Pet ključnih koraka za raniji odlazak u mirovinu - Monitor.hr
22.05. (21:00)

Mladi penzići

Pet ključnih koraka za raniji odlazak u mirovinu

Bez obzira na godine, dostizanje financijskog cilja za raniji odlazak u mirovinu zahtijeva značajne prilagodbe financija i životnih navika te spremnost na odricanje. Najvažnije je stjecanje financijske slobode, što zahtjeva ozbiljan plan (tportal):

  • Odredite koji su vam ciljevi – Želite li potpuno prestati raditi ili planirate i dalje raditi honorarno ili s nepunim radnim vremenom? Imate li neke posebne planove, poput putovanja, hobija… planirate li ostati živjeti u istom mjestu?
  • Napravite okvirni proračun za mirovinu – ako se želite umiroviti s 55 godina, trebat ćete osigurati dovoljno novca za pokrivanje životnih troškova do 65 godina, kada stječete uvjete za starosnu mirovinu. Ako imate plaću od 1500 eura i želite u ranoj mirovini održati životni standard na istoj razini, trebate uštedjeti minimalno 18.000 eura za svaku godinu
  • Procijenite svoju trenutnu financijsku situaciju – Plan uključuje racionalizaciju životnih troškova i povećanje prihoda. Provjerite svoju mjesečnu potrošnju i pronađite troškove koje možete smanjiti ili eliminirati
  • Izradite mirovinski plan – Ključno je steći naviku štednje i ulaganja svaki mjesec. Kada to učinite, vrijeme i složeni rast rade za vas. Tu su i mogući drugi prihodi, poput novca od iznajmljivanja druge nekretnine…
  • Budite spremni na odricanja – mnogi sanjaju o prijevremenoj mirovini, ali nisu voljni raditi težak posao niti se žrtvovati da bi došli do toga

Slične vijesti

13.02. (10:00)

Dobra priprema u mladosti donosi mirnu mirovinu

Čak i ako ste na pola puta do mirovine, postoji nekoliko ključnih koraka koje možete poduzeti kako biste poboljšali svoju financijsku situaciju

Planiranje mirovine dugoročan je proces koji bi trebao osigurati prihode barem u visini vaše trenutne plaće. Prosječni umirovljenik prima samo četrdesetak posto svoje prijašnje plaće, što nije dovoljno za udoban život. Stoga je važno razmotriti dodatne izvore prihoda poput drugog i trećeg mirovinskog stupa te investicijskog portfelja. Pratiti stanje na osobnom računu u mirovinskom fondu ključno je jer ostvareni prinosi utječu na visinu buduće mirovine. Preporučuje se aktivno upravljanje kapitaliziranom štednjom, uključujući promjenu kategorije fonda i društva za upravljanje. Treći mirovinski stup nudi dobrovoljnu mirovinsku štednju, omogućujući vam da sami odaberete koliko i kada želite uplaćivati. Razmatranje investicijskog portfelja također je ključno. Odvajanje određenog postotka mjesečnih prihoda za dugoročno investiranje može značajno doprinijeti mirovinskim prihodima. (N1)

12.02. (13:00)

Birokracijo, i Bogu si teška

Redateljica ostala bez mirovine i zdravstvenog jer se umirovio bilježnik koji nije odradio posao koji je trebao. Država ništa ne može

Redateljica Irena Ščurić, iza koje je 38 godina radnog staža, nema pravo na mirovinu i zdravstveno osiguranje zbog, kako ističe, nemara javnog bilježnika i nerazumijevanja hrvatske birokracije. Njezin javni bilježnik na Trgovačkom sudu nije je odjavio kao direktoricu tvrtke kad je to trebalo. Bilježnik Martinović je u međuvremenu otišao u mirovinu te zbog toga Ščurić na Trgovačkom sudu više ne može biti odjavljena s datumom kad je otišla u mirovinu. Dodaje kako je samo javni bilježnik može odjaviti s mjesta direktorice, ali i da sad cijeli državni aparat pere ruke. Ščurić je prestala biti direktorica 1. siječnja 2021. kad je otišla u samostalne umjetnike.

