Zabrana društvenih mreža za mlađe od 16 više liči na društveni eksperiment - Monitor.hr
Danas (15:00)

Zabranjeno je njima puno toga, pa nije urodilo plodom

Zabrana društvenih mreža za mlađe od 16 više liči na društveni eksperiment

Politički trend zabrane društvenih mreža mlađima od 16 godina, pokrenut u Australiji i Velikoj Britaniji, predstavlja masovni društveni eksperiment. Iako je motivirana zaštitom mentalnog zdravlja, ova jednostavna mjera krije složene probleme: od tehničke neizvedivosti i tinejdžerskog zaobilaženja pravila putem VPN-a, do gubitka digitalnih zajednica podrške za ranjive skupine. Znanost još nema jednoznačne dokaze o učinkovitosti, a puko mjerenje “vremena pred ekranom” zanemaruje sadržaj. Umjesto populističkih gesti, ključno je redefinirati toksičnu arhitekturu samih platformi i sustavno pratiti stvarne zdravstvene ishode ove radikalne društvene intervencije. Igor Berecki za Bug


Slične vijesti

19.05. (12:00)

TikTok odgoj

Prekomjerna digitalizacija uništava koncentraciju i motoriku djece: Skandinavija vraća papirnate knjige

Prekomjerno korištenje tehnologije uzrokovalo je ozbiljan pad koncentracije kod mladih – skandinavsko istraživanje pokazuje da ona traje tek 13 sekundi. Učenici sve teže pišu rukom, pate od oštećene fine motorike, rječnik im je oskudniji, a školske zadaće pišu kraticama poput “dns”. Zbog nedostatka razumijevanja pročitanog, Švedska i Finska smanjuju digitalne alate i vraćaju se svakodnevnom čitanju s papira, što već daje bolje rezultate. Stručnjaci stoga apeliraju na roditelje da ne odustaju od odgoja i predlažu uvođenje digitalnog minimalizma u svakodnevicu. HRT

17.05. (16:00)

Mogli bi naučiti nešto od njih

Kako klinci bez ijedne riječi rješavaju grupne probleme

Nedavno istraživanje objavljeno u časopisu Nature Human Behaviour otkrilo je da djeca u dobi od 5 do 8 godina uspješno postižu grupni konsenzus bez komunikacije i vođe. Rješavajući digitalni zadatak usklađivanja boja, djeca nisu slijepo kopirala većinu. Umjesto toga, spontano su preuzela tri ključne društvene uloge na temelju brzine reakcije: lideri (pokretači), debateri (prilagodljivci) i finašeri (stabilizatori). Ova urođena raznolikost u ponašanju i fleksibilno oponašanje sprječavaju grupnu blokadu te omogućuju starijoj djeci dramatično brže i uspješnije donošenje zajedničkih odluka nego što bi to postigao ijedan kruti algoritam. Psychology Today

14.05. (00:00)

Da bi bili spremni za život ,trebaju i sami proći nešto

Projekt “Stakleno zvono”: Kako neki roditelji prevelikom ljubavlju ‘koče’ vlastitu djecu

Suvremeni roditelji, najčešće polazeći od vlastitih iskustava u prošlosti, znaju upasti u zamku pokušaja pretjerane zaštite svoje djece (tzv. OCE – overprotective childhood experiences). U želji da spriječe svaki stres, roditelji djeci uskraćuju priliku za razvoj otpornosti i samokontrolu. Rezultat su “propali” razvojni miljokazi: djeca koja ne podnose nelagodu, izbjegavaju školu i povlače se u digitalnu izolaciju. Autori upozoravaju da izbjegavanje niskog intenziteta stresa zapravo stvara dugoročnu štetu. Prava autonomija ne dolazi od ispunjavanja svakog hira, već kroz vježbanje strpljenja i suočavanje s malim životnim trenjima. Zaključno, djetetu je za zdrav razvoj potreban “skela” odrasle osobe, a ne apsolutna sloboda bez granica. Kažu na Aeonu

26.01. (09:19)

Britansko istraživanje: Djeca ne znaju listati knjige, pokušavaju ih svajpati

30.11.2025. (13:00)

Deca, moja deca... nikaj nete mela...

