Najsjajniji bljesak iz svemira: crna rupa "pojela" zvijezdu 30 puta veću od Sunca

Kozmička večera za pet — 'om nom nom' među zvijezdama

Najsjajniji bljesak iz svemira: crna rupa “pojela” zvijezdu 30 puta veću od Sunca

Astronomi su zabilježili najsnažniji i najudaljeniji bljesak energije ikad viđen iz supermasivne crne rupe, J2245+3743, udaljene 10 milijardi svjetlosnih godina. Ovaj kozmički događaj bio je 30 puta sjajniji od prethodnog rekordera i dosegao je sjaj jednak 10 bilijuna Sunaca. Znanstvenici smatraju da se radi o “plimnom poremećaju” – trenutku kada crna rupa rastrga zvijezdu koja joj se previše približi. U ovom slučaju, žrtva je bila zvijezda 30 puta masivnija od Sunca, a bljesak i dalje traje. Bug

crna rupa svemir zvijezde

Kad nemaš pravu rupu, posluži i lanac atoma

Laboratorijska crna rupa otkrila tragove Hawkingovog zračenja

Fizičari sa Sveučilišta u Amsterdamu 2022. stvorili su umjetni horizont događaja koristeći lanac atoma, simulirajući uvjete crne rupe. Promatrali su pojavu sličnu Hawkingovom zračenju – toplinskom učinku koji nastaje zbog kvantnih fluktuacija. Eksperiment je pokazao da se zračenje javlja samo u posebnim uvjetima, naglašavajući važnost kvantne isprepletenosti i zakrivljenosti prostor-vremena. Budući da je stvarno Hawkingovo zračenje preslabo za izravno mjerenje, ovaj model pruža jednostavan način istraživanja kvantne gravitacije u kontroliranom laboratorijskom okruženju, otvarajući nova vrata za proučavanje veze između kvantne mehanike i opće relativnosti. Science Alert, Index

crna rupa fizika

Crne rupe pjevaju, a svemir otkriva svoje kozmičke tajne

Novo otkriće gravitacijskih valova potvrđuje Einsteinove i Hawkingove teorije

Znanstvenici su uz pomoć LIGO detektora zabilježili najjasniji signal gravitacijskih valova, GW250114, nastao sudarom crnih rupa. Novo otkriće potvrđuje Einsteinovu teoriju relativnosti i Hawkingov teorem o površini, pokazujući da su crne rupe jednostavni objekti definirani masom i rotacijom. Analiza “zvonjave” crne rupe pruža dokaze za termodinamiku crnih rupa, otvarajući put ka kvantnoj gravitaciji. Poboljšana osjetljivost detektora omogućila je dublje razumijevanje prostorvremena, a LIGO-Virgo-KAGRA kolaboracija objavila je i zvučni prikaz sudara. Buduća istraživanja obećavaju još otkrića. Bug

Albert Einstein crna rupa crne rupe Stephen Hawking svemir

Kad ti se Jupiter pretvori u rupu na tepihu svemira

Tamna tvar mogla bi pretvarati divovske planete u crne rupe

Nova studija sugerira da bi superteška tamna tvar mogla s vremenom propasti u jezgrama divovskih planeta i stvoriti sićušne crne rupe koje bi progutale cijeli planet. Takav scenarij bio bi snažan dokaz za postojanje tamne tvari koja se ne uništava sama od sebe. Problem je u detekciji – crna rupa mase Jupitera bila bi široka tek oko šest metara, gotovo nevidljiva današnjim instrumentima. No buduća promatranja egzoplaneta mogla bi otkriti ovakve “planetarne crne rupe” i time otvoriti novo poglavlje u razumijevanju svemira. Science Alert, Index

crna rupa svemir tamna tvar

Svemirski zalogaj koji bi mogao probaviti veliku misteriju

Crna rupa srednje mase progutala zvijezdu – otkrivena karika koja nedostaje?

Astronomi su zabilježili snažan bljesak iz galaksije udaljene 450 milijuna svjetlosnih godina, koji najvjerojatnije potječe od crne rupe srednje mase – rijetkog tipa između zvjezdanih i supermasivnih crnih rupa. Riječ je o potencijalno ključnom otkriću koje bi moglo pomoći u razjašnjavanju kako nastaju supermasivne crne rupe. Objekt HLX-1 emitirao je X-zračenje koje ne odgovara poznatim klasama, sugerirajući da je progutao zvijezdu. Znanstvenici sad čekaju nove “zalogaje” kako bi potvrdili njegovo ponašanje. Index

crna rupa svemir

Kad fizika kaže "ne može", a svemir kaže "drži mi crnu rupu"

