Od rojalističkog spomenika i džamije do Meštrovićeva paviljona: Turbulenti povijesni put zagrebačke "džamije" - Monitor.hr
05.10. (07:00)

Preživjela sve režime, samo je malo upackana

Od rojalističkog spomenika i džamije do Meštrovićeva paviljona: Turbulenti povijesni put zagrebačke “džamije”

Dom hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu, poznat kao “džamija”, sagrađen je 1938. prema ideji Ivana Meštrovića kao spomenik kralju Petru I. Tijekom Drugog svjetskog rata Ante Pavelić ga je prenamijenio u islamsku bogomolju s trima minaretima, koji su srušeni 1949. kada je zgrada postala Muzej revolucije. Unatoč čestim promjenama režima, imena i interijera, naziv “džamija” zadržao se do danas. Zgrada je vraćana umjetnicima, obnavljana nakon potresa iz 2020., a uz nju se vežu i prosvjedi građana za srušene magnolije. Iako Ministarstvo kulture i medija poručuje kako se dovršetak obnove očekuje do kraja ove godine, javnost su nedavno iznenadile mrlje na pročelju paviljona (koje su postojale i prije obnove). Dubravko Grakalić za Index.

Slične vijesti

20.09. (15:00)

I Žuja je svašta prošla

Povijest Zagrebačke pivovare: Od osnutka 1892. do domaćeg pivskog diva

Osnovana 1892. godine na Črnomercu, Zagrebačka pivovara brzo je postala simbolom grada. Nakon teških početaka, kriza i turbulentnog 20. stoljeća obilježenog svjetskim ratovima i promjenama vlasništva – uključujući spašavanje od strane industrijalca Samuela Davida Alexandera i kasnije udruživanje s drugim pivovarama – tvornica se snažno razvila. Do 1970. proizvodila je preko polovice piva u SR Hrvatskoj. Danas posluje u sklopu grupacije Molson Coors, proizvodi milijun i pol hektolitara piva godišnje te i dalje predstavlja jedan od najvažnijih industrijskih simbola Zagreba. Dubravko Grakalić za Index

05.07. (23:00)

Kad se spoje carski bazeni i megabajti

Topusko ulaže 43,6 milijuna eura u obnovu povijesnog lječilišta

Dok čeka kontroverznu izgradnju podatkovnog centra Pantheon vrijednog 50 milijardi eura, pitoreskno Topusko privodi kraju projekt “Topusko na izvoru zdravlja”. Investicija od 43,6 milijuna eura, sufinancirana europskim i javnim sredstvima, obuhvaća cjelovitu modernizaciju Lječilišta Topusko na više od 40.000 kvadratnih metara. Projektom se rekonstruira hotel Toplica, udvostručuju smještajni kapaciteti na 302 ležaja te uvode moderni wellness, sportski i kongresni sadržaji uz visoku energetsku održivost. Prve goste u obnovljenom kontinentalnom turističkom biseru, čija tradicija seže još od ilirskog doba i Austro-Ugarske, očekuju već ove jeseni. Dubravko Grakalić za Index

01.06. (13:00)

Drugi par Startasica

Uspon, pad i potraga za spasom vukovarskog giganta Borovo

Tvornicu obuće Borovo osnovao je 1931. godine češki industrijalac Tomaš Bata, stvorivši od radničkog naselja jedinstveni modernistički “idealni grad” koji je danas zaštićeno kulturno dobro. Tijekom zlatnih 1980-ih, kombinat je zapošljavao gotovo 24.000 radnika, posjedovao 620 trgovina i proizvodio milijune pari obuće, uključujući kultne brendove Borosana i Startas. Nakon razaranja u Domovinskom ratu i gubitka tržišta, tvrtka je prešla u državno vlasništvo. Danas Borovo ima tek oko 500 zaposlenika, posluje s gubitkom i aktivno traži strateškog partnera za nastavak proizvodne tradicije. Index

15.04. (15:00)

Mlin bez brašna, ali s puno mašte

Paromlin: Od simbola industrije do modernog kulturnog hrama

Nakon desetljeća propadanja i fatalnog požara 1988. godine, zagrebački Paromlin doživljava potpunu transformaciju. Na mjestu nekadašnjeg giganta koji je hranio grad, 10. travnja 2024. započela je izgradnja Gradske knjižnice i društveno-kulturnog centra. Projekt vrijedan 95 milijuna eura očuvat će povijesni značaj prve armiranobetonske građevine u regiji. Završetak radova očekuje se krajem 2026., dok će 2027. godine objekt otvoriti vrata s kompletnim fundusom knjiga. Time se staje na kraj nekretninskim mešetarenjima i prostor iza Glavnog kolodvora konačno postaje javno središte kulture, a ne tek privremeno parkiralište. Dubravko Grakalić za Index.

https://ip.index.hr/remote/bucket.index.hr/b/index/galleries/110669/ec25265c-8e0b-4ab7-93ab-98c7511f3117.jpg?width=1220&height=660&mode=max

24.11.2025. (00:00)

Sajam koji je nekad prodavao budućnost, a danas jedva iznajmi sadašnjost

Zagrebački velesajam – nekadašnji prozor svijeta uz Savu

Zagrebački velesajam, utemeljen 1909. kao Zagrebački zbor, razvio se u jedan od najvećih svjetskih sajmova i ključni međunarodni izlog Jugoslavije. Od 1956. djeluje na južnoj obali Save, na prostoru koji su oblikovali vrhunski domaći i strani arhitekti. U “zlatnom dobu” šezdesetih do osamdesetih bio je simbol modernizacije, gospodarskog razvoja i globalnih kontakata. Danas se ondje održavaju specijalizirani sajmovi, dio prostora služi kao skladište, a više paviljona je zaštićeno kao kulturno dobro, podsjećajući na vrijeme kad je Novi Zagreb bio svjetska pozornica. Dubravko Grakalić s još jednom nostalgičnom pričom za Index.

