Svakih 13 minuta i 47 sekundi Hrvatska ostane bez jednog stanovnika - Monitor.hr
31.07.2021. (07:00)

Procjene demografskih stručnjaka

Svakih 13 minuta i 47 sekundi Hrvatska ostane bez jednog stanovnika

Svakih 10 minuta u Hrvatskoj jedna osoba umre, a svakih 14 minuta se rodi, procjenuje Centar za longitudinalne populacijske studije ustrojen pri zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Procjena kaže i kako ovog trenutka imamo oko 3,97 milijuna stanovnika. Centar je izračunao i višak mortaliteta u Hrvatskoj tijekom 2020. godine koji se, kako ističu, gotovo u potpunosti može objasniti pandemijom Covida. Tako je, prema njihovu izračunu, prosječan višak mortaliteta u Hrvatskoj lani iznosio 105 smrti više na 100.000 stanovnika u odnosu na procjene. Najveći višak smrti zabilježen je na području Slavonije i Baranje (190), Karlovca (162) i Međimurja (144 smrti više od očekivanog). Danica


Slične vijesti

18.05. (07:00)

Škrta zemlja nikoga ne hrani, da preživiš moraš radit vani

BDP raste, nezaposlenost niska, ali veliki problem korupcija i skupoća življenja – tako o Hrvatskoj pišu u Njemačkoj

„Prema vani se vlada predstavlja kao proeuropska i predana vladavini prava, ali na unutarnjem planu vidimo golemu demokratsku regresiju.” Stoga, koliko god bila sumorna slika koju građani imaju o svojim političarima, „mnogi su zadovoljni zbog činjenice da su dio Europe. Pogotovo s obzirom na vlastitu povijest“, navodi autor u reportaži na online portalu Redakcijske mreže Njemačke (RND) o životu u Hrvatskoj. Unatoč rastu standarda i niskoj stopi nezaposlenosti, ekonomska situacija mladih je ipak loša – cijene i stanovanja i općih životnih troškova stalno rastu. Danas 40 posto više mladih razmišlja o iseljavanju nego prije šest godina. Trend je već primjetan, nedavno je broj stanovnika pao na ispod četiri milijuna. DW

09.05. (21:00)

A proizvođači putnih kofera trljaju ruke

U svijetu smo 82., u Europi 8. po broju iseljenih, s najvećim odljevom mozgova u EU

Marko Purišić (Baby Lasagna) pjesmu je posvetio svima koji iseljavaju, podjednako i doktorima i konobarima. No, već sam prvi stih pripjeva – “There’s no going back” iliti “Nema povratka” – nekako više prianja onim prvima, visokoobrazovanima. Od europskih zemalja lošije su Albanija (na 8. mjestu i jedina europska zemlja među 10 s najvećim odljevom mozgova), Moldavija (16. mjesto), Bosna i Hercegovina (40.), Armeija (51.), Sjeverna Makedonija (65.), Srbija (74.) i Ukrajina na 77. mjestu. Podaci Državnog statističkog zavoda za 2021. godinu kažu da su ukupnog broja iseljenog stanovništva Hrvatske čak 37,8 posto mladi visokoobrazovani ljudi. To itekako utječe na gospodarski i demokratski prosperitet i predstavlja velik izazov jer je mlade visokoobrazovane i kvalificirane ljude teško zadržati naspram visokih plaća, kvalitetnih uvjeta rada i profesionalnog razvoja što nude bogate zemlje. N1

01.05. (13:00)

Sveukupno previše, kod nas premalo

Na Zemlji živi 8 milijardi ljudi, do 2050. bit će nas blizu 10

Dok će diljem svijeta broj stanovnika rasti, ponegdje i vrtoglavo, u Hrvatskoj će se nastaviti depopulacija, kažu projekcije. Prema onim UN-ovima iz 2022. godine, Hrvatska će do 2050. godine imati 3,3 milijuna stanovnika, što bi bio pad od 17 posto. No, i ta bi brojka mogla biti još manja jer stručnjaci UN-a radeći tu projekciju nisu uzeli u obzir rezultat popisa stanovništva iz 2021. godine na kojemu je Hrvatska imala 3,88 milijuna stanovnika, nego raniji podatak od 4,03 milijuna. Kako god, daljnji pad čini se neminovnim, osim ako zahuktalo useljavanje iz trećih zemalja, ponajprije azijskih, ne promijeni taj trend. N1

