NASA stavila gomilu arhivskog materijala na YouTube kanal
Check out these highlights from some of NASA's coolest projects ever: https://t.co/4KkB3kO64m pic.twitter.com/shMf6R8zu1
— WIRED (@WIRED) February 17, 2019
Check out these highlights from some of NASA's coolest projects ever: https://t.co/4KkB3kO64m pic.twitter.com/shMf6R8zu1
— WIRED (@WIRED) February 17, 2019
Looking like a cosmic double-bladed lightsaber, Webb captured enormous jets of gas 8 light-years across erupting from a massive baby star. This rare sighting is helping us better understand how massive stars form. https://t.co/juKfhfz35r pic.twitter.com/wqPk9Obhcp
— NASA Webb Telescope (@NASAWebb) September 10, 2025
Teleskop James Webb otkrio je golem mlaz užarenog plina dug osam svjetlosnih godina koji izbacuje divovska protozvijezda u maglici Sharpless 2-284. Ova “svemirska beba”, deset puta masivnija od Sunca, nalazi se 15.000 svjetlosnih godina od nas i svojim simetričnim mlazom potvrđuje teoriju stabilne akrecije jezgre. Otkriće nudi uvid u formiranje masivnih zvijezda u uvjetima sličnim ranom svemiru, a Webbova infracrvena rezolucija omogućila je dosad neviđen pogled na taj proces. Znanstvenici ga vide kao “laboratorij” za proučavanje nastanka zvijezda i evolucije galaksija. Index
This view of Mars is worth a minute of your day.
Not typically known for blue skies, Mars gets a stylized twist in this enhanced-color panorama in order to bring out subtle differences in the Martian terrain.
The real skies? Reddish.
The view? Worth it. https://t.co/HUd1HeoRd1 pic.twitter.com/akvnAa65G8— NASA 360 (@NASA360) August 9, 2025
NASA-IN rover Perseverance poslao je s Marsa jednu od najoštrijih panorama svoje misije do sada. Impresivan mozaik od 360 stupnjeva, sastavljen od 96 pojedinačnih fotografija snimljenih 26. svibnja na lokaciji Falbreen, pruža nevjerojatno detaljan uvid u krajolik Crvenog planeta, piše JPL NASA. Zahvaljujući iznimno vedrom nebu bez prašine, tim misije uspio je snimiti panoramu koja prikazuje brda udaljena čak 65 kilometara. Index
Nova studija sugerira da bi se na Saturnovom mjesecu Titanu mogli formirati vezikule – mjehurići nalik prvim stanicama na Zemlji. Ovi mjehurići, stvoreni od molekula zvanih amfifili u jezerima metana i etana, mogli bi predstavljati rani oblik prebiotičke evolucije. Proces nastanka uključuje metansku kišu, dvoslojne membrane i prirodnu selekciju stabilnijih struktura. Iako NASA-ina sonda Dragonfly neće moći izravno detektirati vezikule, njezina istraživanja mogla bi potvrditi uvjete za složenu kemiju – i možda, život izvan Zemlje. Index
Planirani rezovi američkog proračuna ugrožavaju NASA-in program planetarne obrane, uključujući ključni svemirski teleskop NEO Surveyor. Zastupnički dom raspravljao je o sposobnosti NASA-e da detektira opasne asteroide nakon nedavne uzbune zbog objekta 2024 YR4. NEO Surveyor, dizajniran za rano otkrivanje prijetnji infracrvenim zračenjem, mogao bi prepoznati do 40% objekata koje sadašnja tehnologija propušta. Znanstvenici upozoravaju da bi drastično smanjenje budžeta moglo paralizirati centre za istraživanje i oslabiti američku poziciju u globalnoj obrani od asteroida, unatoč potencijalu umjetne inteligencije za poboljšanje praćenja. tportal
