Od 1. kolovoza stupaju na snagu važne izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju

Korisnicima obiteljske mirovine omogućit će se rad do polovice punog radnog vremena uz istovremenu isplatu mirovine u punom iznosu. Također, korisnicima najniže mirovine omogućit će se rad do četiri sata bez umanjenja mirovine. Prema ranije važećoj regulativi, korisnici obiteljske mirovine nisu mogli raditi uz istovremenu isplatu mirovine, pa se njima u slučaju zaposlenja obustavljala isplata obiteljske mirovine. T-portal…

mirovina

Veće mirovine svima, a statistike po volji samo njima!

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pogrešno nas informira o visini radničkih mirovina

‘Statističke informacije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje’ (HZMO) su svestrano i sjajno tabelarno izdanje u kojem se mogu naći svi podaci o osiguranicima i umirovljenicima prema raznim kriterijima i razinama. Već godinama u javnosti ima puno prigovora na mirovine po posebnim propisima, koje su u narodu poznatije kao povlaštene, pa se traži njihovo razdvajanje. U svim evidencijama HZMO-a prema Zakonu o mirovinskom osiguranju zbrojene su kruške i jabuke što se često govori kad su zbrojena dva različita podatka. Prema zadnjem izvješću HZMO-a za travanj 2023. prosječna mirovina prema ZOMO-u iznosi 412,03 eura za 1.133.057 umirovljenika, a kad se od tog broja izuzme 89.708 umirovljenika s mirovinom od 529 eura, čista radnička mirovina iznosi 401,98 eura. Tako ovo uljepšavanje iznosi 10,05 eura ili 75,72 naše donedavne kune! Tako nam ovaj ‘gemišt’ HZMO-a konačno povećava i udjel prosječne mirovine od 36,46 posto u prosječnoj neto plaći (1.130 eura). Željko Šemper za lokalni portal.

ekonomija HZMO mirovina mirovine Željko Šemper

Boomeri u problemu

Hrvati stariji od 50 imaju nekretninu, ali nemaju novca

Starijima od 50 godina u Hrvatskoj nije niti loše, ali niti posve dobro. Imaju vrlo bogatu i jaku socijalnu mrežu što doprinosi boljoj kvaliteti života te zdravstvenom i mentalnom zdravlju. Međutim, ekonomski, naši stariji, kao i ostatak nacije, stoji znatno lošije od razvijenih zemalja. Pokazuju to podaci projekta SHARE – istraživanja o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi. Najveći problemi s kojima se stariji suočavaju, osim s nedostatkom novca, su nedostatni kapaciteti dugotrajne zdravstvene skrbi. Još jedan od izazova je i starenje kod kuće. Poslovni

mirovina

A mi novinari? Ništa...

Tko ima pravo na beneficirani radni staž

Treba odmah pojasniti da je način utvrđivanja radnih mjesta i zanimanja na kojima se računa beneficirani staž u općem mirovinskom sustavu propisan Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem. Radi se o osobama zaposlenima na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima. A tu su i osobe s invaliditetom. Što se tiče samih zanimanja, to su: operni pjevači, ribari, dimnjačari, ronioci spužvi i koralja, monteri dalekovoda, balerine, vozači tramvaja, policajci, vatrogasci, talioničari… Savjeti

beneficirani radni staž mirovina

Požuri polako

Što sve trebate znati ako 2023. planirate u mirovinu

Ove godine pravo na punu starosnu mirovinu stječu muškarci rođeni 1958. godine te godinu i devet mjeseci mlađe žene. No umiroviti se možete i ranije, uz ispunjavanje odgovarajućih uvjeta. Za odlazak u starosnu mirovinu osnovni uvjet je navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Iznimno, žene imaju pravo na ranije umirovljenje u prijelaznom razdoblju do 2030. godine, kada će se ujednačiti uvjeti za oba spola. To znači da uvjete za punu starosnu mirovinu ove godine ispunjavaju žene kada napune 63 godine i tri mjeseca. Svake iduće godine granica godina života i staža povećava se za tri mjeseca te će se izjednačiti s redovnim uvjetima 2030. godine. Osobe stječu pravo na starosnu mirovinu kada navrše 60 godina života i 41 godinu radnog staža. Njihova mirovina ista kao i obična starosna te se ne umanjuje, a raniji odlazak u mirovinu omogućen im je zbog dugog radnog staža. Tportal Što trebate učiniti da dobijete obiteljsku mirovinu? Tportal

Uvjeti za punu starosnu mirovinu za žene u prijelaznom razdoblju do 2030. godine

Hrvatska mirovina

Umjetnost preživljavanja, a ne stvaranja

Mirovina samostalnih umjetnika iznosi najviše 2500 kuna već 13 godina. Sabor ih odbio povećati

