Natrij-zrak ćelija: nova nada za električni promet? - Monitor.hr
Utorak (13:00)

Kad ti baterija umre, natoči malo soli i udahni duboko

Natrij-zrak ćelija: nova nada za električni promet?

MIT-ovi znanstvenici razvili su eksperimentalnu natrij-zrak gorivnu ćeliju s trostruko većom gustoćom energije od litij-ionskih baterija. Sustav koristi tekući natrij i zrak za stvaranje struje, a proizvodi bezopasne nusprodukte poput sode bikarbone. Tehnologija bi mogla omogućiti regionalno električno zrakoplovstvo, željeznički i pomorski promet bez emisija. Za razliku od baterija, gorivne ćelije proizvode energiju dok imaju gorivo, brzo se “pune” i mogu biti dugotrajnije, no njihova praktična primjena još čeka proboj. Bug


Slične vijesti

12.05. (07:00)

I E. coli ima svoju utičnicu — samo joj daj žicu i CO₂

Bakterije koje proizvode struju mogle bi pokrenuti novu energetsku revoluciju

Određene bakterije kao što je Escherichia coli dišu generirajući električnu energiju, otkrili su bioznanstvenici Sveučilišta Rice. Njihovi nalazi, objavljeni u časopisu Cell, mogli bi omogućiti novi razvoj čiste energije i industrijske biotehnologije. Daljnji laboratorijski testovi potvrdili su da bakterije postavljene na vodljive materijale nastavljaju rasti i generirati električnu energiju. Ovaj rad, uvjereni su autori, postavlja temelje za iskorištavanje ugljikovog dioksida putem obnovljive električne energije, gdje bakterije funkcioniraju slično fotosintezi kod biljakama. Bug donosi još novosti iz svijeta znanosti.

12.04. (15:00)

Kad ti baterija ne puni mobitel, ali proizvodi kisik

Tajna struja s dna oceana: kisik bez biljaka?

Znanstvenici su na dnu Tihog oceana otkrili da minerali u nodulama stvaraju kisik – bez pomoći svjetlosti ni biljaka. U eksperimentima su u zatvorenim komorama primijetili porast kisika, koji se ne može objasniti klasičnim kemijskim reakcijama. Ispostavilo se da su nodule djelovale kao geobaterije – galvanski članci gdje interakcija metala poput mangana, bakra i nikla proizvodi električnu struju dovoljnu za cijepanje vode i stvaranje kisika. Kisik tako nastaje „u mraku“, mimo svih dosadašnjih pretpostavki o njegovu biološkom podrijetlu. Nenad Raos za Bug

02.04. (09:00)

Draga, nahranio sam bateriju

Baterija koja jede umjesto da se puni

Švicarski znanstvenici razvili su biobateriju od gljivica koja ne koristi struju za punjenje, već hranjive tvari. Napravljena pomoću 3D printa i potpuno biorazgradiva, sastoji se od kvasca i krembjelkaste raznocijevke, koje zajedno proizvode električnu energiju. Iako trenutno ne može napajati veće uređaje, dovoljna je za senzore i istraživanja u udaljenim područjima. Nakon upotrebe jednostavno se razgradi. Znanstvenici nastavljaju istraživanja kako bi povećali njezinu učinkovitost i trajnost – a tko zna, možda ćemo jednog dana hraniti telefone umjesto da ih punimo. tportal

25.03. (22:00)

Reciklaža na kotačima

Srednjoškolski profesor uz pomoć baterija iz laptopa radi električne motocikle

U Africi ne nedostaje inovacija, a Paul Waweru iz Kenije savršen je primjer te domišljatosti. Godinama spašava rabljenu elektroniku koja bi inače završila na otpadu. Baterije mogu koštati samo 0,50 kenijskih šilinga, koje Waweru koristi za ćelije koje još uvijek mogu držati naboj. Kad ih ima dovoljno, konfigurira ih u pakete baterija kako bi zamijenio motore s unutarnjim izgaranjem postojećih skutera i bicikala. Potpuno punjenje na prijenosnoj bateriji iznosi oko 100 kilometara i može se potpuno napuniti za 45 minuta za manje od pola cijene punog spremnika goriva. Green

07.03. (08:00)

Ali ne bilokakve

Nuklearni otpad moći će se iskoristiti za – baterije

Znanstvenici Državnog sveučilišta Ohio razvili su inovativnu bateriju koja koristi nuklearno zračenje za proizvodnju električne energije. Ova tehnologija temelji se na kombinaciji scintilatorskih kristala koji emitiraju svjetlost kada apsorbiraju zračenje i solarnih ćelija koje tu svjetlost pretvaraju u električnu energiju. Ove baterije, opisane u časopisu Optical Materials: X, i nisu namijenjene širokoj javnoj upotrebi, već specifičnim okruženjima poput skladišta nuklearnog otpada, svemirskih misija ili istraživanja dubokog mora. Njihova ključna prednost, objašnjavaju istraživači, leži u dugotrajnosti i otpornosti na ekstremne uvjete bez potrebe za održavanjem. Štoviše, baterije ne sadrže radioaktivne materijale, čime se osigurava sigurnost korisnika. Bug

