NASA stavila gomilu arhivskog materijala na YouTube kanal
Check out these highlights from some of NASA's coolest projects ever: https://t.co/4KkB3kO64m pic.twitter.com/shMf6R8zu1
— WIRED (@WIRED) February 17, 2019
Check out these highlights from some of NASA's coolest projects ever: https://t.co/4KkB3kO64m pic.twitter.com/shMf6R8zu1
— WIRED (@WIRED) February 17, 2019
NASA ulazi u završnu fazu priprema za misiju Artemis II, koja će 2. travnja u 00:24 (po hrvatskom vremenu) poslati četvero astronauta na put oko Mjeseca. Prvi je to ljudski let prema našem satelitu nakon više od 50 godina. Posada u kapsuli Orion, koju nosi moćna SLS raketa, provest će deset dana u svemiru, dosegnuvši udaljenost od 400.000 kilometara. Iako misija ne uključuje slijetanje, ključna je za testiranje sustava prije planiranog povratka na površinu Mjeseca 2028. godine. Vremenska prognoza je povoljna (80%), a sigurnost posade ostaje apsolutni prioritet. tportal
Novi administrator NASA-e, Jared Isaacman, predstavio je okvir projekta “Ignition” koji cilja na uspostavu trajne ljudske prisutnosti na Mjesecu do kraja Trumpova mandata. Strategija fokus prebacuje s orbitalne postaje Gateway izravno na lunarnu površinu kroz tri faze izgradnje baze. Plan uključuje nuklearnu propulziju, komercijalizaciju niske Zemljine orbite nakon ISS-a i robotske misije poput drona Dragonfly na Titan. Uz potporu privatnog sektora i međunarodnih partnera, NASA želi transformirati svemirska putovanja iz višegodišnjih birokratskih projekata u dinamičnu utrku u kojoj se uspjeh mjeri mjesecima. Bug
NASA se sprema 6. veljače lansirati misiju Artemis II, prvu ljudsku misiju prema Mjesecu još od 1972. Četvero astronauta u letjelici Orion obići će Mjesec bez slijetanja, u desetodnevnoj misiji koja služi kao ključni test tehnologije za buduća spuštanja. Posada će ispitivati sustave za život u dubokom svemiru, a pri povratku na Zemlju dosegnut će oko 40.000 km/h – najveću brzinu u povijesti ljudskog leta. Misija otvara put povratku na Mjesec i kasnije – prema Marsu. Index
NASA je 2007. otkrila bakteriju Tersicoccus phoenicis u dvjema ultračistim sobama udaljenima 4.000 km. Tek je nova studija pokazala da bakterija ulazi u duboku hibernaciju nakon ekstremne dehidracije, zbog čega izgleda mrtvo i prolazi sve provjere sterilizacije. Nakon tjedan dana mirovanja, “oživjela” je tek uz određenu bjelančevinu. Jedna od tih soba služila je za pripreme landera Phoenix Mars, pa postoji mala mogućnost da je bakterija završila na Marsu – iako bi teško dugo preživjela. Moguće je i da je evoluirala specijalno za život u čistim sobama. Mreža
U emisiji “Kod nas doma” Danijel Despot i Ante Radonić govorili su o svemirskim novostima. Posebno je istaknut komet 3I Atlas, treći međuzvjezdani posjetitelj Sunčevog sustava, koji je ujedno i najbrži poznati objekt. Orbiteri će ga snimati kod Marsa. Radonić je spomenuo i asteroid Apophis, koji će 2029. proći bliže Zemlji od geostacionarnih satelita, no bez opasnosti – prilika je to za istraživanje. Također je najavio novu klasu NASA-inih astronauta, s većinom žena, koji se pripremaju za povratak na Mjesec i buduće misije na Mars. HRT
Looking like a cosmic double-bladed lightsaber, Webb captured enormous jets of gas 8 light-years across erupting from a massive baby star. This rare sighting is helping us better understand how massive stars form. https://t.co/juKfhfz35r pic.twitter.com/wqPk9Obhcp
— NASA Webb Telescope (@NASAWebb) September 10, 2025
Teleskop James Webb otkrio je golem mlaz užarenog plina dug osam svjetlosnih godina koji izbacuje divovska protozvijezda u maglici Sharpless 2-284. Ova “svemirska beba”, deset puta masivnija od Sunca, nalazi se 15.000 svjetlosnih godina od nas i svojim simetričnim mlazom potvrđuje teoriju stabilne akrecije jezgre. Otkriće nudi uvid u formiranje masivnih zvijezda u uvjetima sličnim ranom svemiru, a Webbova infracrvena rezolucija omogućila je dosad neviđen pogled na taj proces. Znanstvenici ga vide kao “laboratorij” za proučavanje nastanka zvijezda i evolucije galaksija. Index
This view of Mars is worth a minute of your day.
Not typically known for blue skies, Mars gets a stylized twist in this enhanced-color panorama in order to bring out subtle differences in the Martian terrain.
The real skies? Reddish.
The view? Worth it. https://t.co/HUd1HeoRd1 pic.twitter.com/akvnAa65G8— NASA 360 (@NASA360) August 9, 2025
NASA-IN rover Perseverance poslao je s Marsa jednu od najoštrijih panorama svoje misije do sada. Impresivan mozaik od 360 stupnjeva, sastavljen od 96 pojedinačnih fotografija snimljenih 26. svibnja na lokaciji Falbreen, pruža nevjerojatno detaljan uvid u krajolik Crvenog planeta, piše JPL NASA. Zahvaljujući iznimno vedrom nebu bez prašine, tim misije uspio je snimiti panoramu koja prikazuje brda udaljena čak 65 kilometara. Index
Nova studija sugerira da bi se na Saturnovom mjesecu Titanu mogli formirati vezikule – mjehurići nalik prvim stanicama na Zemlji. Ovi mjehurići, stvoreni od molekula zvanih amfifili u jezerima metana i etana, mogli bi predstavljati rani oblik prebiotičke evolucije. Proces nastanka uključuje metansku kišu, dvoslojne membrane i prirodnu selekciju stabilnijih struktura. Iako NASA-ina sonda Dragonfly neće moći izravno detektirati vezikule, njezina istraživanja mogla bi potvrditi uvjete za složenu kemiju – i možda, život izvan Zemlje. Index
Planirani rezovi američkog proračuna ugrožavaju NASA-in program planetarne obrane, uključujući ključni svemirski teleskop NEO Surveyor. Zastupnički dom raspravljao je o sposobnosti NASA-e da detektira opasne asteroide nakon nedavne uzbune zbog objekta 2024 YR4. NEO Surveyor, dizajniran za rano otkrivanje prijetnji infracrvenim zračenjem, mogao bi prepoznati do 40% objekata koje sadašnja tehnologija propušta. Znanstvenici upozoravaju da bi drastično smanjenje budžeta moglo paralizirati centre za istraživanje i oslabiti američku poziciju u globalnoj obrani od asteroida, unatoč potencijalu umjetne inteligencije za poboljšanje praćenja. tportal
Zvijezda T Coronae Borealis, udaljena oko 3000 svjetlosnih godina, uskoro će eruptirati i postati vidljiva golim okom kao “nova” na noćnom nebu. Ova rijetka pojava događa se svakih 79 godina, a eksplozija, iako snažna, neće uništiti zvijezdu. Bit će vidljiva nekoliko dana, vjerojatno već u svibnju, u zviježđu Sjeverne krune. Astronomi u Hrvatskoj najavljuju promatranja, a fenomen je znanstveno važan za proučavanje binarnih sustava i termonuklearnih eksplozija. Index