Muzika kao terapija: znanost potvrđuje pozitivne učinke glazbe na stres i zdravlje mozga - Monitor.hr
Jučer (19:00)

Glazba liječi

Muzika kao terapija: znanost potvrđuje pozitivne učinke glazbe na stres i zdravlje mozga

Nova istraživanja iz 2025. otkrivaju da slušanje i stvaranje glazbe nije samo zabava, nego ozbiljna neurološka intervencija. Yaleova studija pokazuje da slušanje glazba tijekom mindfulness vježbi (vježbe usredotočene na svijet i prisutnost) odmah smanjuje stres, aktivira autonomni živčani sustav i mijenja stanje svijesti, pri čemu uživo sesije dodatno potiču društvenu povezanost. Istodobno, istraživanja Sveučilišta u Ženevi dokazuju dugoročne koristi: šest do dvanaest mjeseci vježbanja klavira ili aktivnog slušanja poboljšava kognitivnu fleksibilnost, kvalitetu života i strukturu mozga. Zajedno, rezultati potvrđuju da muzika – slušana ili svirana – gradi kognitivnu rezervu i štiti mentalno zdravlje bez nuspojava i recepata. Muzika


Slične vijesti

Četvrtak (11:00)

Još kad AI dobije nagradu za hit godine...

AI preuzima glazbu: 97% ljudi ne razlikuje ljudsku od sintetičke pjesme

Globalno istraživanje Deezer-a i Ipsosa pokazalo je da 97% ispitanika ne može razlikovati glazbu koju je stvorio čovjek od one koju generira umjetna inteligencija. Na Deezeru se već dnevno objavljuje oko 50 tisuća AI pjesama, a 70% njihovih streamova povezano je s prijevarom radi tantijema. AI je već osvojio i Billboard: pjesma „Walk My Walk“ izmišljenog izvođača Breaking Rust dospjela je na prvo mjesto digitalne prodaje country glazbe. Javnost traži strogo označavanje AI sadržaja i veću zaštitu autora, jer bez transparentnosti — slušamo, plaćamo i vjerujemo umjetnosti koja to možda nije. Muzika

13.09. (09:00)

Arhivist s ljubavlju, a ne kolekcionar

Stražarni lopov o digitaliziranju ‘zaboravljene’ mjuze: Puno redakcija, poput Ravno do dna, mi je reklo da se koriste blogom u pripremi članaka

Već petnaest godina blog Stražarni lopov neumorno dokumentira zaboravljene kutke glazbene scene 1980-ih i 90-ih, vraćajući u fokus priče, bendove i trenutke koje bi vrijeme inače progutalo. Za Kulturpunkt dao je intervju: Želio sam ostaviti trag na jednu malu, danas uglavnom zaboravljenu galaksiju rock, punk, alter i garage muzike u kojoj sam živio i stvarao. Kako znam puno bendova, pitam ih da napravimo nešto. Daju mi snimku i “obojimo” to s fotografijama. Ne arhiviram, nego digitaliziram, objavim i vratim im natrag. U svakoj objavi su navedeni svi oni koji su zaslužni za njezinu realizaciju. Primjerice, Dubravko Jagatić mi je dao kompletnu svoju arhivu Poleta. Zdenko Franjić ima šupu punu audio-kazeta koje su mu slali bendovi i on mi je otvorio cijelu svoju arhivu snimki Fiju Briju generacije. 

Uzmimo primjer iz ranih dana bloga. Odem na piće s Krešimirom Kolarom, kolekcionarom te scene. U razgovoru ga pitam koji je sveti gral kolekcionarima ex-Yu scene, a on spomene snimke bendova La Fortunjerosa i Korowa Bar, te televizijsku snimku koncerta Gang of Foura na zagrebačkom Muzičkom biennalu 1981. godine. U roku od mjesec dana svi ti njihovi “sveti gralovi” pojavili su se na Stražarnom lopovu zahvaljujući ljudima koje znam. Nakon objavljivanja snimke koncerta Gang of Four gledanost je skočila… 

25.06. (10:00)

Ipak se može živjeti od glazbe

Prošla godina bila je iznimno uspješna za hrvatske autore – od autorskih prava zaradili rekordnih 28,9 milijuna eura

