Najmoderniji zrakoplovi današnjice - Monitor.hr
10.06.2015. (20:17)

Ubojiti strojevi

Najmoderniji zrakoplovi današnjice

Business Insider predstavlja najmodernije zrakoplove stvorene za vojsku. Na listi su kineski Chengdu J-20, ruski T-50 te američki MH-X Silent Hawk, helikopter koji je bio strogo čuvana tajna, a tako bi i ostao da se nije srušio tijekom hvatanja Osame bin Ladena. Dnevnik.hr


Slične vijesti

31.10.2025. (12:00)

Kad topovi zagrme, Excel zaškripi

Europska obrambena industrija cvjeta – ali može li pratiti vlastite ambicije?

Vrijednost europskih vojnih kompanija, predvođenih Rheinmetallom, eksplodirala je pod pritiskom novih sigurnosnih prijetnji i Trumpova povratka. Iako države povećavaju vojne proračune i najavljuju ulaganja do 2035., europska industrija ostaje razlomljena, birokratizirana i tehnološki zaostala za SAD-om. Nedostatak zajedničkih projekata, dugotrajni postupci nabave i slabo razvijeno tržište kapitala usporavaju razvoj novih tehnologija poput dronova i satelita. Dok investitori jure u obrambeni sektor, Europa još traži način da svoje političke ambicije pretvori u proizvodne kapacitete. tportal

16.10.2025. (12:00)

EU diže zid — ovaj put bez cigli, ali s propelerima

EU gradi “zid dronova” do 2027. kako bi ojačala obranu i suradnju s NATO-om

Europska unija planira do kraja 2027. uspostaviti “zid dronova” – sustav za nadzor i obranu istočne granice, integriran u mrežu europskih dronova. Projekt je dio plana Defence Readiness Roadmap 2030, koji uključuje i inicijative poput Air Defence Shielda i Defence Space Shielda. Cilj je povećati zajedničku obrambenu nabavu, ubrzati mobilnost vojske te ojačati europsku obrambenu industriju u suradnji s NATO-om. Financiranje će djelomično osigurati EIB i privatni investicijski fondovi. Index

18.08.2025. (12:00)

Pripreme za nove Zvjezdane ratove, samo bez Lukea i Leie

Zlatna kupola – američki štit protiv hipersoničnih prijetnji

Lockheed Martin planira do 2028. testirati svemirski presretač kao dio američkog projekta Golden Dome, zamišljenog kao globalni štit protiv balističkih i hipersoničnih projektila. Sustav uključuje satelite za rano upozorenje i orbitalne presretače, a troškovi bi mogli doseći i 830 milijardi dolara. Projekt, pokrenut pod Trumpom, suočava se s golemim tehnološkim, financijskim i političkim izazovima, dok analitičari sumnjaju u rokove i izvedivost. tportal

01.08.2025. (09:00)

Zdravstvo na aparatima, vojska na tenkovima

Hrvatska uzima 1,8 milijardi eura zajma za oružje. Toliki je dug svih bolnica

Radi se o programu naoružavanja i dostizanja pet posto BDP-a za obranu godišnje. Usporedbe radi, tek malo više od tog iznosa su trenutačne dubioze zdravstvenog sustava u Hrvatskoj. Ukupne obveze svih zdravstvenih ustanova u RH krajem 2023. godine iznosile su oko 1,8 milijardi eura, a lani 2,08 milijardi. Zajam bi se, prije svega, koristio za kupnju njemačkih borbenih tenkova Leopard 2 A8, francuskih samohodnih haubica 155 milimetara Caesar te protuzračnih sustava kratkog i vrlo kratkog dometa Mistral. Nabavila bi se i teška teretna motorna vozila 6×6 i 8×8, streljiva, a dio sredstava uložio bi se u proizvodnju FPV dronova. Danica

08.07.2025. (23:00)

Dronovi, brodovi i puške – sve, samo da ne bude znanost

Bez sustava nema oružja: Hrvatska želi vojnu industriju, ali nema temelje

Hrvatska planira povećati vojna izdvajanja, ali nema razvijenu industrijsku, znanstvenu ni tehnološku osnovu za samostalnu proizvodnju oružja. Unatoč političkim ambicijama i najavama o dronovima i brodovima, zemlja je izgubila ključne institucije poput Brodarskog instituta i razvojne kapacitete iz socijalističkog razdoblja. Stručnjaci upozoravaju da se vojna industrija ne može graditi bez sustavnog znanja i infrastrukture te da Hrvatska ostaje tek kupac ili marginalni kooperant. tportal

