Možete li se zaraziti sjedeći na WC dasci? Stručnjaci kažu - teško - Monitor.hr
Prekjučer (11:00)

Panika je u zraku, ne na dasci

Možete li se zaraziti sjedeći na WC dasci? Stručnjaci kažu – teško

Većina spolno prenosivih bolesti i infekcija teško preživljava na WC daskama, pa je zaraza tim putem gotovo nemoguća. Prava prijetnja su bakterije i virusi koje pokupimo rukama ili udisanjem čestica nakon puštanja vode, poput E. coli, norovirusa ili Clostridium difficile. Čučanje i pokrivanje papirićima ne štite, a mogu čak štetiti. Najbolja obrana su redovito pranje ruku, izbjegavanje dodirivanja površina i čekanje nekoliko minuta prije ulaska u javni WC nakon prethodnog korisnika. BBC, tportal


Slične vijesti

01.08. (12:00)

Kad mikrobi postanu doktori, a probiotik – prekidač

Bakterije koje jedu bubrežni kamenac: nova terapija iz crijeva

Znanstvenici su stvorili genetski modificiranu bakteriju Phocaeicola vulgatus koja razgrađuje oksalate – spojeve odgovorne za nastanak bubrežnih kamenaca. Bakterija djeluje samo uz dodatak prebiotika porfirana, a bez njega se prirodno povlači iz crijeva. Ova terapija cilja uzrok bolesti, a ne samo posljedice, i predstavlja potencijalno sigurno, reverzibilno rješenje za milijune ljudi. Riječ je o preciznoj bioterapiji koja koristi bakterije kao “žive lijekove”, programirane da rade svoj posao i zatim – nestanu. Igor Berecki za Bug

21.07. (22:00)

Zahvaljujemo na sudjelovanju, bakterije pobjeđuju

Tiha pandemija prijeti svijetu: Cijena otpornosti na antibiotike bit će golema

Svijet se suočava s tihom pandemijom koja bi do 2050. godine mogla odnositi milijune života i globalno gospodarstvo koštati gotovo dva bilijuna dolara godišnje. Riječ je o superbakterijama, mikroorganizmima otpornima na antibiotike, čije širenje prijeti katastrofalnim zdravstvenim i ekonomskim posljedicama, otkriva najnovije istraživanje koje je financirala britanska vlada, piše Guardian. Prema najgorem scenariju, istraživanje predviđa da bi do 2050. godine godišnji gubici BDP-a u Kini mogli dosegnuti 722 milijarde dolara, u SAD-u 295,7 milijardi, u EU 187 milijardi, u Japanu 65,7 milijardi, a u Ujedinjenom Kraljevstvu 58,6 milijardi dolara. Vijest dolazi u jeku odluke o drastičnom smanjenju sredstava za međunarodnu pomoć i ukidanja financiranja za Flemingov fond… Index, tportal

15.07. (01:00)

Fasaderi i soboslikari, medicina vas treba

Boja protiv bakterija: nova nada za bolnice

Znanstvenici sa Sveučilišta Nottingham razvili su epoksi premaz s dodatkom biocida CHX koji učinkovito uništava bolničke patogene poput MRSA, E. coli i Candide, koje su sve otpornije na postojeće antibiotike. Premaz je izdržljiv, dugotrajan i ostaje antimikrobno učinkovit čak i protiv otpornijih sojeva. Ova jeftina i lako primjenjiva tehnologija mogla bi znatno smanjiti rizik od zaraza u bolnicama, osobito u dijelovima svijeta s ograničenim resursima. Milorad Milun za Novosti

28.05. (12:00)

Tko se boji bakterija još? Možda bi se i trebali

Bakterije iz djetinjstva možda ubrzavaju razvoj raka debelog crijeva

Rastući broj slučajeva raka debelog crijeva kod mladih mogao bi biti povezan s izloženošću toksinu kolibaktinu iz crijevnih bakterija još u djetinjstvu, otkriva nova studija. Mutacije uzrokovane tim toksinom češće se nalaze kod pacijenata mlađih od 40 godina. Premda nije dokazana uzročnost, otkriće otvara mogućnosti za raniju dijagnostiku i prevenciju putem probiotika i testova stolice. Stručnjaci i dalje upozoravaju na važnost zdravog načina života, jer “bakterije možda birati ne možemo – ali prehranu možemo.” Nat Geo

24.05. (14:00)

A vi ga samo puštate u zrak, sram vas bilo

Bakterije, plin i plastika: reciklaža s okusom revolucije

U svijetu viška CO₂, njemački znanstvenici našli su način da ga bakterije Clostridium ragsdalei pretvore u korisne kemikalije poput etanola, octene kiseline i 2,3-butandiola. Ključ je elektroliza soda-vode koja stvara mravlju kiselinu i sintezni plin. Ovisno o sastavu plina, bakterije mijenjaju proizvodnju, što omogućuje fino podešavanje industrijskih sirovina. Umjesto da CO₂ ostaje otpad, postaje vrijedan resurs za plastiku i kemiju. Ukratko – smeće jednog čovjeka postaje gorivo bakterijskog partyja. Nenad Raos za Bug