Što je porast od više od pet milijuna eura, odnosno 21,07 posto, u odnosu na godinu prije. Najveći skok zabilježen je u segmentu koncerata, a značajan rast bilježe i digitalna prava te međunarodne isplate. Među najuspješnijim autorima našli su se Baby Lasagna, Branimir Mihaljević, Marko Perković Thompson i Grše. Najveći rast zabilježen je u segmentu koncerata – čak 52,10 posto – čime je 2024. postala rekordna godina po visini prihoda s glazbenih događanja. U Hrvatskoj je prošle godine evidentirano više od 42.000 koncerata, festivala i sličnih događanja – u prosjeku 115 dnevno. Porasli su i prihodi od digitalnih prava, i to čak za 22 posto. tportal

03.05. (22:00)

A kod nas klinci rođeni nultih poučavaju starije "ako ne znaju šta je bilo"...

Jokić: Uvažavanje umjetnosti je pravi način da se voli Hrvatska

Hrvatska općenito, a hrvatska škola posebice, bježi od suvremenosti. Štoviše, smatram da aktivno odbacujemo suvremenu umjetnost. Kao da je se sramimo, a trebali bismo se ponositi. Društvo koje se srami svoje trenutačne ili nedavne umjetnosti govori o sebi i o tome da ne poznaje vlastitu vrijednost. Uvažavanje suvremene umjetnosti, glazbe, filma, kazališta, plesa, veći je znak domoljublja od pukog mahanja najvećim barjacima lažnih domoljuba. Ne mogu zamisliti da u Francuskoj u nastavi nema mjesta za Gainsbourga ili Edith Piaf; da u Britaniji ne znaju tko su bili The Beatles, Pink Floyd ili Led Zeppelin, tko je Elton John i da uz njega ne zaplešu; da se u Americi ne uči o soulu, bluesu i rock’n’rollu, da se ne razgovara o modernom rapu…

To su zemlje koje drže do suvremene umjetnosti. Hrvatska to ne čini i to po meni nije slučajno. Postoji jasan otpor prema svemu suvremenom. Lakše je opetovano gurati prošlost kao metodu zaluđivanja i kontrole nego se otvoriti novijem. Suvremena umjetnost, naime, otvara neka važna pitanja, neprijatelj je okamenjenih struktura, potiče angažman, ulazi u to da se može svidjeti mladim ljudima te ih natjerati na razmišljanje i propitivanje. To nikako nije drago onima koji drže vlast. Boris Jokić u razgovoru za Glazbu, a povodom objave knjige 60 otkucaja – glazbena lektira.

07.02. (10:00)

Bach prije bočice

Glazba može dotaknuti srce, čak i u maternici

Meksički znanstvenici otkrili su da puštanje klasične glazbe bebama u maternici može umiriti otkucaje srca fetusa i potencijalno potaknuti razvoj autonomnog živčanog sustava. Istraživanje, objavljeno u časopisu Chaos, analiziralo je reakcije fetusa na skladbe Saint-Saënsa i Martíneza, pri čemu je utvrđeno da glazba stabilizira i regulira srčani ritam. “Arpa de Oro” pokazala je posebno snažan učinak, no ostaje nejasno je li razlog tome ritam, melodija ili kulturna poznatost. Znanstvenici planiraju daljnja istraživanja s različitim glazbenim žanrovima kako bi bolje razumjeli ovaj intrigantan fenomen. Bug

21.11.2024. (17:00)

Ne znam... kako... uvijek... raspraviš da s tobom vrijedi(m) više...

Zanimljiva rasprava: gdje je granica zabave i umjetnosti

Na primjeru grupe Pavel. Na Forumu se jedan korisnik pita zašto glazba koju izvodi Pavel ne bi mogla imati umjetničku vrijednost. Melodijske jednostavne dosadne linije, predvidvljivi e i h molovi, par klasičnih pop/blues akordića s jeftinim sintom, ništa revolucionarno, osobno dosadno, kupe samo najgore iz jazza u vidu ritam-sekcija koje ne obogaćuju muziku nego kao da su zasebna kompozicija… odgovor forumašice na prigovor korisnika da “neka se vrati pod kamen slušati cajke”. Čak se poteglo za ChatGPT-em, koji kaže sljedeće: Granica između “arta” (umjetnosti) i “entertainmenta” (zabave) često je fluidna i subjektivna, ali postoje određene karakteristike koje se mogu koristiti za njihovo razlikovanje, poput namjere, dubine, publici kojoj je namijenjena, dok zabava podrazumijeva komercijalnost i pristupačnost.