Najmasivniji zabilježeni sudar crnih rupa zbunio znanstvenike

LIGO je detektirao dosad najmasivniji sudar crnih rupa – signal GW231123 – pri kojem su se dvije crne rupe od 137 i 103 Sunčeve mase spojile u još veću. Sudar je trajao samo 0,1 sekundu, ali izazvao je veliku znanstvenu glavobolju jer proturječi dosadašnjim modelima zvjezdane evolucije. Fizičari nagađaju da su te crne rupe možda nastale spajanjima manjih. Ovaj neobični događaj pokreće novu utrku za razumijevanje ekstremnih gravitacijskih fenomena – i možda ponovno pisanje svemirskih pravila. Index

crna rupa crne rupe svemir

Samo da ne dođe k nama u posjetu

Usamljena crna rupa na solo turneji galaksijom

Znanstvenici su prvi put potvrdili postojanje usamljene crne rupe koja luta svemirom bez partnera, brzinom od 51 km u sekundi. Teška je oko 7,15 puta više od Sunca i nalazi se oko 5000 svjetlosnih godina od nas. Otkrivena je pomoću gravitacijske mikroleće – efektom kojim iskrivljuje svjetlost zvijezda iza sebe. Iako nije jedina takva u svemiru, jedina je koju smo zasad “ulovili”. Samoća joj očito odgovara – ali neka tako i ostane, na sigurnoj udaljenosti. N1

crna rupa svemir

I nastane jedna velika crna rupa. Ili?

Simulacije pokazuju da u milisekundama prije spajanja svaka crna rupa šalje tanki ‘pipak’ – kao pupčanu vrpcu koja ih spaja

Iako se crne rupe često zamišljaju kao izolirani objekti, uvijek postoje tanki tragovi plina, prašine i, ponekad, veći objekti poput planeta ili zvijezda u njihovoj blizini. Ovi objekti gravitacijski djeluju na crne rupe – neki upadaju u njih, nestajući zauvijek, dok drugi samo prođu pokraj njih, smanjujući im orbitalnu energiju. Kad se crne rupe dovoljno približe, one počinju stvarati gravitacijske valove kretanjem kroz prostor-vrijeme. Ovi valovi prenose energiju iz sustava, slično kao što to rade valovi u vodi, no toliko su slabi da počnu ozbiljno ‘usisavati’ energiju tek kad su crne rupe na maloj međusobnoj udaljenosti. Kada se nađu vrlo blizu, počinju se međusobno deformirati. Što se događa unutar nove crne rupe nakon spajanja – ostaje misterij. tportal

crna rupa crne rupe svemir

Dobro da si ne moram zamišljati

Simulacija upadanja u Crnu rupu

crna rupa NASA svemir

Silno me privlači ta crna strana

Otkrivena crna rupa u našoj galaksiji velika kao 8.200 Sunaca

U arhivskim podacima svemirskog teleskopa Hubble, istraživački tim je u središtu zvjezdanog “jata” Omega Centauri registrirao sedam zvijezda koje su se kretale ekstremno visokom brzinom. Takvo kretanje zvijezda može se objasniti samo vezivanjem za neku crnu rupu, napisali su istraživači u stručnom listu Nature. Na temelju podataka kojima raspolažu, oni su zaključili: crna rupa u središtu Omege Centauri ima masu koja je 8.200 puta veća od mase našeg Sunca. N1

crna rupa

Nek ta naša samo i dalje miruje

Po prvi put ‘snimljena’ crna rupa kako guta materijal oko sebe, slično bi se moglo dogoditi s jednom u našoj galaksiji

U galaksiji udaljenoj 300 milijuna svjetlosnih godina opaženo je nešto što prije nikad nje viđeno “uživo”: povećanje sjaja koje se povezuje s naglim povećanjem aktivnosti crne rupe u njezinom središtu. Ono što su zaključili i što je objavljeno u časopisu Astronomy & Astrophysics, jest da smo prvi put u povijesti “uživo” svjedočili “paljenju” jedne crne rupe. Slični fenomeni mogu se dogoditi kad crna rupa proguta zvijezdu, ili prođe kroz period supernove, pa udaljene galaksije odjednom značajno zasvijetle. No, u ovom slučaju povećanje sjaja traje i danas, više od četiri godine nakon inicijalnog opažanja. Galaksija, 300 milijuna svjetlosnih godina udaljena od nas i smještena u zviježđu Djevice, dakle, prolazi kroz nešto još neviđeno. Bug

astronomi crna rupa svemir

Kozmička večera za pet — 'om nom nom' među zvijezdama