22.05. (00:00)

Kad ti šavove ne pokida kirurg, nego gladna bakterija s planom

Superbakterija koja jede plastiku i gradi štit protiv antibiotika

Studija objavljena u Cell Reports otkriva da bolnička superbakterija Pseudomonas aeruginosa može razgrađivati medicinsku plastiku poput šavova i stentova zahvaljujući enzimu Pap1. Plastika joj ne služi samo kao hrana – koristi je i za gradnju zaštitnog biofilma koji je čini otpornom na antibiotike. Istraživači su potvrdu dobili manipulacijom gena u E. coli, koja je također počela „jesti“ plastiku. Ovo otkriće objašnjava kako bakterija preživljava u sterilnim okruženjima i potencijalno pogoršava problem bolničkih infekcija otpornim sojevima. Drago Galić za Bug

12.05. (09:00)

I E. coli ima svoju utičnicu — samo joj daj žicu i CO₂

Bakterije koje proizvode struju mogle bi pokrenuti novu energetsku revoluciju

Određene bakterije kao što je Escherichia coli dišu generirajući električnu energiju, otkrili su bioznanstvenici Sveučilišta Rice. Njihovi nalazi, objavljeni u časopisu Cell, mogli bi omogućiti novi razvoj čiste energije i industrijske biotehnologije. Daljnji laboratorijski testovi potvrdili su da bakterije postavljene na vodljive materijale nastavljaju rasti i generirati električnu energiju. Ovaj rad, uvjereni su autori, postavlja temelje za iskorištavanje ugljikovog dioksida putem obnovljive električne energije, gdje bakterije funkcioniraju slično fotosintezi kod biljakama. Bug donosi još novosti iz svijeta znanosti.

11.04. (12:00)

Sebične bakterije u akciji: tko je jamio, jamio je

I bakterije sklone sebičnom ponašanju: Zadržavaju hranjive tvari za sebe, što ima veliki utjecaj na ekosustav

Tim molekularnih biologa iz Hrvatske, Njemačke i Austrije prvi put je u hrvatskim jezerima otkrio kako neke bakterije sebično gomilaju hranjive tvari, što im omogućuje dominaciju nad drugima i može imati dalekosežne posljedice na ekološku stabilnost jezera, priopćio je Institut Ruđer Bošković. Tradicionalno se smatralo da bakterije polisaharide od kojih žive razgrađuju izvanstanično, oslobađajući tako hranjive tvari za druge organizme. Međutim, otkriveno je da neke bakterije preferiraju sebičniji pristup tako što zadržavaju hranjive tvari unutar svojih stanica. Takvo ponašanje može utjecati na raspodjelu hranjivih tvari od najmanjih mikroba do većih životinja koje se oslanjaju na njih. Promjene temperature i uvjeta u ekološkim sustavima mogu dodatno pojačati ili modificirati te mikrobne procese, potencijalno dovodeći do bržih ili sporijih ciklusa ugljika i drugih hranjivih tvari. Index

15.03. (15:00)

Kad znanost kaže "nek fermentira", bakterije kažu "drž’ mi pivo"!

Bakterija za sve: čisti vodu i daje vodik, proteine i biopolimere

Purpurne fototropne bakterije (PPB) su pravi mikrobiološki švicarski nožić – mogu živjeti na svjetlosti, organskim i anorganskim spojevima te u aerobnim i anaerobnim uvjetima. Talijanski znanstvenici dokazali su da ih se može koristiti za proizvodnju vodika, proteina i biorazgradivog polimera PHB. U pokusima s miješanom kulturom iz sirutke, treći dan kulture bio je najproduktivniji, dajući 64 L vodika i značajne količine biomase. Iako prihod od 0,6 $ na 1000 L nije velik, PPB rade na industrijskom otpadu – što ih čini ekološki i ekonomski zanimljivima. Bug

01.02. (19:00)

Nije vam do smijeha? Možda su vam crijeva tužna

Znanstvenici tvrde da crijevna bakterija može uzrokovati depresiju

Znanstvenici s Harvarda otkrili su moguću uzročnu vezu između crijevne bakterije Morganella morganii i depresije. Istraživanje sugerira da dietanolamin (DEA), kemikalija prisutna u nekim deterdžentima, može potaknuti imunološki odgovor koji oslobađa upalne proteine – citokine, povezane s depresijom. Ovi nalazi podupiru ideju da bi depresija mogla imati autoimunu komponentu, što bi moglo promijeniti pristup liječenju. Nacional