Najveće američke kompanije 'skrivaju' 2.100 milijardi dolara - Monitor.hr
06.10.2015. (07:12)

Javna tajna

Najveće američke kompanije ‘skrivaju’ 2.100 milijardi dolara

Najvećih 500 američkih kompanija, među kojima su Apple, Micfosoft, GE i Pfizer, drži više od 2.100 milijardi dolara akumulirane dobiti u inozemstvu kako bi izbjegle oporezivanje u SAD-u. Ako povuku taj novac u zemlju, morat će platiti 620 milijardi dolara poreza. Procjenjuje se da bi 57 kompanija s liste trebale platiti 184 milijarde dolara poreza u SAD-u, po stopi od 35%, dok u inozemstvu plaćaju oko 6% poreza. Poslovni, Business Insider


Slične vijesti

02.06. (20:00)

Ili sakrij sve jednim klikom, ili vjeruj da te sustav ne ogovara iza leđa

Privatnost na dlanu: Samsung i Apple biraju različite puteve kroz džunglu podataka

Pametni telefoni koriste umjetnu inteligenciju kako bi predvidjeli potrebe korisnika, no time ugrožavaju privatnost. Samsung s One UI 8 nudi “trenutno zamračenje” podataka kroz poboljšani Secure Folder i Quick Settings integraciju, dajući korisniku izravnu kontrolu. Apple, s iOS 26, razvija model “privatnosti po dizajnu” s Lockdown Modeom, selektivnim dijeljenjem kontakata i enkripcijom iClouda. Dok Samsung nudi eksplicitno skrivanje, Apple nudi sustav kojem korisnik vjeruje da štiti privatnost samim svojim dizajnom. Obje strategije nude rješenja, ali odgovaraju različitim navikama i razinama paranoje. Bug

23.04. (21:00)

Pih, džeparac

EU: Kazna od 700 milijuna eura za Apple i Metu zbog digitalnog nestašluka

Europska komisija kaznila je Apple s 500 milijuna, a Metu s 200 milijuna eura zbog kršenja Zakona o digitalnim tržištima. Apple je ograničavao pristup alternativnim ponudama izvan App Storea, dok je Meta korisnicima nudila izbor između privatnosti i plaćanja. Oboje najavljuju žalbe. Komisija poručuje: pravila vrijede i za digitalne divove. Ovo su prve kazne temeljem DMA-a, a mogući su i stroži udarci ako se prekršaji ponove. DW

07.08.2024. (15:00)

Google i podjela kolača

Alphabetu prijeti razbijanje, Mozilli propast, Appleu i Samsungu gubitak prihoda

Američki savezni sud je u ponedjeljak presudio da Google predstavlja nezakoniti monopol, što znači da u ovoj fazi pobjeđuje Ministarstvo pravosuđa SAD-a i mnogi državni odvjetnici. Odluka bi mogla imati dalekosežne posljedice za Google i potencijalno druge velike tehnološke tvrtke koje se suočavaju sa sličnim antimonopolskim istragama. Google bi, ako im naum poništavanja presude ne uspije, mogao biti spriječen u sklapanju ekskluzivnih ugovora koji ga čine zadanom tražilicom na uređajima i preglednicima, što bi otvorilo prilike konkurentima da povećaju svoj tržišni udio. Prijete im kazne u visini od milijardu dolara. Apple-u su već sad pale dionice za pet posto, a Mozilla, koja ovisi o Google-u, bi mogla upasti u velike financijske probleme. Bug

29.05.2024. (01:00)

Stvarna distopija se nastavlja, ovaj put i uz pomoć hardvera

Prošetali Zagrebom s Apple Vision Pro naočalama

Ekipa i gosti Netokracije proveli su dan s Vision Pro-om po zagrebačkom Zrinjevcu kako bi omogućili snimke interakcije i rada s Appleovim uređajem. Razgovaraju o tom iskustvu i mogućnostima, ali ne sjede samo, već imamo snimke i stvarne šetnje.

