Na hrvatskim cestama se umire duplo više od prosjeka EU - Monitor.hr
15.05.2018. (16:41)

Lokalne ceste ubijaju najviše

Na hrvatskim cestama se umire duplo više od prosjeka EU

Prema podacima Europske komisije o sigurnosti na cestama za 2017. Hrvatska je prošlu godinu završila sa 80 smrtno stradalih na milijun stanovnika, što je znatno više od prosjeka EU (49). Više poginulih u EU imaju samo Rumunjska (98) i Bugarska (96). Najviše ljudi stradalo na magistralnim cestama (55%) i urbanim sredinama (37%), a daleko najmanje na autocestama (8%). Jutarnji


Slične vijesti

11.01. (13:00)

Da vas ne manipuliraju podacima - naučite statistiku

Brojevi ne lažu: Poučna i zabavna knjiga – statistički podaci stavljeni u određeni povijesni i znanstveni kontekst

Vaclav Smil dosad je napisao više od četrdeset knjiga o temama koje obuhvaćaju energiju, promjene okoliša i stanovništva, proizvodnju hrane i prehranu, tehničke inovacije, procjenu rizika i javnu politiku. Nijedan živući znanstvenik nije napisao više knjiga (o širokom spektru tema) recenziranih u uglednom časopisu Nature. Član je Kraljevskog društva Kanade, a 2010. godine časopis Foreign Policy proglasio ga je jednim od stotinu najboljih mislilaca na svijetu. Britanski The Guardian naziva ga “štreberom nad štreberima”, The Times “ambicioznim i zadivljujućim eruditom”. Ovu je knjigu podijelio u sedam velikih poglavlja u kojima se bavi ljudima, državama, potom strojevima, konstrukcijama i uređajima, zatim gorivima i električnom energijom i na kraju prometom, hranom i okolišem. Najbolje knjige

27.06.2024. (15:00)

Nisam Mirta, ali učim statistiku

Šajatović: Na što sam sve alergičan

Kad bi postojali alergotestovi na fraze i konstrukcije koje me nerviraju, obje ruke do ramena bile bi pune žestokih reakcija. Na prvom mi je mjestu statističko neznanje mnogih političara, analitičara, urednika i novinara, pa i sveučilišnih profesora o tome da ništa ne može biti ‘dva puta manje‘ ili ‘deset puta manje‘ od nečega. Nešto može biti polovica ili desetina nečega većeg. Nakon godina upozoravanja, polako odustajem. Kažu novinari i urednici da je jače ‘tri puta manja plaća‘ nego ‘trećina nečije veće plaće‘. Pitaš ih, a koliko je jedan puta manja plaća? Kažu: ‘Nula‘. A koliko je dva puta manje? Kiselo se nasmiju, pogledaju te sa žaljenjem i sljedeći tjedan puknu naslov ‘Možemo ima 300 puta manje članova od HDZ-a‘. Miodrag Šajatović za Lider.

28.06.2022. (15:00)

Sve u svemu, premalo

U Njemačkoj se više ljudi odlučuje za treće dijete, a manje za prvo dijete i brak

U Njemačkoj se nikada prije nije vjenčalo tako malo parova kao 2021., pokazuju podaci Saveznog zavoda za statistiku: „Broj brakova u Njemačkoj 2021. pao je na povijesni minimum”. Samo oko 357.800 parova se vjenčalo u protekloj godini – 349.000 između muškaraca i žena i 8700 istopolnih brakova. Manje brakova bilo je samo tijekom Prvoga svjetskog rata. Prošle godine rođeno je oko 795.500 djece – najviše od 1997. godine. Diljem Njemačke mogao se primijetiti porast rađanja trećeg djeteta – broj majki koje su rodile treće dijete veći je za 3,9 posto. Nasuprot tome, broj prvorođene djece je veći samo za 1,2 posto. Više je umrlih nego rođenih – to je trend posljednih 50 godina u Njemačkoj: posljednji višak nataliteta zabilježen je 1971. godine. Prema BiB-u, jedan od glavnih razloga je u tome što Nijemci postaju sve stariji. Prosječna starost stanovništva s godinama se povećava – na kraju 2020. iznosila je 44,6 godina, a za usporedbu, 1910. bila je 23,6 godina. Deutsche Welle

31.07.2021. (09:00)

Procjene demografskih stručnjaka

Svakih 13 minuta i 47 sekundi Hrvatska ostane bez jednog stanovnika

Svakih 10 minuta u Hrvatskoj jedna osoba umre, a svakih 14 minuta se rodi, procjenuje Centar za longitudinalne populacijske studije ustrojen pri zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Procjena kaže i kako ovog trenutka imamo oko 3,97 milijuna stanovnika. Centar je izračunao i višak mortaliteta u Hrvatskoj tijekom 2020. godine koji se, kako ističu, gotovo u potpunosti može objasniti pandemijom Covida. Tako je, prema njihovu izračunu, prosječan višak mortaliteta u Hrvatskoj lani iznosio 105 smrti više na 100.000 stanovnika u odnosu na procjene. Najveći višak smrti zabilježen je na području Slavonije i Baranje (190), Karlovca (162) i Međimurja (144 smrti više od očekivanog). Danica

08.04.2021. (10:39)

Svaki drugi državljanin EU u dobi od 16 do 74 godine na Internetu tražio zdravstvene informacije povezane s ozljedama, bolestima, prehranom, poboljšanje zdravlja ili slično

19.12.2019. (22:30)

Pa i tko se ne bi doselio pored onakvih krasnih adventskih kućica

U Zagrebu živi – 804.507 ljudi

Zagrebački Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj objavio je razne zanimljive podatke – svaki se dan u metropolu dosele 44 čovjeka, odseli se njih 35, rode 23 djeteta, umre 25 ljudi, dogode se četiri razvoda i sklopi 11 brakova. Žena je u gradu lani bilo 427.080, od kojih 36 starijih od 100 godina, dok je od 377.427 muškaraca samo sedam doživjelo stotu. Muškarci u prosjeku ulaze u brak s 34 godine, žene s 32, a prvo dijete rađaju u 31. Već treću godinu najčešća su imena koja roditelji daju djeci Mia i Luka. Večernji…

31.03.2019. (13:30)

Veterani pukog preživljavanja

Prosječni Hrvat za hranu daje najveći dio kućnog budžeta u cijeloj EU

Hrvatska je rekorder po 28-postotnom udjelu izdataka za hranu u kućnom budžetu (europski projek je 12%), što svjedoči o siromašnoj zemlji s niskim plaćama (3-4 puta niže nego na Zapadu). Zasad tek četvrtina zaposlenih, ili oko 293 tisuća radnika, zarađuje 7500 kuna i više, no jednaki broj zarađuje ispod 4208 kuna. Dobra vijest je da se u Hrvatskoj se, prema najnovijoj statistici, manje puši i pije. Loša vijest je da nam i dalje dvostruko veći postotak kućnog budžeta odlazi na troškove telekomuniciranja nego što je to prosjek u EU. Večernji…

23.08.2018. (21:55)

Broj ljudi u zatvorima na 100.000 stanovnika