Najpopularniji su trenutačno Instagram, YouTube i WhatsApp

Sliku svoju ljubim

Najpopularniji su trenutačno Instagram, YouTube i WhatsApp

U Hrvatskoj većina adolescenata ima pristup Internetu, a na njemu provode od 3 pa čak i do preko 5 sati dnevno, pokazuje istraživanje. Najviše su na društvenim mrežama, Instagramu (preko 50%), YouTubeu (20%) i WhatsAppu (13,7%). Čak 30% ispitanika koji su sudjelovali u ovom istraživanju stvorilo je svoje profile na tim društvenim mrežama kad su imali 10 godina ili manje. Bug…

društvene mreže

Digitalna močvara

Društvene mreže evoluirale su iz platformi za druženje u sustave za političku i ekonomsku manipulaciju

Društvene mreže danas povezuju internetske bizarnosti i političku manipulaciju u sustav u kojem algoritmi, umjetna inteligencija i monetizacija oblikuju našu percepciju stvarnosti, kažu na Kulturpunktu. Autor Vlado Vince ističe kako Facebook danas prioritet daje bizarnom, AI-generiranom sadržaju (poput “Shrimp Jesusa”) radi čiste monetizacije, dok je X (bivši Twitter) pod Elonom Muskom postao poligon za radikalnu ideologiju i nekontrolirane AI botove poput Groka. Sve je počelo s Facebook feedom – Facebookova taktika manipulacije formatom sadržaja već je tada počela utjecati na distribuciju vijesti, sve kako bi zadržali korisnike na mreži. Prioritizacija video sadržaja radikalno je transformirala novinske redakcije, koje su stihijski ulagale velika sredstva u produkciju videa kako bi se bolje pozicionirale na društvenim mrežama… a nismo još ni došli do pojave ChatGPT-a…

ChatGPT društvene mreže novinarstvo

Uz djecu, i internet sve trpi

Postnikov: Što ako problem nije u tome kako mreže utječu na djecu, nego kako odrasli utječu na mreže?

Žalosna ironija aktualne pomame za zabranom društvenih mreža mladima, ukratko, jest u tome što i sama izgleda kao da je nastala na društvenim mrežama. Nitko ne sluša stručnjake, lična iskustva istiskuju dokaze, naokolo plutaju poluinformacije, stavovi su zaoštreni, emocije povišene… Onda se javio Marin Miletić, najpoznatiji vjeroučitelj među influenserima i Mostov alt-righter s Temua, koji – i sam, dakako, zabrinut za hrvatske mališane – optužuje možemovce da s jedne strane traže zabranu, a s druge promiču pedofiliju. E sad. Pogledate li snimku predavanja koju Miletić povezuje s Možemo!, vidjet ćete da psihologinja uopće ne iznosi vlastite stavove, nego publici objašnjava kako pedofilijske sklonosti tretira “DSM 5”, službeni američki priručnik za klasifikaciju psiholoških poremećaja. Marin Miletić – drugim riječima – na društvenim mrežama naprosto laže, izmišlja i manipulira. Mogli bismo posumnjati da se pravi problem krije u tome što su djeca izložena društvenim mrežama, rekoh. Prije će problem biti u tome što su društvene mreže izložene ljudima poput Marina Miletića. Boris Postnikov za Novosti.

Boris Postnikov društvene mreže Marin Miletić

Like & subscribe za tenk i bombu

Digitalna regrutacija: Između Ghibli estetike i surove stvarnosti – kako se nove generacije pozivaju u vojsku

Tekst na Kulturpunktu analizira suvremene metode vojne regrutacije koje se, po uzoru na globalne trendove, sele na TikTok i jumbo plakate. Autorica povlači paralelu između antiratnog klasika Na zapadu ništa novo i današnje romantizacije vojske kroz Gen Z diskurs (POV videi, memeovi). Dok MORH uvođenjem obveznog vojnog roka mami mlade naknadama od 2200 eura i “avanturama”, kritičari poput Mreže mladih upozoravaju na manipulaciju socijalno ugroženima. Unatoč digitalnom “bejtu”, naglašava se važnost kritičkog razmišljanja generacije koja prepoznaje licemjerje države koja nudi pušku, ali ne i stambenu sigurnost.

