Novi kriteriji prijete urušavanjem veterinarske službe na selu - Monitor.hr
Danas (07:00)

Veliki jedu male, selo gleda i plaća

Novi kriteriji prijete urušavanjem veterinarske službe na selu

Novi kriteriji za dodjelu javnih veterinarskih ovlasti u Hrvatskoj favoriziraju velike veterinarske stanice i potiskuju male, lokalne ambulante iz farmske prakse. Time mnogi veterinari ostaju bez ključnog izvora prihoda, a sela bez dostupne veterinarske skrbi. Posljedice su zatvaranje ambulanti, otkazi, odlazak veterinara u inozemstvo ili rad s kućnim ljubimcima te dodatno propadanje stočarstva. Struka upozorava da kriteriji nisu jasno zakonski definirani, doneseni su bez konzultacija s Komorom i idu na štetu seljaka i ruralnih područja. DW


Slične vijesti

20.12. (16:00)

Nismo samo mi kojima treba demografska obnova

Zbogom krave i hvala na svemu: broj muznih krava u 10 godina pao za 73 posto

Dok se političari na Markovom trgu nadmeću u floskulama o “ruralnom razvoju”, “poticanju proizvodnje” i “samodostatnosti”, brojke pričaju priču koja bi i Kafku posramila svojom grotesknošću. Hrvatske krave, čini se, nemaju strpljenja za birokratske zavrzlame i tiho, ali odlučno, glasaju papcima – ili, preciznije, napuštaju Hrvatsku, jedna po jedna, bez oproštajnog mukanja. U posljednjih deset godina bilježimo pad sa 260.000 na svega 70.000 muznih krava. To, dragi moji, nije pad, to je slobodan pad bez padobrana, praćen fanfarama “uspješne tranzicije”. Proizvodnja mlijeka? Ne pitajte. Dok EU prosjek bilježi rast, mi se ponosimo padom koji bi i najokorjelijeg pesimista natjerao na suze – ili cinizam. Svaki pad je, valjda, novi početak. Samo se pitam početak čega. Uvoza? Definitivno. Robert Zobel za Agroklub

11.07. (14:00)

Kukci u misiji: ljubav bez posljedica

Muhe iz aviona spašavaju krave – SAD pokreće tvornicu sterilnih kukaca

Parazitska muha Cochliomyia hominivorax, koja ličinkama doslovno jede živo meso toplokrvnih životinja, prijeti stočarskoj industriji SAD-a. Nakon širenja kroz Srednju Ameriku, SAD planira borbu starom metodom: izbacivanjem sterilnih mužjaka iz aviona. Cilj je spriječiti razmnožavanje i spasiti industriju od štete od 10 milijardi dolara. Planira se otvoriti nova tvornica sterilnih muha na granici s Meksikom, vrijedna 300 milijuna dolara. Slična metoda koristila se i u Zagrebu protiv komaraca. CNN, tportal

10.04. (20:00)

Dok politika uništava, bolest bi ga dokrajčila

Stručnjak o upozorenjima na slinavku i šap: U Hrvatskoj je uzgoj stoke i bez njih već poprilično uništen

Niti slinavka, niti šap ne mogu ga uništiti toliko snažno koliko su to učinile odgovorne politike/političari u nešto više od dva desetljeća. Osobito u mirnodopsko vrijeme od osamostaljenja te posebno u uzgoju goveda, premda ni svinjogojstvo ne zaostaje. Nije puno dugačije niti kod drugog blaga. Poznato je da su slinavka i šap opasne bolesti. Opreza treba, ali je stanje našeg stočarstva, osobito govedarstva i svinjogojstva, problem koji se svjesno zatire pod tepih već nekoliko desetaka godina. Pojedinačni interesi maskirani često iza državnih programa i sustava potpora su prevladali u odnosu na one nacionalne i iznad svega važne interese cjelokupnog uzgoja. Domaći uzgoj je uvelike uništen, između ostalog i snažnim prekomjernim uvozom živih životinja za koje u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva znaju, jer ga evidentiraju… Agroklub

07.04. (10:00)

Kao da bolesti znaju za granice...

Slinavka i šap širi se u susjedstvu, postrožene mjere uvoza: Prati se svaka pošiljka

U Mađarskoj je oko 7.500 goveda zaraženo ovom bolešću, a u Slovačkoj ih je 7.900. Posljednji slučaj je bio prije tri dana. Inspekcije redovito provjeravaju sve pošiljke vezane za životinje koje se uvoze iz tih zemalja, ali prate se i one koje su već uvezene, uvjerava Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede. Svi se sudionici uvoza iz zaraženih područja pozivaju da se suzdrže od uvoza. Riječ o vrlo progresivnoj bolesti koja se brzo širi i koja uključuje stroge mjere preventive ukoliko se pojavi, a ona uključuje usmrćivanje svih zaraženih životinja. HRT, N1… vektori širenja su i divlje životinje, ali i muhe i komarci, zbog čega pojedini stručnjaci strahuju kako je samo pitanje vremena kada će se pojaviti i kod nas (Agroklub), Austrija je zatvorila svoje granice s Mađarskom i Slovačkom, a u Mađarskoj je na terenu zbog suzbijanja ove bolesti i vojska (Agroklub). Iz Ministarstva poljoprivrede su rekli kako slinavka i šap mogu uništiti hrvatsko stočarstvo (Index)

27.12.2024. (21:00)

Zagrebačkim pašnjacima, mlijeko mog života teče

Zagreb i mogućnosti za ovčarstvo: potencijal od sto janjaca (i milijun litara mlijeka)

Prostor uz Savu i kanal Sava-Odra-Sava, kojim upravljaju Hrvatske vode, ima čak 1.000 hektara neiskorištenih površina. Predlaže se pretvorba u pregonske pašnjake za ovce, s potencijalom godišnje proizvodnje od milijun litara ovčjeg mlijeka i 100 tona sira. Uz to, osigurala bi se janjetina i otvaranje radnih mjesta. Iako poplave i metilji stvaraju izazove, koristi bi bile višestruke, uključujući lokalnu proizvodnju i manje malčiranja na račun građana. Agroklub

21.09.2024. (15:00)

Neka nam je Istra - bistra!