11.11.2024. (10:00)

A vi, kako te?

Rasprava na Forumu: Kako otkrivate glazbu?

Na koncertima, zna često bit neka interesantna predgrupa. Portali, forumi, youtube, dokumentarci… kaže jedan forumaš na zanimljivoj temi, dok drugi kaže kako više ne otkriva glazbu aktivno kao nekad (za što postoje istraživanja, da nakon određene dobi većina ljudi prestane otkrivati novu glazbu. Trećemu je otkriće Spotify, koji mu omogućava ponovno otkrivanje nove glazbe i to za relativno nisku cijenu mjesečne pretplate. Četvrtom pak nije pojmljivo da plaća za slušanje glazbe (radije trpi reklame valjda). Peti forumaš smatra da je Spotify obezvrijedio glazbu. Ja volim posjedovati glazbu, makar to bilo u mp3 formatu. Ako mi se nešto jako svidi, kupim ploču. Kad sam u pokretu, koristim mp3 player. Forum

03.11.2024. (19:00)

Glazbeni program u podbačaju

Jagatić: Muzika za gluhe, slijepe i nijeme urednike HRT-a

Ako nečega ima u velikim količinama u Hrvatskoj onda su to sigurno bez svake sumnje glazbeni festivali posvećeni svim glazbenim žanrovima. Vrhunac glazbene produkcije HRT-a je prijenos DORE i Eurosonga, dodjela nagrade Porin, show program poput The Voicea ili pak A strane i to je to. Što se doista događa na sceni, tko puni dvorane, čiji su koncerti najposjećeniji, koga muzički kritičari najviše hvale, tko su nove zvijezde u usponu je za njih nevažno. Samo u Zagrebu su ove godine nastupili Grace Jones, Khruangbin, Steel Panther, The Hu, Thievery Corporation, Body Count, Dropkick Murphys, Einstürzende Neubauten, Jesus and Mary Chain, Nick Cave itd. Jazz zvijezde dolaze sa svih strana svijeta, a nije nešto popraćen niti INmusic. Dosta je neobjašnjivo i teško za shvatiti zašto se u programu Hrvatske televizije ne nalazi niti jedna jedina emisija posvećena aktualnoj hrvatskoj pop rock sceni. Jednako teško kao i shvatiti zašto ne informiraju svoje gledatelje o događanjima i zvijezdama (ne uključujući skandale) s globalne pop rock scene. Dubravko Jagatić za Muziku

02.10.2024. (23:00)

Daj mi taj fungy ritam

Izgleda da glazba može potaknuti gljive i biljke da brže rastu

Izloženost biljaka monotonom zvuku potiče aktivnost gljivica koje pak potiču rast biljaka, pokazalo je nedavno istraživanje, čiji rezultati upućuju na mogućnost da bi puštanje određene vrste glazbe moglo biti korisno za brži rast usjeva i za bujnije vrtove. Australski istraživači izradili su male zvučne kabine u koje su smjestili petrijeve posude pune gljivica. Umjesto pop hitova puštali su im “Tinnitus Flosser Masker na 8 kHz”, sredstvo za prikrivanje ambijentalne buke. Riječ je o zvuku s jednog od mnogih videozapisa o bijelom šumu s YouTubea, kombinaciji različitih zvukova na raznim frekvencijama koje ljudsko uho može čuti, čija je svrha ublažiti tinitus ili pomoći bebama da zaspu. Petrijeve posude su ispuštale ovaj zvuk pola sata dnevno na razini od 80 decibela. Nakon pet dana ustanovljeno je da su i rast i proizvodnja spora bili veći među gljivicama kojima je puštan zvuk u usporedbi s onima koje su rasle u tišini. HRT