društvene mreže regrutacija vojska

Mobitel može pričekati. Djetinjstvo baš i ne

Sve više zemalja ograničava pristup društvenim mrežama maloljetnicima

Australija je prva uvela zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina, uz visoke kazne za platforme koje se ne pridržavaju zakona. Slične mjere razmatraju ili uvode Francuska, Španjolska, Slovenija, Danska, Grčka i druge europske zemlje, dok Europski parlament poziva na usklađenu dobnu granicu. Velika Britanija i SAD preispituju postojeća pravila, a Kina, Malezija, Indija i Norveška uvode ili najavljuju stroža ograničenja. Rasprava se vodi oko zaštite mentalnog zdravlja i sigurnosti djece, dok kritičari upozoravaju na provedivost i prava mladih korisnika. Index… Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen podržava rješenje na razini EU-a, uz oslanjanje na Akt o digitalnim uslugama (DSA). Raspravlja se o uvođenju digitalnog identiteta za provjeru dobi, no kritičari upozoravaju na tehničke i privatnosne rizike te sumnjaju u učinkovitost zabrana bez stvarne provedbe i promjena u radu platformi. Deutsche Welle, Index

društvene mreže zabrana društvenih mreža djeci

Nešto kao parking, ali na Internetu - svi bi sve odjednom naplaćivali

Meta testira premium verzije svojih mreža: Dodatne pogodnosti s pretplatom

Internet je godinama bio “besplatan”, ali čini se kako svijet sve više ide prema pretplatama. Pitanje više nije hoćemo li plaćati, nego koliko ćemo još toga staviti na mjesečnu pretplatu. I Meta eksperimentira s plaćenim verzijama Instagrama, Facebooka i WhatsAppa, dok osnovne ostaju besplatne. Premium opcije uključuju anonimno gledanje Storyja, uvid u tko ne prati korisnika natrag i AI agenta Manusa za zadatke poput planiranja putovanja ili izrade prezentacija. Cilj je kombinirati oglase, pretplate i AI usluge. Uz to, AI agent Moltbot omogućuje automatizaciju zadataka lokalno na računalu, ali donosi i sigurnosne rizike. Pitanje je koliko su korisnici spremni platiti za društvene mreže u eri “subscription fatiguea”. Razgovarali o tome na Netokraciji

društvene mreže Facebook pretplata WhatsApp

Instagram, Facebook i WhatsApp uvode pretplatu, nudit će veću kontrolu nad načinom na koji korisnici dijele sadržaj

društvene mreže Facebook Instagram WhatsApp

Digitalni sadržaj šteti mozgu kod djece mlađe od 5 godina

digitalni sadržaj djeca društvene mreže mozak

Porcija tuđeg mišljenja kojeg nismo naručili

Život s predrasudama: Vedrana Pribičević o borbi s kilogramima i okrutnošću društva

Ekonomska stručnjakinja Vedrana Pribičević godinama trpi uvrede i prijetnje zbog pretilosti, čak i na radnom mjestu. Iako je svjesna zdravstvenih rizika, ističe da ljudi ne bi smjeli nametati tuđa rješenja. Od djetinjstva se bori s neshvaćanjem liječnika i društvenim stigmatiziranjem, a psihičke posljedice bile su teške. Prekretnica su joj postali susreti na bazenu s ljudima koji su joj pružili podršku i poštovanje. Danas otvoreno govori o predrasudama i važnosti empatije prema onima koji žive s prekomjernom težinom. HRT

društvene mreže Nedjeljom u 2 predrasude pretilost Vedrana Pribičević

TikTok generacija – skrolaj dok ti ne dođe psiholog

Postoji veza između intenzivnog surfanja po društvenim mrežama i psihičkih problema

Više od 80 % mladih u Njemačkoj svakodnevno koristi društvene mreže, prosječno 3,5 sata. Psiholozi traže zabranu profila za djecu mlađu od 13 godina, roditeljski nadzor do 18., te ograničavanje ovisničkih funkcija poput beskonačnog skrolanja i push-notifikacija. Stručnjaci upozoravaju na porast depresije, anksioznosti i poremećaja spavanja kod adolescenata. Sve mlađa djeca koriste platforme, iako službene dobne granice to ne dopuštaju. Predlaže se i zabrana privatnih mobitela u školama te uvođenje sustavne edukacije za djecu i nastavnike. Politika se poziva da preuzme odgovornost. DW

djeca djeca i smartphone društvene mreže mobiteli

P	U	S	Č	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30	31

Sliku svoju ljubim