Nova potpredsjednica Savjeta planira jače povezivanje Hrvata iz Latinske Amerike s domovinom - Monitor.hr
Jučer (17:00)

Ima da se svi vratite... ili dobro, makar dođite u posjet

Nova potpredsjednica Savjeta planira jače povezivanje Hrvata iz Latinske Amerike s domovinom

Jelena Nadinić, novoizabrana potpredsjednica Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Hrvatske zadužena za prekomorske zemlje, najavila je četverogodišnji plan jačanja suradnje s Latinskom Amerikom. Nadinić, koja od 2018. predstavlja oko 300.000 Hrvata i njihovih potomaka iz Argentine, kao glavne ciljeve ističe učenje hrvatskog jezika, akademsku i poslovnu suradnju te uključivanje mladih i žena kroz mreže poput CroActivas. Unatoč izazovima geografske udaljenosti i generacijskog odmaka, fokus će biti na širenju stipendija, digitalnom povezivanju te razmjeni mladih radi očuvanja hrvatskog identiteta. tportal


Slične vijesti

26.03. (14:00)

To je tvoja zemlja, tu sagradi dom

Trendovi iseljavanja slabe: Više od trećine Hrvata planira povratak iz Njemačke

Istraživanje profesorica s Odsjeka za demografiju pokazuje da se val iseljavanja u Njemačku smiruje – 2024. zabilježen je najmanji broj doseljenih Hrvata od 2011. godine. Trenutno u Njemačkoj živi 425.000 hrvatskih državljana, a njih čak 34 % planira povratak unutar deset godina, prvenstveno u istočnu Hrvatsku i Dalmaciju. Glavni motivi su želja za mirnijim životom, blizina obitelji i nostalgija. Ipak, iseljenici su slabo upoznati s državnim mjerama za povratak, koje ocjenjuju preuskima, dok im je pri povratku ključni faktor već riješeno stambeno pitanje u domovini. Poslovni

21.03. (21:00)

A o tome je bivša predsjednica pričala!

Hrvati u Dubaiju: visoke plaće, raznoliki poslovi i ulaganja u nekretnine

U Ujedinjenim Arapskim Emiratima živi 2000–2500 Hrvata, najviše zaposlenih u turizmu, avijaciji, građevini, IT-u i financijama. Plaće su znatno više nego u Hrvatskoj, često bez poreza na dohodak, pa početnici zarađuju 2500–4000 €, a menadžeri i do 40.000 €. Oko 700 Hrvata posjeduje nekretnine, koje se često isplate više od najma i služe kao ulaganje za budućnost. Budući da nema klasične mirovine, mnogi koriste otpremnine za investiranje, najčešće u nekretnine ili fondove. 24 sata, Poslovni

15.10.2025. (01:00)

Da se svi vrate, bilo bi nas 8 milijuna

Po prvi puta u povijesti, danas u iseljeništvu živi više Hrvata nego u Hrvatskoj

Na konferenciji „Hrvatsko useljeništvo i gospodarski razvoj“ istaknuto je da danas više Hrvata živi izvan Hrvatske nego u njoj – oko pet milijuna prema procjenama. Potpredsjednik Vlade Ivan Anušić poručio je da se povratkom iseljenika Hrvatska može demografski i gospodarski osnažiti, usporedivši potencijal s izraelskim primjerom. Ministar demografije Ivan Šipić najavio je mjere za poticanje povratka i ulaganja, uz isticanje „pozitivnih pomaka“ poput rasta broja rođenih i povratnika. Sudionici su zaključili da Hrvatska mora iseljenicima postati više od destinacije za godišnji – domovina u koju se vraćaju živjeti, a ne samo nostalgično prisjećati. tportal

16.12.2024. (09:00)

Lova do krova

Hrvati iz inozemstva u domovinu poslali čak 5,61 milijardu eura

Hrvatska je i u 2023. godini bila financijski najovisnija članica Europske unije o privatnim doznakama i osobnim transferima iz inozemstva, koji su lani dosegnuli 7,2 posto hrvatskog BDP-a ili 5,61 milijardu eura, pokazuju podaci Eurostata. Transferi na privatne račune građana uključuju radničke doznake ili druge oblike pomoći, plaće privremeno zaposlenih u inozemstvu te mirovine koje se iz inozemstva isplaćuju ljudima koji borave u Hrvatskoj. Eurostat ističe da su tijekom 2023. godine rezidenti EU poslali u svoje matične države izvan EU 51 milijardu eura, što je povećanje od osam posto na godišnjoj razini Dominirale su doznake iz Njemačke, potom Irske, Nizozemske, Austrije i Slovenije. Uz Hrvatsku Latvija, Luksemburg i Rumunjska bile su najviše ovisne o priljevima osobnih transfera i naknada zaposlenima u EU u 2023. godini. Večernji

11.12.2020. (18:30)

Život u drugoj kulturi

Hrvat koji se preselio u Iran: Ljudi imaju predrasude, a mene tamo ni za miraz nisu pitali

Ivan Đogić, 35-godišnji Zagrepčanin živi i radi u Iranu. Za Večernji govori o svom iskustvu: U Iranu pristojnost i forma imaju puno veći značaj nego u Europi. Tamo je prvo potrebno zadovoljiti formu, čitati misli i zaključivati iz neizrečenih riječi, dok je u Europi sve puno brže, izravnije i efikasnije. Poimanje vremena i efikasnost najveće su razlike između prosječnog Europljanina i prosječnog Iranca. Odlazak iz užurbane Europe i preseljenje u puno mediteranskije iransko okruženje garantira osobni i unutarnji mir. U tome sam naučio uživati.

20.03.2020. (22:30)

Piši mi brate

Kako je Hrvatima u inozemstvu: ne smiju raditi ni vratiti se

24 sata doznaje kako je sada, usred epidemije koronavirusa i karantene, Hrvatima koji su otišli trbuhom za kruhom u Irsku, Njemačku, Norvešku, Italiju, Španjolsku… Većina je optimistična, nadaju se da će se snaći jer imaju ušteđevinu, neki će dobiti naknadu zato što ne mogu raditi, nekima je smanjena satnica pa brinu kako će plaćati stan…

06.10.2017. (12:20)

Istok draži od Zapada

Hrvat odselio u Kinu: Vratit ću se kad se uhljebi međusobno pojedu

Franjo Tušek, mladi profesor engleskog jezika, prije godinu dana odselio se u Kinu, pokrenuo je posao i upoznao suprugu. Kaže da je Kina po mnogočemu puno pragmatičnija od Zapada, fiskalno je decentralizirana (70% naspram 15% u Hrvatskoj), a fascinira ga kineska poslovna kultura i gotovo urođena poduzetnost. Nezaposlenost je ovdje 4%, plaće u gradovima slične su hrvatskima, ali su zato troškovi života jako niski, kaže Tušek. Također se ne misli vraćati u Hrvatsku. Index