07.03. (15:00)

Do kraja stoljeća će ukupan broj ljudi na Zemlji početi padati

Demografski problemi postaju sve izraženiji diljem svijeta, predstavljajući ozbiljan socio-ekonomski izazov

Unatoč raznim politikama i naporima za poticanje demografske obnove, većina zemalja nije uspjela postići održive razine fertiliteta. Iako je problem bio isprva ograničen na bogate države Europe i nekolicinu država diljem svijeta (Kanada, Japan, Južna Koreja, Australija…), postao je globalan. Danas prenisku stopu fertiliteta (ispod 2.1) po ženi, osim razvijenih država Europe, Sj. Amerike (Kanada i SAD) i Istočne Azije (Japan, Južna Koreja), imaju i najmnogoljudnije države na svijetu, Kina i Indija. U najsiromašnijim zemljama svijeta je stopa fertiliteta 3.9, kod ekstremnih primjera više od 6 djece po ženi. Udio stanovništva između 0 i 14 godina je 38 posto. Skoro isključivo se tu radi o državama Afrike. Implikacije su alarmantne, s padom gospodarskog rasta i inovacija zbog starenja stanovništva. Budućnost će ovisiti o učinkovitom rješavanju ovog sveprisutnog problema. (Index)

20.01. (08:00)

Abortirana demografija

Perković: Stigli alarmantni podaci, Kina je demografski slomljena. To će osjetiti cijeli svijet

Broj radnika se smanjuje, sve je više umirovljenika, a broj rođenih se prepolovio u nekoliko godina i najmanji je u povijesti. Te promjene su nagle, a njihov utjecaj osjetit će se i izvan Kine. Ukupno je prošle godine u Kini rođeno 9.02 milijuna ljudi, 8.84 milijuna manje nego 2016., kada je ukupan broj rođenih bio 17.86 milijuna. Ugrubo je broj rođene djece u Kini prepolovljen u samo sedam godina. Višedesetljetna politika jednog djeteta ostavila je negativne posljedice, ponajprije zbog planiranja spola djeteta abortusom. Kako su obitelji smjele imati samo jedno dijete, a u tradicionalnom društvu Kine preferiraju se muška djeca, češće su se abortirala ženska djeca. Zbog toga u Kini ima 20-30 milijuna muškaraca više. Rezultat je ubrzano starenje stanovništva i manjak radne snage, što je problem jer je Kina ipak najveći izvoznik, ali i uvoznik sa Zapada. Uz to, najčešći su turisti u svijetu. Branimir Perković za Index.

16.01. (15:00)

Treba raditi na podmlatku

Istraživanje: obitelji širom svijeta zbog starenja suočit će se s drastičnim promjenama

Studija pokazuje da će se broj mlađih rođaka smanjiti za više od 35%, dok će broj pradjedova i prabaka značajno porasti. Prema projekcijama, do 2095. godine, prosječna 65-godišnja žena imat će samo 25 živih rođaka, što je značajan pad u odnosu na 41 rođaka koliko ih je imala 1950. godine. Najveće smanjenje očekuje se u Južnoj Americi i na Karibima, gdje bi veličina obitelji mogla pasti za čak do 67%. Demografski problem osobito je izražen i u zemljama jugoistočne Europe, a ponajviše u Hrvatskoj. Hrvatska bi do 2050. mogla izgubiti još oko 600.000 ljudi i to najproduktivnijih, mladih, obrazovanih. Autori studije naglašavaju potrebu za ulaganjem u sustave socijalne podrške kako bi se osigurala dobrobit pojedinaca, posebno starijih. Očekuje se da će države morati preuzeti veću ulogu u pružanju skrbi, budući da se obiteljske mreže smanjuju i starije osobe postaju sve ovisnije o podršci države. (Index)

06.10.2023. (13:00)

Ne okreći se, sine

Raspisali foto natječaj “Hrvatska u očima mladih”, Lupiga predlaže fotku osobe s dva kofera na kolodvoru

Najbolja fotografija, odnosno video koji prikazuje neko mjesto ili događaj u neposrednom okruženju mladih, nagradit će se s 500 eura, a rok za prijavu je 12. listopada. Foto natječaj je raspisao Središnji državni ured za demografiju i mlade. Prijaviti se mogu svi redovni učenici i studenti koji svoj uradak povežu s temom ovogodišnjeg Međunarodnog dana mladih, a koje su vezane uz održivi razvoj. Lupiga ovom prilikom podsjeća na demografsku sliku stanovništva. Da bi se mlade zadržalo u zemlji potrebno im je i nešto ponuditi, a da to nije samo natječaj za najbolju fotografiji i videozapis. Prema jednom demografu radi se o četiri elementa. Prvi je stabilno radno mjesto, a drugi dobro plaćeno isto to radno mjesto. Potom je tu rješavanje stambenog pitanja. Četvrti je pomoć pri institucionalnoj skrbi o djeci, pri čemu se uglavnom misli na dječje vrtiće.

