Od spašenih života do borbe protiv nasilja: Priče o ljudima koji su obilježili 2025 - Monitor.hr
Jučer (23:00)

Kada dobre namjere postanu avantura

Od spašenih života do borbe protiv nasilja: Priče o ljudima koji su obilježili 2025

Domagoj Jakopović Ribafish oplivao je hrvatske otoke u spomen na sina Roka, uključivši djecu u čišćenje plaža i avanture. Bruna Blaić i Erin Jakolić, dobitnice nagrade “Luka Ritz”, zaustavile su nasilje i uključile novu učenicu u društvo. Dr. Vesna Elveđi Gašparović izvela je složen zahvat uklanjanja tumora kod novorođenčeta. Motociklist Željan Rakela planira prijeći 120.000 km i prikupiti 120.000 eura za borbu protiv raka. HRT


Slične vijesti

14.12. (20:00)

Svjetionici, huligani i Disneyland s praznim škūrama

Gašpar: Jadran ima sve predispozicije da bude raj na zemlji

Ljudi s mora na moru, život ljeti, zimi, otoci. Gost emisije Aleksandra Stankovića “Nedjeljom u 2” bio je glavni urednik portala Morski.hr Jurica Gašpar. Govorio je o ljubavi prema moru i svjetioničarima, knjizi Legende svjetla i filmu o njima, ali i o nastanku portala kao mosta između obale i onih koji o njoj odlučuju. Upozorava na sezonsku pustoš obalnih gradova, teške uvjete života na otocima i potrebu za boljom povezanošću. Govori o prijetnjama zbog istraživačkog novinarstva, problemima devastacije obale, krivolova i slabog nadzora, huliganizmu, zastoju u obrazovanju te ističe da Jadran može biti raj – ako se prema njemu tako i ponašamo. HRT

08.12. (00:00)

Digitalna djeca: ne znaju čitati, ali zato znaju skrolati

Utjecaj digitalne tehnologije na zdravlje: Kako prepoznati ovisnost i zaštititi djecu

Dnevno oko 2600 puta dodirnemo mobitel. I svaki put mozak nas nagradi dozom dopamina, hormonom koji šalje signale zadovoljstva i uzbuđenja mozgu. Kako takvo ponašanje utječe na odrasle, a kako na djecu? Odgovore na ta pitanja ponudio je gost emisije ‘Nedjeljom u 2’ profesor Neven Ricijaš. Na razini EU parlamenta predlaže se djeci do 16 godina starosti zabraniti uporabu društvenih mreža, a od 13 do 16 godina eventualno korištenje uz nadzor odnosno dozvolu roditelja. Automatsko reproduciranje sadržaja bi trebalo po EU preporukama biti ugašeno, kao i beskonačno srollanje bez cilja, prikriveno oglašavanje i način na koji se feedovi daju. S prvim rođendanom uz male ekrane, pretpostavka je da je mobitel ili tablet, vrijeme provodi 40 posto djece. S dvije godine starosti djeteta taj broj se penje na 79 posto. Prekomjerno sjedenje pred ekranima uzrokuje manjak razvoja motoričkih sposobnosti djece kroz igru i boravak vani u prirodi. To može imati negativne posljedice na njihov razvoj. HRT

30.11. (19:00)

Stara škola kreka: ulaz slobodan, izlaz skuplji

Reper Ivanović Stoka kod Stankovića otvoreno o borbi s ovisnostima i povratku glazbi

Na pitanje zašto se drogirao, odgovorio je da je bio znatiželjan te da je droga bila dostupna, ali ipak ne toliko rasprostranjena kao danas. Danas je djeci, kaže, puno gore. Napominje da je “trava” velika navlakuša i prvi ulazak u iduću stepenicu. Smatra da je drogiranjem najviše povrijedio roditelje koji su, kako kaže, divni ljudi koji su posvetili svoje živote da ga izvuku iz pakla i da nije bilo njih on danas ne bi bio živ. Do sada je njegovu predstavu “Stara škola kreka iz tame u svjetlo”, pogledalo oko 400.000 ljudi. Surađivao je i s policijom, a predstavu je izveo i u kaznionicama i popravnim domovima. Do kraja godine ima još 60 predstava. Najavio je svoj album “s realnim pričama”, u kojima će se mnogi moći prepoznati. HRT

23.11. (21:00)

Dobrota postoji - samo je izgleda nitko nije stigao primijetiti od svih loših vijesti

Kada društvo okrene leđa: Volonterke koje mijenjaju živote najugroženijih

Postoje ljudi koji ništa ne traže za svoj rad. Važno im je samo da nekome pomognu. Gošće emisije “Nedjeljom u 2” volonterke Jagoda Laco i Helena Babić govore kako u Hrvatskoj žive ljudi koji su na margini i od kojih su skoro svi okrenuli leđa. Jagoda, obilježena traumama i godinama borbe, izgradila je zajednicu od 26.000 ljudi koji svakodnevno pomažu drugima, a empatiju pretvorila u osobnu terapiju. Helena, koja je kroz volontiranje pronašla smisao, danas vodi udrugu koja ljudima u beskućništvu osigurava trajne domove i podršku, umjesto privremenih rješenja. Obje dokazuju da male inicijative i osobne odluke mogu promijeniti živote — i to ne samo vlastite. HRT