02.07.2025. (22:00)

Vojska od ratnih veterana

Raos: Europa ide u remilitarizaciju, ali ima jedan problem – stanovništvo stari

Ako cijeli europski dio Saveza uspije vratiti vojni rok te ga primijeniti i na djevojke i na mladiće, ostaje i dalje pitanje primjene pravila o prizivu savjesti, balansiranja između borbenog i neborbenog (civilna zaštita i spašavanje) načina služenja vojnog roka, ali i pitanje demografije. Naime Europa stari te će buduća vojna spremnost ipak ponajviše ovisiti o raspoloživosti mladih muškaraca (od 18 do 30 godina) u općoj populaciji. Dok ne riješi taj gorući problem, Europa neće doista biti sigurna, bez obzira na to koliko izdvajala za obranu. Višeslav Raos za tportal

08.06.2025. (19:00)

Kad ti robot ore njivu i razminirava bojište

Izumili robotski traktor bez kabine za plug i front

Voltrac je električni traktor bez kabine koji upravljaš kao dronom, a koristi se u poljoprivredi i vojsci. Ima nosivost 4 tone, doseg do 20 sati i vuče klasične plugove, ali i prenosi kontejnere po bojištu. AI sustav uči kako najbolje tretirati tlo, a uz vojne dodatke može ometati napade i čistiti mine. Tvrtka razvija sve interno i najavljuje potpunu autonomiju. S 30% nižim troškovima održavanja i 70% manje dijelova, Voltrac je plug-and-play rješenje za oranice i ratne zone. Bug

20.05.2025. (22:00)

Rastu li obrambeni budžeti, ili nam samo raste račun?

Europa se nada da će vojna ulaganja potaknuti gospodarski rast i inovacije, stručnjaci skeptični

Europa, suočena s agresivnim ratom u Ukrajini, masovno ulaže u obranu, s nadom da će to potaknuti tehnološke inovacije koje će se preliti u civilni sektor, slično kao u SAD-u. Europska komisija odobrila je 800 milijardi eura za vojnu potrošnju, a Njemačka planira bilijun. Iako stručnjaci vide potencijal za rast produktivnosti, skeptici upozoravaju na visoke javne dugove i smanjenje socijalnih davanja. Velik dio sredstava još uvijek odlazi američkim tvrtkama, dok se Unija bori da ojača vlastitu obrambenu industriju i potakne konkurentnost. tportal

18.05.2025. (16:00)

Topovi umjesto tulipana: Europa jača mišiće

Njemačka i saveznici dižu obrambene proračune, Poljska prednjači u naoružavanju

Europske sile značajno povećavaju vojne izdatke. Njemačka planira ulagati čak 5% BDP-a, Poljska već troši preko 4% i udvostručuje broj vojnika, dok Francuska i dalje gradi globalnu vojnu prisutnost kao jedina EU nuklearna sila. Velika Britanija ulaže u tehnologiju, a Italija želi postati tenkovska sila. Unatoč tim ulaganjima, Europa ostaje iza SAD-a, Rusije i Kine po globalnoj vojnoj snazi. Za mnoge članice NATO-a, rat u Ukrajini označio je kraj ere vojnih ustezanja. DW

20.04.2025. (19:00)

Kad ti je neprijatelj signal, a puška – kod

Bitke bez metaka: moderno ratovanje u doba algoritama i nevidljivih frontova

U doba kad vojne parade više sliče tehnološkim sajmovima, ratovanje se seli iz rovova u digitalne oblake i nevidljive mreže. Klasika poput pješaštva i pušaka ustupa mjesto dronovima, AI-ju i algoritmima koji odlučuju o životu i smrti. Dok javnost gleda tenkove, u pozadini se odvijaju borbe u svemiru, nadzoru i kodu. Tu su i misteriozni materijali poput fogbanka, laseri koji ne ubijaju nego zasljepljuju, i EMP-ovi koji gase svjetla civilizacije bez ispaljenog metka. Kroz sve to provlače se korporativni interesi i tajnovitost, a granica između znanosti, mita i vojne stvarnosti postaje sve tanja. Ispada da nam se rat već dogodio – samo što ga nismo prepoznali. Lider