Najveća prijetnja civilizaciji - pogibelji kratkoročnosti - Monitor.hr
11.01.2019. (23:30)

Nema vremena za sutra

Najveća prijetnja civilizaciji – pogibelji kratkoročnosti

Suvremeno društvo pati od “vremenske iscrpljenosti”, što znači da ako je netko mentalno konstantno bez zraka baveći se sadašnjošću, ne ostaje energije za zamišljanje budućnosti. Nije ni čudno da se oni nezgodni problemi poput klimatskih promjena ili nejednakosti sada čine toliko teškima. BBC


Slične vijesti

11.08.2023. (19:00)

Vratili se s krznenim kaputima

Velika zima natjerala je rane ljude da isele iz Europe

Prije otprilike milijun i nešto godina oceanima su se naglo snizile temperature, i to čak za 5 stupnjeva. Radi se o dosad nepoznatom velikom zahlađenju koje je vladalo Europom, a koje je natjeralo tadašnje stanovnike da odsele s kontinenta, na koji se nisu vraćali u narednih 200 tisuća godina. Ovo otkriće je tim važnije jer se dosad mislilo da su ljudi u Europi prisutni više od 1,5 milijuna godina. Dokazi su pronađeni se u sedimentima u morskom dnu kod obale Lisabona u Portugalu. Svake godine talože se slojevi koji se gledaju kao zapis stanja mora tog razdoblja. Sadrže i peludna zrnca koja su zapis vegetacije na kopnu. Rezultati ukazuju kako je Europa prije 900 tisuća godina bila gotovo bez stanovnika. BBC

28.06.2016. (22:45)

180 sekundi civilizacije

Video: Kako su nicali gradovi u posljednjih 6.000 godina

Animator Max Galka objavio je digitalnu mapu koja u 3 minute pokazuje povijest svjetske urbanizacije u posljednjih gotovo 6.000 godina (Dnevnik.hr). Danas, čak 54 posto svjetske populacije živi u gradovima. Do 2030. godine taj postotak će se popeti na čak 75 posto što je značajan porast od 1960. godine kada je u gradovima živjelo tek 34 posto svjetske populacije.

17.11.2015. (16:45)

Ništa im ne valja

"Islamska država mrzi i bliskoistočnu civilizaciju"

“Gradovi pod vlašću Islamske države su vojni kantoni, a ne gradovi u uobičajenom smislu.Takva situacija je parodija Bliskog istoka koliko i zapadne civilizacije. Istanbul, Kairo, Aleksandrija, Beirut, Bagdad i Jeruzalem su povijesni arhetipovi slobodnih gradova – mjesta gdje su se rase, kulture i religije družile stoljećima. U nekima od njih, unatoč mnogim strahotama 20. stoljeća i dalje vlada takva atmosfera. Bilo bi vrlo pogrešno pretpostaviti da su bliskoistočni kulture – i islam – neprijatelji urbanog života. Sve to je posebno važno kako bi smo razumjeli kako će pariški napadi utjecati na naše ponašanje. Tu se nalazi pravi problem onih koji vide Islamsku državu prvenstveno kao neprijatelja zapadne civilizacije”, piše Guardian.