27.07.2023. (21:00)

Nismo baš neko plodno tlo

Povjesničar o demografiji: Stanje je loše, ali nije nepopravljivo

Ukoliko se ne stvore uvjeti za rađanje više djece, čime ćemo povećati broj radno sposobnog stanovništva, onda neće biti ni gospodarskog razvoja, a sve veći će problem biti i nalaženje sredstava za mirovine, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i drugo. Popis stanovništva 2021. pokazuje da je najveći problem u selima. U selima nedostaje mladih ljudi. Napuštanje poljoprivredne proizvodnje, odlaženje sa sela i industrijalizacije kidaju staru autarkičnu strukturu sela te mijenjaju njegovu demografsku sliku. Smatra se da nezaustavljivi procesi starenja počinju kada sudjelovanje stanovništva starijeg od 60 godina prijeđe 12 posto. Svaka mjera koja će potaknuti doseljavanje mladih obitelji u naša sela je dobrodošla. Podrška mladim obiteljima trebala bi biti država, čija je dužnost i omogućiti pravedno društvo u kojem svatko može doprinijeti u skladu sa svojim mogućnostima, uz poštene plaće… u zanimljivom intervjuu za Podravski priča dr. sc. Hrvoje Petrić, koji se dotiče jož zanimljivih tema, poput ekohistorije.

23.07.2023. (19:00)

Sami, samostalni, sretni. Ali ne i bogati

Veće prilike za single-ekonomiju: Samci postali najbrojnija grupacija u Hrvatskoj

Pinduoduo Reveals China's Rising “Single Economy” Amid Lunar New Year Season - Pandaily

Prema podacima iz posljednjeg Popisa stanovništva, prvi put su najveća grupacija postali samci. Ima ih 399.075 i jedina su kategorija koja je u ovih 10 godina zabilježila rast, i to čak od 7 posto. Na prethodna dva popisa najviše je bilo dvočlanih kućanstava, a 1981. i 1991. – četveročlanih. O kakvim je dramatičnim promjenama riječ vidi se i iz toga što su višečlana kućanstva najmanje zastupljena još od 1991. i njihov je udjel od 1953. do 2021. pao s 32,6 na 12,4 posto. Slično, ali u suprotnom smjeru, mijenjao se udjel samaca – s 14,1 posto 1953. do 27,8 posto 2021., s tim da su posljednja dva desetljeća zaslužna za veći rast udjela nego što se to dogodilo u prethodnih 50 godina. Kao i kompletna hrvatska populacija, i samci su sve stariji – na prošlom popisu starijih od 65 godina prvi je put više od svih onih u dobi prije umirovljenja. Lider

15.07.2023. (10:00)

Mamini sinovi i tatine kćeri

Poražavajuće: Više od 350.000 odraslih Hrvata još uvijek živi s roditeljima

6 tipova mladih koji još uvijek žive sa roditeljima — Kar!ke

Prema podacima iz popisa stanovništva 2021. u Hrvatskoj 47 posto osoba starijih od 15 godina ne živi ni u jednoj vrsti zajednice te su posve slobodni, dok gotovo 30 posto osoba starijih od 25 godina živi s roditeljima, izvijestio je Državni zavod za statistiku (DZS). Trendovi s popisa pokazuju da je sve manji broj oženjenih muškaraca i udanih žena, a sve veći broj neoženjenih muškaraca i neudanih žena. Uz to, veći je broj razvedenih, udio obiteljskih kućanstava se smanjuje, a udio samačkih kućanstava raste. Podaci Eurostata pokazuju da su ti trendovi prisutni u većini zemalja EU-a i zrcalno se preslikavaju na Hrvatsku te da su posljedica promjena u društvu kao i usvajanja novih životnih vrijednosti. N1