27.05.2024. (22:00)

Ako pomaže, super

Apple ima lijek protiv mučnine za suputnike koji surfaju u vozilima: Rješenje je u crnim točkicama koje se pomiču na ekranu

Vehicle Motion Cues opisan je kao novo iskustvo za iPhone i iPad koje može pomoći u smanjenju mučnine kod putnika u vozilima. Ključ je smanjenje osjetilnog sukoba između onoga što osoba vidi i onoga štodoista događa (kretnji vozila). Ova se značajka temelji na animiranim crnim točkama koje se pomiču ovisno o suvozaču i automobilu:

– One predstavljaju promjene u kretanju vozila kako bi pomogle u smanjenju osjetilnih sukoba bez uplitanja u glavni sadržaj – pojašnjavaju iz Apple-a. Na primjer, ako sustav detektira da vozilo skreće ulijevo, točke će se pomaknuti udesno i obrnuto. Revija HAK

25.04.2024. (00:00)

Isti svemir, samo drugi brend

Metaverse nije mrtav, ali njegov zli brat iz Mete vjerojatno jest

Pojam “metaverse” prvi se put pojavio 1992. u knjizi Neala Stephensona “Snow Crush” u kojem ljudi dio života obitavaju u u 3D virtualnom svemiru i žive kroz svoje avatare. Nakon gotovo tri desetljeća razvijanja metaverse svijeta, veliko uzbuđenje dogodilo se u listopadu 2021. kada je šesti najpoznatiji Mark na svijetu (prvi je Mark Hamill) objavio rebrending Facebooka u Meta Platforms. Ta je promjena aktivirala veliki tržišni interes za metaverseom, koji je ponajviše bio usmjeren na zgrtanje gomile novaca – u tom trenutku potencijalna vrijednost metaversa procijenjena je na 800 milijardi dolara. Milijuni američkih dolara uloženi su u metaverse, ali unatoč tome metaverse platforme je pratila preloša grafika i sučelje te kroničan nedostatak raznolikosti sadržaja. Iako se od vlasnika Facebooka očekivalo puno, pokretači metaverzuma danas su Fortnite i Apple, koji su shvatili kako će svoje postojeće platforme uklopiti u metaverzum, a ne obrnuto. Netokracija

09.04.2024. (20:00)

Sad znamo kako je bilo Adamu i Evi dok su uzeli Jabuku

Čuvanje podataka od Applea teže je od očekivanog, pokazuje istraživanje

Istraživači su se fokusirali na osam aplikacija koje su dio platforme i ekosustava: Safari, Siri, Family Sharing, iMessage, FaceTime, Location Services, Find My i Touch ID. Prikupili su sve javno dostupne informacije vezane uz privatnost o tim aplikacijama, od tehničke dokumentacije do pravila privatnosti i korisničkih priručnika. Krhkost zaštite privatnosti iznenadila je istraživače. U praksi, zaštita privatnosti na Apple uređaju zahtijeva uporno i stručno klikanje na svaku aplikaciju pojedinačno. Appleova pomoć pritom potpuno izostaje. Sudionici testiranja nisu mogli spriječiti nijednu aplikaciju da dijeli svoje podatke s drugim aplikacijama ili davateljem usluga, a dosta vremena oduzimalo je i pronalaženje i podešavanje postavki privatnosti. Bug

25.01.2024. (15:00)

I procvala jabuka

Apple Macintosh – računalo za ozbiljne ljude, a ne gamere

Na jučerašnji dan, prije točno 40 godina, tvrtka Apple izbacila je prvo osobno računalo u seriji poznatoj kao Macintosh. Macintosh je za današnje pojmove bio više nego primitivna platforma. Imao je Motorolin mikroprocesor na taktu od 7,8 MHz, 128 KB radne memorije i 64 KB ROM čip s kojega se učitavao operativni sustav. Nije bilo nadogradivo, ali je dolazilo u paketu s CRT ekranom, tipkovnicom i mišem. Sve to tada je koštalo dvije i pol tisuće američkih dolara. Unatoč tome što igranja na Macintoshu nije bilo u izobilju, platforma je ostvarila dobru prodaju i dobila preko nekoliko iteracija. Preživjela je čak i tranziciju na PowerPC arhitekturu te se krajem devedesetih ponovno aktualizirala. Današnji Macovi smatraju se “elitističkim” proizvodima u računalnoj industriji, ali za igranje još uvijek nisu isplativa platforma. HCL