Neonacisti, Ku Klux Klan, Rasizam: Kako Donald J. Trump izaziva mržnju u Americi.
Tekst Economista koji donosi Jutarnji analizira duboku promjenu u ratnoj komunikaciji Zapada, uspoređujući dostojanstvene govore Roosevelta i Churchilla s današnjom agresivnom retorikom američke administracije tijekom krize u Hormuškom tjesnacu 2026. godine. Dok su povijesni lideri koristili Bibliju i Shakespearea kako bi mobilizirali “bolje anđele naše prirode” i branili demokraciju, suvremena vlast koristi psovke, citate iz filmova poput Pulp Fictiona i vizualne kolaže nalik na Transformerse. Autor upozorava da gubitak kulturne aluzije nije samo estetski problem, već znak da se rat više ne doživljava kao borba za civilizaciju, već kao holivudski spektakl.
Nova anketa Reuters/Ipsosa otkriva da 51 % Amerikanaca smatra kako mentalna oštrina predsjednika Trumpa opada. Dok Bijela kuća tvrdi da je predsjednik u “izvrsnoj formi”, javnost je zabrinuta zbog njegovih nekontroliranih ispada, poput psovki na Uskrs i napada na papu Lava XIV. Trumpov rejting pao je na niskih 36 %, što je značajno manje od Papinih 60 %. Uz nesuglasice s saveznicima i prijetnje oko Grenlanda, raste skepticizam čak i među republikancima, od kojih gotovo polovina smatra da predsjednik nije ujednačenog temperamenta. Budućnost mirovnih pregovora s Iranom ostaje krajnje neizvjesna. The Daily Beast
Trumpova administracija predala je službene nacrte za grandiozni trijumfalni luk studija Harrison Design, planiran za 250. obljetnicu SAD-a. neodoljivo podsjeća na “Slavoluk pobjede” u Parizu. Smješten nasuprot Lincolnove memorijalne dvorane, ovaj američki luk će krasiti zlatni detalji, orlovi, lavovi i anđeo, uz natpise “Jedna nacija pod Bogom” i “Sloboda i pravda za sve”. Nije mu to, naravno, službeni naziv, ali najavljeni projekt spomenika na rijeci Potomac u Washingtonu nekako je neodvojiv od Trumpovog imidža. Iako Komisija za likovnu umjetnost (CFA) ima savjetodavnu ulogu, Trump je i ranije koristio ovo tijelo za guranje kontroverznih arhitektonskih zahvata kojima nastoji trajno preoblikovati vizuru glavnog grada. Dezeen
@punishmenttheater Trump is Sauron from Lord of the Rings
Ross Atkins s BBC-a ističe niz kontradiktornih izjava Donald Trump o ratu s Iranom i Hormuškom tjesnacu. Trump je čas tražio pomoć saveznika, čas tvrdio da mu ne trebaju, dok istodobno govori da je rat i završen i tek započeo. Iran opisuje kao “uništen”, ali i dalje je prijetnja. Također negira saznanja o napadima, dok prijeti novima. BBC zaključuje da takva nepredvidivost otežava odnose sa saveznicima. Index, BBC
Analitičarka i dobitnica Pullitzera Anne Applebaum tvrdi da Donald Trump vodi vanjsku politiku bez ikakve strategije, vođen isključivo trenutnim impulsima i osobnim interesima. Ne razmišlja strateški. Ne razmišlja ni povijesno, ni geografski, pa čak ni racionalno. Ne povezuje odluke koje donese jednog dana s događajima koji slijede tjednima kasnije. Ne razmišlja o tome kako će njegovo ponašanje na jednom mjestu promijeniti ponašanje drugih ljudi. Dok Hormuški tjesnac gori, on vrijeđa NATO saveznike i ultimativno zahtijeva njihovu pomoć, zaboravljajući da ih je mjesecima maltretirao carinama i prijetnjama aneksijom Grenlanda. Ovo je važno jer pokazuje duboki lom: saveznici poput Danske i Kanade više ne vide SAD kao zaštitnika, već kao sigurnosni rizik, dok Trumpovo stopiranje pomoći Ukrajini i trgovanje carinama za darove (poput Rolexa) trajno urušava zapadni poredak. Index
Američki predsjednik Donald Trump suočava se s neočekivanim otporom iz Europe dok vodi rat protiv Irana. Velika Britanija, Španjolska i Francuska odbile su dopustiti korištenje svojih baza za američke napade, pozivajući na poštivanje međunarodnog prava i izbjegavanje eskalacije. Trump kritizira europske saveznike i prijeti trgovinskim mjerama, no čelnici Europe ostaju pri svojim principima. Napetosti podsjećaju na podjele iz 2003. godine zbog Iraka. Ipak, Europa i dalje ovisi o američkoj sigurnosnoj potpori, dok zemlje raspoređuju vojne snage kako bi zaštitile vlastite interese u regiji. tportal
Novo izvješće organizacije CREW otkriva kako Donald Trump u svom drugom mandatu intenzivno koristi privatne posjede, poput Mar-a-Laga, za državne i stranačke poslove. Od siječnja 2025., političke organizacije potrošile su najmanje 1,3 milijuna dolara na njegovim lokacijama, dok su strani dužnosnici i lobisti zabilježili preko 145 posjeta. Kritičari upozoravaju na očit sukob interesa i prodaju političkog utjecaja kroz astronomske članarine i privatne račune. Iako pravni stručnjaci propituju ustavnost ovakve prakse, Trumpova administracija optužbe odbacuje, tretirajući njegove resorte kao “produžetak Bijele kuće” uz minimalnu transparentnost o stvarnoj zaradi. tportal