Zahtjev da je se na Trgovačkom sudu odjavi s mjesta direktorice i da se uvede novi direktor podnijela je 18. siječnja iste te godine. Kad ju je država poslala u mirovinu prošle godine, Rješenje o mirovini nikako nije stizalo. Na upit zašto nema Rješenja stigao je odgovor da je još uvijek upisana kao direktorica. U Mirovinskom kažu da ne mogu izdati Rješenje bez odjave na Trgovačkom sudu. Slučaj je prijavila građanskom sudu, iz kojeg su poslali nalog bilježniku da to provede, no ispalo je da ipak nemaju ingerenciju nad njim, budući da je otišao u mirovinu. Pitanje je što je s njegovim nasljednikom, koji zasad nema pristup ispravama i koji ne želi ništa komentirati jer se radi o poslovnoj tajni. Izgleda da je jedino rješenje tužiti umirovljenog javnog bilježnika, i to u vrijeme kada suci svako malo štrajkaju. Index

06.02. (00:00)

S posla u grob

Europske mirovinske politike: u brojnim državama planiraju povećati dobnu granicu za mirovinu

U Europskoj uniji, standardna dob za umirovljenje većinom iznosi 65 godina, no brojne zemlje razmatraju povećanje tog praga zbog produljenja životnog vijeka. Francuska se ističe s najnižom dobi za umirovljenje od 62 godine i tri mjeseca, no planira postupno podizanje na 64 godine do 2032. godine. Suprotno tome, Bugarska, Italija, Grčka i Danska zahtijevaju 67 godina prije odlaska u mirovinu. Očekuje se da će mnoge zemlje podići granicu na 67 godina u idućem desetljeću, dok Danska planira podići dob za umirovljenje na 69 godina do 2035. godine. Također, nekoliko zemalja primjenjuje fleksibilne dobne granice za umirovljenje, dok Hrvatska omogućuje ranije umirovljenje bez umanjenja mirovine za osobe s 41 godinom staža, omogućujući im stjecanje mirovine već sa 60 godina života. (Tportal)

29.11.2023. (15:00)

Ne treba stavljati sva jaja u istu košaru

Ekonomski analitičar: Obvezni mirovinski fond je problematičan

Ne možemo pobjeći od činjenice da će država regulirati rad tih fondova i to nije loše. Loše je da rezultati ovise o tome što kaže država. Ovo je dodatna politizacija drugog mirovinskog stupa. Želimo odmicanje od politike – rekao je analitičar Andrej Grubišić za N1, nadodavši kako bi trebali povećati ulaganja u privatne mirovinske sheme. Treba nam hrabra reforma mirovinskog sustava. To ne znači da nema elemenata u dobrom smjeru, npr. povećanje sa 15 na 20 posto. No, malo toga istinski doprinosi tranformaciji.

22.10.2023. (15:00)

Trebaju nam drugi pasivni izvori prihoda

Mirovinski sustavi diljem Europe su pred kolapsom

Neodrživost sustava je evidentna, postoje prijepori samo oko toga što napraviti po tom pitanju. Od toga da se trenutni sustav utemeljen na međugeneracijskoj solidarnosti održava i dalje do toga da mirovine postanu potpuno individualna stvar, puno je prijedloga. Pokušava se odgovoriti na to hoće li budući umirovljenici dobiti zadovoljavajuće iznose mirovina (adekvatnost), mogu li trenutni mirovinski sustavi izdržati demografske i financijske izazove (održivost) i jesu li dovoljno dobro regulirani tako da se potiče dugoročno povjerenje. Najbolje mirovinske sustave u Europi imaju Nizozemska, Island, Danska i Finska. Najodrživije mirovinske sustave imaju Island, Danska, Nizozemska i Švedska. U Portugalu, Nizozemskoj i Islandu su mirovinski sustavi najviše adekvatni, a u Finskoj, Belgiji i Norveškoj imaju najveći integritet. Hrvatska ima ocjenu C+. Ima neke dobre karakteristike, ali je dugoročno neodrživ. Index

28.08.2023. (21:27)