15.01. (08:00)

Baterija koja pali, ali ne gori

Japanci su na tragu nove baterije: Nije zapaljiva, a osigurava odlične performanse

Znanstvenici iz Japana razvili su nezapaljivu polučvrstu litij-ionsku bateriju koji može prevladati ograničenja konvencionalnih baterija. Studiju su vodili Ryosuke Kido sa Sveučilišta Doshisha i TDK Corporationa, profesor Minoru Inaba i profesor Takayuki Doi sa Sveučilišta Doshisha, i Atsushi Sano iz TDK Corporationa, a njihovi su nalazi objavljeni online 11. listopada 2024., u znanstvenom časopisu Journal of Energy Storage. Novorazvijeni sustav baterija ima potencijal unaprijediti razvoj učinkovitijih i sigurnijih električnih vozila sljedeće generacije i bežičnih uređaja poput dronova. Revija HAK

12.01. (15:00)

Samo da nisu pljesnive

Gljivična baterija radi kad je nahranite

Istraživači Švicarskog saveznog laboratorijia za znanost i tehnologiju materijala EMPA otkrili još jednu sposobnost gljiva: stvaranje električne energije. Iz tamošnjeg laboratorija za celulozu i drvne materijale dolazi nam naime funkcionalna gljivična baterija. Žive stanice ne proizvode puno električne energije, ali sasvim dovoljno da bi nekoliko dana napajale senzore temperature kakvi se obično koriste u poljoprivredi ili u istraživanju okoliša. Najveća prednost gljivičnih baterija je to što je potpuno netoksična, a uz to je i biorazgradiva. Bug

02.01. (15:00)

Da vatrogasci nemaju posla

Korejci napreduju: Njihova nova baterija (za električne automobile) može se sama ugasiti ako se zapali

Aktualne Li-ion baterije koriste tekuće elektrolite s organskim materijalima te nose i opasnost od požara. Separatori koji se koriste za odvajanje elektroda također su skloni oštećenjima i mogu dovesti do kratkih spojeva, uzrokujući eksplozije. Poput konvencionalne Li-ion baterije, ova troslojna čvrsta polimerska baterija također se može koristiti u više sektora, od pametnih telefona, autoindustrije do velikih rješenja za pohranu energije. Karakteristike nove baterije su dekabromodifenil etan (DBDPE) s jedne strane, koji sprečava požar, a može ga i ugasiti ako do njega dođe, dok visoka koncentracija soli litij bis imida (LiTFSI) omogućuje brže kretanje litijevih iona. To pomaže poboljšati brzine prijenosa energije i spriječiti stvaranje dendrita u elektrolitu. Revija HAK

09.12.2024. (11:00)

Još malo pa ćemo biti kao u Star Treku

Znanstvenici i inženjeri razvili su novu bateriju/izvor energije s potencijalom da traje tisućama godina

Baterija radi na sličan način kao i solarni paneli, ali umjesto pretvaranja svjetlosti u električnu energiju, koristi elektrone iz radioaktivnog raspada. Zračenje kratkog dometa koje emitira radioaktivni izotop ugljik-14 nije ništa više nego što ga dijamantno kućište može sigurno apsorbirati. Carbon-14 ima poluživot od 5700 godina, što znači da baterija zadržava polovicu svoje snage čak i nakon tisuća godina. Znanstvenici obećavaju da je rješenje sigurno jer ako bateriju treba zbrinuti, može se vratiti proizvođaču, koji će je potom reciklirati. Revija HAK

24.10.2024. (13:00)

Novo doba za struju u džepu

Bloomberg: Niz novih katodnih, anodnih i elektrolitskih tehnologija obilježit će nadolazeće generacije baterija

Trenutačni standard u baterijama, litij-ionska tehnologija, lako bi u narednim godinama mogao biti djelomično zamijenjen novim rješenjima, još više energetske gustoće i duljeg životnog vijeka. Dosad su, naime, materijali korišteni u katodama bili glavni generatori povećanja energetske gustoće baterija, no oni su se već približili svojim teorijskim fizikalnim granicama, pa je napredak tek marginalan. nužan je razvoj novih materijala i komponenata, a preduvjet za to je kapital. Njega, kako se vidi iz priloženog, ne nedostaje, pa se očekuje da će barem neke od tehnologija, koje su trenutačno u razvoju, doživjeti i komercijalizaciju. Kao prve industrije koje bi mogle prihvatiti nove tehnologije ističu se one gdje su potrebne visoke performanse, poput vojne ili avijacijske. Tek nakon toga uslijedit će sektori u kojima je cijena ključna, poput onog automobilskoga. Bug