Kad mulj više nije u modi: Kako su vatrogasci i ovce spasili povijesni vodeni biser

Lokve, kao najstariji izvor pitke vode, često su nestajale zbog zapuštenosti, ali stanovnici Loborike u Istri odlučili su spasiti svoju. U suradnji s vatrogascima i stručnjacima, započeli su čišćenje i obnovu lokve, uklanjajući mulj, rogoz i smeće. Akcija je uključila cijelu zajednicu, uključujući staro i mlado, s ciljem očuvanja prirodnog okruženja za lokalni biljni i životinjski svijet. Ova inicijativa, podržana Zakladom Istra, ne samo da revitalizira ekosustav, već i povezuje ljude kroz rad i brigu za okoliš. Agroklub

17.09.2024. (10:00)

Gnoj je zlato, samo nedostaje politička volja

Ispasi ili propasti: Kako balega postaje ključ bioraznolikosti

Izmet stoke na pašnjacima postaje izvor života za kukce, a time i ptice. No, bez pašnjaka i pravilne uporabe stajnjaka, prirodna raznolikost propada. Njemačka ekološka zaklada NatureLife upozorava da monokulture i tvornički uzgoj zagađuju okoliš, a ptice ostaju bez hrane. Predlažu uzgoj vodenih bivola, no politička podrška izostaje, dok se milijarde ulažu u proizvodnju kukuruza. Iako lokalni projekti pašnjaka donose nadu, birokracija i spora provedba guše brze promjene potrebne za očuvanje prirodnih staništa. Agroklub

04.09.2024. (09:00)

Aj, Cveta, aj Cifra

Umjesto pastira – dron: lički stočar dosjetio se inovativnog rješenja za noćnu ispašu krava

Je li moguće u današnje vrijeme na selu naći mlade visokoobrazovane ljude koji žive od stočarstva? Odgovor je – da, ali vrlo rijetko. U proizvodnju mlijeka i sira mladi Ivan Sarić iz Oklaja krenuo je s dvadesetak krava 2016., a od tada svake godine povećava stado. Danas ima stotinjak grla, od čega je 70 krava trenutno u mužnji, a proizvode 1.300 litara mlijeka dnevno. Krave na ispašu idu noću, jer po danu nema smisla zbog prevelikih vrućina koje životinje potjeraju u prvi hlad, gdje leže satima. Zbog toga ih na pašnjak puštaju nakon večernje mužnje. Nitko ih ne usmjerava, same biraju gdje žele ići, što ponekad stvara probleme. U vrijeme kada ne žele doći kući, dronom ih pronađemo i potjeramo natrag. Dron ima zvučnik koji prenosi lavež pasa i one kad to čuju jednostavno krenu prema farmi, kaže. Agroklub

27.08.2024. (12:00)

Ali se zato i uvozi...

Naše stočarstvo je već 20 godina u krizi, s nestankom mesnih industrija na gubitku su postali i oni

roj se stoke nezaustavljivo smanjuje. Nestalo je mnogo farmi, jer recept opstanka nisu našle. A onda su s radom prestale i mesne industrije koje su upravo stočarima bile spas jer su otkupljivale stoku. Kako kažu iz obitelji koja se i dalje bavi time za HRT: Nastao je ovdje 80-ih i proizvod koji je proslavio Bjelovar – poznati majburger, preteča današnjih hamburgera, juneća pljeskavica s domaćim pecivom koja je preplavila bivšu državu. Nabavljala se i putem sindikata tako da je bila u zamrzivačima mnogih kućanstava jer se brzo i jednostavno pripremala. Sada stroj iz kojega je izašlo tko zna koliko milijuna majburgera odlazi u staro željezo, a tvornica koja je bila kruna stočarstva bjelovarskog kraja s nekada više od 200 radnika čeka kupca.

30.04.2024. (22:00)

Ključ je u vraćanju prirodi

Nomadsko stočarstvo kod nas je nestalo, a zbog toga bi mogla patiti biološka raznolikost

To je praksa koju su ljudi njegovali u kontinuitetu sigurno dvije tisuće godina, a u zadnjih stotinjak godina je takav vid stočarstva na našim prostorima nestao. Kada španjolski pastiri vode ovce na planinu, kroz Madrid prolazi sto tisuća ovaca, dakle kod njih to funkcionira, kaže, a kod nas iz nekog razloga ne. Suradnja između poljoprivrede i zaštite prirode kod nas je na jako niskom nivou i to treba promijeniti. Ne budemo li proizvodili vlastitu hranu istovremeno štiteći prirodu, alternativa su nam veleprodajni centri s namirnicama loše kvalitete. Ekstenzivnim stočarstvom se istovremeno proizvodi zdrava hrana i štiti priroda, dakle imamo dvostruku korist. Oni koji rade na tim programima na nivou ministarstava, trebali bi se malo više potruditi da se to uvede u praksu. Ljudi se moraju vratiti na selo. Agroklub