Prosječna mirovina u Njemačkoj nakon 35 godina rada iznosi 1.384 eura

28.07.2023. (12:00)

Financijski askete

Radikalna štednja i ulaganja: Koliko novca treba za rano umirovljenje

Sljedbenici pokreta FIRE nadaju se da će moći dati otkaz na poslu i živjeti isključivo od povlačenja malih iznosa iz svojih portfelja desetljećima prije nego što navrše 65 godina. Temeljna premisa je: ljudi bi trebali procijeniti svaki trošak u smislu broja radnih sati potrebnih da se plati cijena nekog proizvoda. Nastoje osvijestiti mogućnosti racionalizacije svih životnih troškova kako bi uspjeli uštedjeti što veći dio svojih mjesečnih prihoda. Primjerice, umjesto vožnje na posao autom, voze bicikl ili pješače, iznajmljuju dio kuće ili stana te tako pokrivaju troškove kredita za nekretninu, rijetko se hrane u restoranima, ne troše na alkohol i izlaske. Istovremeno, nastoje maksimalno povećati svoje prihode radeći dobro plaćene poslove i pametno investirajući ušteđeni novac. Cilj je uštedjeti do 70 posto godišnjih primanja, a financijsku slobodu postižu kada ušteđevina dosegne otprilike iznos 25 puta veći od njihovih godišnjih troškova. Tportal

03.06.2023. (01:00)

Veće mirovine svima, a statistike po volji samo njima!

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pogrešno nas informira o visini radničkih mirovina

‘Statističke informacije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje’ (HZMO) su svestrano i sjajno tabelarno izdanje u kojem se mogu naći svi podaci o osiguranicima i umirovljenicima prema raznim kriterijima i razinama. Već godinama u javnosti ima puno prigovora na mirovine po posebnim propisima, koje su u narodu poznatije kao povlaštene, pa se traži njihovo razdvajanje. U svim evidencijama HZMO-a prema Zakonu o mirovinskom osiguranju zbrojene su kruške i jabuke što se često govori kad su zbrojena dva različita podatka. Prema zadnjem izvješću HZMO-a za travanj 2023. prosječna mirovina prema ZOMO-u iznosi 412,03 eura za 1.133.057 umirovljenika, a kad se od tog broja izuzme 89.708 umirovljenika s mirovinom od 529 eura, čista radnička mirovina iznosi 401,98 eura. Tako ovo uljepšavanje iznosi 10,05 eura ili 75,72 naše donedavne kune! Tako nam ovaj ‘gemišt’ HZMO-a konačno povećava i udjel prosječne mirovine od 36,46 posto u prosječnoj neto plaći (1.130 eura). Željko Šemper za lokalni portal.

02.06.2023. (13:00)

Boomeri u problemu

Hrvati stariji od 50 imaju nekretninu, ali nemaju novca

Starijima od 50 godina u Hrvatskoj nije niti loše, ali niti posve dobro. Imaju vrlo bogatu i jaku socijalnu mrežu što doprinosi boljoj kvaliteti života te zdravstvenom i mentalnom zdravlju. Međutim, ekonomski, naši stariji, kao i ostatak nacije, stoji znatno lošije od razvijenih zemalja. Pokazuju to podaci projekta SHARE – istraživanja o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi. Najveći problemi s kojima se stariji suočavaju, osim s nedostatkom novca, su nedostatni kapaciteti dugotrajne zdravstvene skrbi. Još jedan od izazova je i starenje kod kuće. Poslovni

27.05.2023. (00:00)

A mi novinari? Ništa...

Tko ima pravo na beneficirani radni staž

Treba odmah pojasniti da je način utvrđivanja radnih mjesta i zanimanja na kojima se računa beneficirani staž u općem mirovinskom sustavu propisan Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem. Radi se o osobama zaposlenima na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima. A tu su i osobe s invaliditetom. Što se tiče samih zanimanja, to su: operni pjevači, ribari, dimnjačari, ronioci spužvi i koralja, monteri dalekovoda, balerine, vozači tramvaja, policajci, vatrogasci, talioničari… Savjeti