Zvijezda T Coronae Borealis, udaljena oko 3000 svjetlosnih godina, uskoro će eruptirati i postati vidljiva golim okom kao “nova” na noćnom nebu. Ova rijetka pojava događa se svakih 79 godina, a eksplozija, iako snažna, neće uništiti zvijezdu. Bit će vidljiva nekoliko dana, vjerojatno već u svibnju, u zviježđu Sjeverne krune. Astronomi u Hrvatskoj najavljuju promatranja, a fenomen je znanstveno važan za proučavanje binarnih sustava i termonuklearnih eksplozija. Index
Recenzirana studija objavljena u srijedu donijela je nova zapažanja planeta K2-18 b, a koji se nalazi oko 120 svjetlosnih godina od Zemlje i za koji se vjeruje da je prekriven oceanima. Webb je detektirao obilje molekula koje su, prema našim saznanjima sa Zemlje, povezane isključivo sa živim organizmima poput algi. Ovo otkriće svakako je intrigantno, ali ne predstavlja službenu najavu postojanja vanzemaljskog života. Mnogi astrobiolozi vjeruju da bi dokazi o izvanzemaljskom životu mogli doći vrlo skoro. Međutim malo je vjerojatno da će biti očigledni ili nepobitni. Neće to biti mali zeleni čovječuljak koji maše kamerama. Vjerojatnije je da se znanstvenici neće odmah složiti, niti će moći tvrditi sa stopostotnom sigurnošću da se radi o životu. To bi moglo biti teško objasniti javnosti. tportal
Nakon više od 20 godina u orbiti, Međunarodna svemirska postaja (ISS) bit će umirovljena 2030. kontroliranim rušenjem u Pacifik. NASA i SpaceX će pomoću posebno modificiranog Dragona usmjeriti postaju prema ‘Point Nemu’, gdje će većina izgorjeti u atmosferi. ISS, vrijedan 160 milijardi dolara, dosegao je kraj radnog vijeka, a popravci su preskupi. Umjesto pokušaja spašavanja, odlučeno je za sigurnu deorbitaciju. ISS ostaje simbol međunarodne suradnje i znanstvenog napretka, a njezina tehnologija pomoći će budućim misijama na Mars i dalje. tportal
Oslabljeno magnetsko polje, koje se u anomaliji spušta na svega 200-tinjak km, čini da visokoenergetske nabijene čestice poput protona sa Sunca mogu izazvati kratke spojeve i kvarove u tehnološkim sustavima na satelitima te ugroziti zdravlje osoblja u svemirskim postajama. Prirodne promjene u Zemljinom magnetskom polju danas mogu imati puno teže posljedice za čovječanstvo nego u davnoj prošlosti jer su naše tehnologije, osobito one u svemiru, postale izloženije i osjetljivije na takve fenomene. Znanstvenici smatraju da uzrok anomalije SAA leži duboko u Zemljinoj jezgri. Index
Asteroid koji zasad ima dobre šanse da pogodi Zemlju za 7 godina neće imati globalni utjecaj, ali bi mogao biti destruktivan za stanovnike regije u koju udari. S promjerom koji doseže 90 metara, 2024 YR4 po veličini se može usporediti s Kipom slobode. Udar bi mogao izazvati eksploziju do osam megatona TNT-a, odnosno više od 500 puta veću od snage atomske bombe bačene na Hirošimu, piše ZIMO. Uništilo bi sve u krugu oko 19 km. Države koje su pod rizikom uključuju Indiju, Pakistan, Bangladeš, Etiopiju, Sudan, Nigeriju, Venezuelu, Kolumbiju i Ekvador. Međutim, precizna predviđanja mogućeg udara i dalje su izazovna. Za preciznije određivanje potrebna su radarska promatranja, a ona trenutačno nisu moguća. N1
NASA-in rover Perseverance pregovara strmim putem uz zapadni zid kratera Jezero, s ciljem da se popne na rub kratera početkom prosinca. Rover je sletio na Mars 2021. godine, a ključni cilj misije bio je prikupljanje uzoraka koji bi mogli sadržavati tragove drevnog mikrobnog života. Do listopada 2024. godine, Perseverance je prešao više od 30 kilometara i prikupio 24 uzorka stijena i regolita te jedan uzorak zraka. NASA