Pobuna nezavisnih umjetnika: Novi zakon ugrožava nam golu egzistenciju! - Večernji.hr

Osobe koje svoj rad obavljaju samostalno, odnosno izvan radnog odnosa nesumnjivo spadaju među najugroženije radnice i radnike u kulturi. Fokusiramo li se specifično na pitanje mirovina radnica i radnika u izvaninstitucionalnoj kulturi, možemo ustvrditi da ono ne samo da je u skladu s generalno bijednim stanjem s mirovinama u državi, nego donosi i niz vlastitih problema. Prije svega, kombinacijom izrazito slabog javnog financiranja, problematične regulacije prihvatljivih i neprihvatljivih troškova za dobitnike javnih potpora te administrativnog pritiska, naša nacionalna kulturna politika sistemski obeshrabruje zapošljavanje, osobito na poslovima koji nisu administrativni, nego su usmjereni na proizvodnju sadržaja. To znači da je značajan broj radnika u nezavisnoj kulturi izguran u honorarce, što njihove mogućnosti da uplaćuju doprinose za mirovinsko osiguranje čini ovisnima o izrazito nestalnom, potplaćenom i nestabilnom radu. Novosti

egzistencija mirovina samostalni umjetnici

S posla u grob

Čak 30% umirovljenika prima manje od 2000 kn. Zato ih sve više opet radi

Početkom studenoga u Hrvatskoj je primalo mirovinu i radilo (do 4 sata) oko 23.000 umirovljenika, što je 53 posto više nego početkom siječnja ove godine. Otkrivaju to novi podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u kojem se navodi kako je početkom godine do polovice punog radnog vremena radilo oko 15.000 umirovljenika. S obzirom na iznos mirovine, ne treba čuditi da se sve više umirovljenika vraća na posao i radi do 4 sata dnevno te zadržava mirovinu. Podaci HZMO-a, naime, otkrivaju kako čak 345.000 umirovljenika u RH prima mirovinu manju od 2000 kuna. To je blizu 30 posto svih penzionera u državi. Danica

mirovina umirovljenici

Idu gore svakako

Usklađivanje mirovina iza ugla: Koliko bi mogle rasti u 2022. godini?

Usklađivanje ili indeksacija mirovina događa se dvaput na godinu, 1. siječnja i 1. srpnja, a isplate se uobičajeno događaju s dva mjeseca zakašnjenja kroz zaostatke. Usklađuju se prema inflaciji i rastu plaća svih zaposlenih, a uspoređuje s prethodnim šestomjesečnim periodom. Po slobodnim proračunima inflacija bi mogla prouzročiti rast od 1,9 %, no jasni podaci bit će poznati tek početkom godine kad se sazna stopa inflacije za studeni i prosinac. Mirovina.hr

inflacija mirovina usklađivanje mirovina

Ima li života nakon rada?

Prosječna mirovina je 2.558 kuna, linija siromaštva 2.710 kuna

Prosječna mirovina iznosi svega 38% prosječne plaće, pri čemu je najniža mirovina u Hrvatskoj 1.050 kuna, objavila je Matica umirovljenika Hrvatske. MUH predlaže dvije promjene: da osobe koje se odluče za obiteljsku mirovinu primaju 80, a ne kao sad 70 posto suprugove mirovine ili druga varijanta – zadržavanje svoje mirovine i stjecanje određenog postotka mirovine preminulog partnera. MUH predlaže i povećanje prihodovnog cenzus za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje na 2.000 kuna. Tportal

mirovina

Zanima vas kolika će vam biti mirovina i koliko ste do sada uplatili? Evo kako saznati

Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) kreirala je platformu mirovinskifondovi.hr. Na stranici svatko može izračunati buduću mirovinu i provjeriti stanje na svom računu u obveznom mirovinskom fondu. Na novoj se digitalnoj platformi može se pratiti i interaktivna mapa koja mjeri demografska kretanja u svakoj županiji. Novi list…

mirovina

Tko pita, puno skita

Kolika će vam biti mirovina u Hrvatskoj ne možete doznati čak ni ako platite 70 kn biljega

Jedan obrtnik požalio se na Facebooku kako je zavodu za mirovinsko poslao upit o tome kolika će mu biti mirovina, platio je 70 kuna biljega i za 3 mjeseca dobio odgovor – ne možete to doznati. Informaciju je na kraju dobio telefonom i to samo zato što je već ranije bio u mirovini i zamrznuo je kako bi otvorio obrt. Inače, navode u HZMO-u, izračun mirovine može dobiti samo osoba s najmanje 60 godina starosti i 35 godina staža. U Njemačkoj pak i osoba u 30-ima može informativno doznati tu informaciju. 24sata…

birokracija Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje HZMO mirovina