22.11.2025. (21:00)

Od industrijskog pogona do pogona kulture

Jedinstvo na Trnju: od tvornice do centra urbane kulture

Omladinska tvornica Jedinstvo u Zagrebu, otvorena 1966. kao Institut za procesnu tehniku, danas je simbol nezavisne kulture. Nakon raspada Jugoslavije i privatizacije, prostor je preuređen u kulturni centar. U zgradi djeluju klub Močvara, Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade – te Parainstitut Damira Bartola Inđoša. Pogon nudi radionice i programe za mlade, dok Močvara već 25 godina organizira koncerte, kazališne predstave i festivale. Parainstitut se fokusira na ekstremno muzičko kazalište. Najavljena je rekonstrukcija zgrade, čime će prostor biti dodatno prilagođen kulturnim potrebama. Dubravko Grakalić za Index

21.09.2025. (09:00)

Od zimskog raja do investitorskog mraka

Hotel Velebno – simbol turističkog propusta u srcu Velebita

Nekad ponos Baških Oštarija, hotel Velebno danas je napušten i devastiran, unatoč atraktivnoj lokaciji u Parku prirode Velebit. Zatvoren od 2010., hotel s bogatom poviješću i impresivnom infrastrukturom sada služi kao utočište za puhove i šišmiše. Vlasnik je obitelj Soldo, koja ga prodaje za 3.25 milijuna eura, ali interes propada zbog previsoke cijene. Objekt ima potencijal za veliki turistički povratak, no zasad ostaje spomenik lošoj privatizaciji i propuštenim prilikama hrvatskog planinskog turizma. Dubravko Grakalić za Index

01.09.2025. (09:00)

IBM iz Buja

Prvi džepni kalkulator u Europi proizveden je u Istri

Tvrtku Digitron osnovalo je početkom 1971. godine poduzeće Buje-export, koje se bavilo vanjskom trgovinom. Iste godine započela je proizvodnja stolnih kalkulatora DV1200 i DV1212. Dok se nije izgradila zgrada pogona, proizvodnja se nalazila u bivšem vatrogasnom domu u Bujama. Međunarodno priznanje i ulazak u tehnološku povijest Digitronu su donijeli prvi ručni kalkulator napravljen u Europi – model db800 iz 1971. godine te db801 iz 1973. Ti proizvodi dobili su brojne nagrade i pokazali kako je istarski Digitron “u korak” s najvećim japanskim tvrtkama poput Sharpa i Casia, odnosno američkim Texas Instruments. Model db800 nije bio jeftin proizvod – koštao je osam stotina američkih dolara, što je u današnjim mjerilima, kad se uračuna inflacija, oko 6.350 dolara ili oko 5.400 eura. U jugoslavenskim dinarima, to je iznosilo 12.000 dinara – za taj novac mogao se kupiti automobil Zastava 750, Fićo, odnosno oko tri tone kruha ili četiri tisuće litara mlijeka. Dubravko Grakalić za Index

18.08.2025. (09:00)

Socijalistički san s pogledom na more

Splitski ‘grad u gradu’ već pola stoljeća simbolizira Split i arhitekturu brutalizma koju još uvijek dolaze proučavati stručnjaci

Split 3 bio je tema brojnih međunarodnih izložbi, a veliko zanimanje izazvalo je njegovo pojavljivanje na izložbi o socijalističkoj arhitekturi u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti (MOMA) gdje ga se spominjalo kao suvremenu Dioklecijanovu palaču, simbol Splita iz doba starog Rima. “Split 3 je puno više od naselja, to je prostor u kojem je arhitektura u službi zajednice. Pažljivo planiran s naglaskom na javni interes i kvalitetu života, projektiran je kao cjelovit i funkcionalan grad unutar grada. Odražava visoke standarde kolektivnog stanovanja i prostorne pravednosti.” Izgrađen 70-ih, na njemu je radio cijeli tim arhitekata. Danas se smatra jednim od najvažnijih primjera urbanizma i arhitekture socijalističke Jugoslavije. “Mi smo vjerovali da arhitektura može oblikovati odnose među ljudima – kroz trgove, hodnike, zajedničke terase.”… napisala je jedna od arhitektica u svojoj monografiji. Tome je posvećena i jedna od epizoda Betonskih spavača. Index

13.07.2025. (14:00)

Nekad su se tu odmarali radnici, sad odmara samo beton

Danas radnička odmarališta u društvenom vlasništvu više ne postoje – ostala su u tek kolektivnoj memoriji

Prema statističkim podacima, u Hrvatskoj su krajem 1980-ih godina postojala 634 radnička odmarališta. Otprilike polovica ih je bila vlasništvo poduzeća iz Hrvatske, dok su ostali pripadali ustanovama i tvrtkama iz drugih republika i pokrajina nekadašnje SFRJ. Oronule i za građane opasne nekretnine u državnom su vlasništvu, uz neke su vezani komplicirani sudski sporovi dok lokalnoj vlasti ne preostaje ništa drugo nego apelirati na hrvatske i bosanskohercegovačke političare da se postigne dogovor oko tih iznimno vrijednih nekretnina. Dubravko Grakalić za Index.