Djeca bez osnova: učiteljica upozorava na pad životnih vještina u digitalnoj generaciji

čiteljica trećeg razreda Patrice Edwards postala je viralna nakon što je otkrila da njezini učenici ne znaju čitati analogni sat, vezati cipele, brojati novac, pamtiti adrese niti roditeljske brojeve. Djeca se, tvrdi, u svemu oslanjaju na pametne telefone i učitelje. Edwards poziva roditelje da pomognu vratiti osnovne vještine u svakodnevicu. Stručnjaci upozoravaju da je problem dio šireg trenda: tehnologija i nestabilne rutine skraćuju raspon pažnje i smanjuju prilike za učenje temeljnih sposobnosti prije škole. Daily Mail, Index… komentiraju na Forumu

03.10.2025. (15:00)

TikTok generacija – skrolaj dok ti ne dođe psiholog

Postoji veza između intenzivnog surfanja po društvenim mrežama i psihičkih problema

Više od 80 % mladih u Njemačkoj svakodnevno koristi društvene mreže, prosječno 3,5 sata. Psiholozi traže zabranu profila za djecu mlađu od 13 godina, roditeljski nadzor do 18., te ograničavanje ovisničkih funkcija poput beskonačnog skrolanja i push-notifikacija. Stručnjaci upozoravaju na porast depresije, anksioznosti i poremećaja spavanja kod adolescenata. Sve mlađa djeca koriste platforme, iako službene dobne granice to ne dopuštaju. Predlaže se i zabrana privatnih mobitela u školama te uvođenje sustavne edukacije za djecu i nastavnike. Politika se poziva da preuzme odgovornost. DW

28.07.2025. (21:00)

Karijera da, dječja kolica ne

Procjenjuje se da će do 2030. godine oko 45 posto žena u dobi od 25-44 biti single i bez djece

Iako se to ekonomski slavi jer žene više troše i rade, dugoročne društvene posljedice, poput pada nataliteta i usamljenosti, često se zanemaruju. Kritičari tvrde da moderni ideali potiču kratkoročna zadovoljstva nauštrb obiteljskog života, dok ekonomski sustav profitira na račun potencijalnog društvenog sloma. Medium… problematiku komentiraju i na X-u.

08.07.2025. (13:00)

Umjesto da trče po parku, prsti im jure po ekranima

Previše ekrana, premalo kretanja: Sve više djece s razvojnim teškoćama

Školski su praznici idealna prilika da se djeca maknu od raznih ekrana u koje gledaju i više sati na dan. Sve manje se kreću, igraju na otvorenom. Zbog svega, već se kod najmlađih uočavaju ozbiljni problemi u razvoju, a poseban problem je prekomjerna težina kod velikog broja djece. Pokreti koji su nekad dolazili prirodno danas su problem za devet od deset učenika. Podaci iz Centra za istraživanje djetinjstva pokazuju i da su motoričke sposobnosti djece znatno slabije nego prije 60 godina. Za pola su manje brzi, snažni, koordinirani, precizni… Sve više djece ima teškoće i s finom motorikom – ne znaju pravilno držati olovku, rezati škarama, zakopčati gumb. Zbog toga ih čak 10 posto dobiva odgodu upisa u školu. HRT

10.06.2025. (20:00)

Kad računi vire iz pelena, nije ti do pravljenja djece

Ljudi žele djecu, ali džep i život kažu “ne može”

UN-ovo izvješće pokazuje da većina ljudi želi imati djecu, ali ih u tome sprječavaju visoki troškovi života, nesigurno zaposlenje, skupo stanovanje i nedostatak vremena. Čak 39% ispitanika navelo je novac kao glavni razlog, a žene posebno ističu nejednaku podjelu kućanskih obaveza. Ni “baby bonusi” ni zabrane pobačaja ne djeluju dugoročno. Ljudi ne odbijaju roditeljstvo – ono im je često ekonomski ili društveno onemogućeno. Prava kriza plodnosti nije u želji, nego u mogućnosti izbora. Index