast je poželjan, ali mora biti održiv. DW

14.05.2024. (09:00)

Lazanja kao brend

Kako Hrvatska može iskoristiti dobar plasman na Eurosongu za rast ekonomije

Postoje jasni dokazi da zemlja pobjednica Eurosonga ima veće šanse za ostvarivanje ekonomskih benefita, prije svega kroz rast izvoza i BDP-a. Hrvatska će morati proaktivno promicati sebe kroz koherentnu strategiju brendiranja koja će naglasiti ne samo glazbeni talent, već i bogatu kulturu, prirodne ljepote i ostale atraktivnosti koje zemlja nudi. Samo na taj način će se kratkoročni ‘hvatač‘ pozornosti Eurosonga pretvoriti u dugoročan rast i prosperitet.

U Skandinaviji, a posebice Švedskoj, na percepciju Hrvatske i potražnju već se odražava uspješan nastup Baby Lasagne na Eurosongu, održanog u toj zemlji, kao i mnogi napisi u švedskim medijima, među kojima su bile i poruke da se ‘požure tražiti smještaj po Zagrebu i po Hrvatskoj jer će biti velika potražnja‘. Za promociju Hrvatske na Eurosongu HTZ je ove godine potrošio tek 15 tisuća eura, ponajviše na aktivnosti na društvenoj mreži X. Baby Lasagna svojim je upečatljivim nastupom i medijskim izjavama tijekom cijelog razdoblja natjecanja potaknuo neke viralne trendove, poput heklanih tabletića i – ljubavi prema mačkama. Prošle godine s Letom 3 i ove godine s Baby Lasagnom ‘konačno smo shvatili zadatak‘ ovakvog natjecanja, kažu stručnjaci. Lider

24.04.2024. (20:00)

Tražena roba u gradu

Potražnja za bakrom snažno će porasti u idućih deset godina

Do porasta će doći zahvaljujući električnim vozilima, energetskoj infrastrukturi, umjetnoj inteligenciji i automatizaciji, ističu stručnjaci. Izračunali su da će bakar u idućih deset godina biti izvor najmanje 10 milijuna metričkih tona dodatne potrošnje, a gotovo trećinu nove potražnje generirat će sektor električnih vozila. S druge strane, analitičari sada očekuju značajnu nestašicu na tržištu, od oko 26 milijuna tona u ovoj godini. Cijena bakra bi, zbog svjetskih trendova, mogla snažno rasti. (Poslovni dnevnik)

24.04.2024. (14:00)

Nova stvarnost 2024.

Analiza Hrvatske udruge banaka predviđa da će kamatne stope u Hrvatskoj sporije padati nego što su rasle

U analizi nazvanoj Inflacija i kamatne stope: nova stvarnost 2024., istražuje se utjecaj promjene ECB-ove politike na hrvatsko tržište. Analiza prikazuje dva ekonomska scenarija u europodručju za 2024. godinu i početak 2025. U prvom scenarij, gospodarstvo europodručja će se polako odmicati od ruba recesije uz smirivanje inflacije oko inflacijskog cilja od 2%. To bi približno do kraja 2024. moglo dovesti do smanjenja kamatne stope na prekonoćne depozite za 0,5 postotnih bodova, što znači njihov pad s 4,0% na 3,5%. U drugom scenariju nastavit će se ljuljanje gospodarstva europodručja, posebno Njemačke, na rubu recesije. Očekuje se da će spor prijenos kamatnih stopa rezultirati stabilnim stopama unatoč promjenama u ECB-ovoj politici. (Lider)