16.11. (17:00)

Kad smo već posvađani, barem da znamo zašto

Kad rat oblikuje čovjeka: Od borbe za opstanak do današnjih društvenih podjela

U razgovoru s Ivanom Šojat i Robertom Međurečanom otvara se pitanje porasta društvenih tenzija i gubitka zajedničkih ideala. Šojat upozorava na dehumanizaciju i materijalizam koji nas otuđuju, te ističe kako je rat u Slavoniji bio borba za goli opstanak, bez romantičnih ideala. Međurečan govori o iskustvu rata, povratku u civilni život i pisanju kao terapiji. Oboje naglašavaju važnost razumijevanja, obrazovanja i stvarnog domoljublja koje se očituje u brizi za zajednicu, a ne u ideološkim etiketama. HRT

09.11. (18:00)

Kad pola milijuna ljudi zapjeva, a politika zapleše

Tomislav Pletenac kod Stankovića: Glazba kao ogledalo društvenih podjela

Glazba, glazbeni ukusi i svjetonazor. Strasti, zabrane i podjele su teme emisije u kojoj gostuje etnolog i antropolog Tomislav Pletenac, profesor na ALU. Analizirao je društvene i političke dimenzije koncerta Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu. Istaknuo je da je događaj prerastao u politički čin te da se kroz Thompsona vješto koriste duboke unutarnje podjele u društvu, stvarajući osjećaj zajedništva kroz sukob s “neprijateljem”. Pletenac smatra da Vlada snosi odgovornost za toleriranje pozdrava “Za dom spremni” i politizaciju koncerta, što je, kako kaže, otvorilo “pastu za zube izvan tube” koju će društvo teško vratiti natrag. HRT… zanimljiv prilog s novinarom Zvonkom Alačem, glazbenim eklektikom (Index).

02.11. (23:00)

Supermame bez plašta, ali s podočnjacima

Majčinstvo bez idealiziranja: Dvije priče o osudama, izazovima i dijagnozi

U emisiji Nedjeljom u 2 Kristina Kovačević-Hitrec i Marijana Mikulić otvoreno su govorile o majčinstvu bez uljepšavanja. Kristina, majka petero djece i trudna sa šestim, opisala je život pun izazova, rada i osuda zbog rastava i umjetne oplodnje, dok Marijana, majka troje djece, među kojima je jedno s autizmom, ističe kako društvo stalno očekuje savršenstvo. Obje su poručile da majke imaju pravo na umor, sumnju i vlastiti tempo — i da briga o sebi nije sebičnost, nego nužnost. HRT

27.10. (00:00)

Porcija tuđeg mišljenja kojeg nismo naručili

Život s predrasudama: Vedrana Pribičević o borbi s kilogramima i okrutnošću društva

Ekonomska stručnjakinja Vedrana Pribičević godinama trpi uvrede i prijetnje zbog pretilosti, čak i na radnom mjestu. Iako je svjesna zdravstvenih rizika, ističe da ljudi ne bi smjeli nametati tuđa rješenja. Od djetinjstva se bori s neshvaćanjem liječnika i društvenim stigmatiziranjem, a psihičke posljedice bile su teške. Prekretnica su joj postali susreti na bazenu s ljudima koji su joj pružili podršku i poštovanje. Danas otvoreno govori o predrasudama i važnosti empatije prema onima koji žive s prekomjernom težinom. HRT

20.10. (09:00)

Kad pure zapjevaju, a kulen utihne

Luka Oman u Nu2: Homo sapiens više ne treba jesti meso

Statistika kaže da godišnje u svijetu ubijemo oko 80 milijardi životinja kako bi se pojele. Je li možda čovjek danas, u 21. stoljeću, na takvom stupnju razvoja da ne mora ubijati te silne životinje kako bi preživio? Je li možda došlo vrijeme da se okrenemo nekoj drugoj vrsti prehrane? O tome pričao je kod Stankovića Luka Oman iz udruge Prijatelji životinja koji je već 25 godina vegan. Kod njega je sve počelo preseljenjem iz grada u selo, gdje je svjedočio prvom kolinju. Objašnjava pojam „karnizam“ – sustav koji opravdava jedenje nekih, a maženje drugih životinja koje drže kao kućne ljubimce – te tvrdi da ljudi zapravo nemaju slobodan izbor jer nemaju sve informacije o industriji hrane. Smatra da su klaonice relikt prošlosti i da će tradicije poput kulena i pršuta preživjeti samo ako se preoblikuju bez žrtava. Njegova vizija: svijet gdje meso ne vrišti, a veganstvo postaje nova norma. HRT

13.10. (01:00)

Igranje u blatu, a ne s bluetoothom

Striček Duško kod Stankovića: Roditelj nije frend, a dijete ne treba mobitel nego blato

Odgojitelj u jednom od zagrebačkih vrtića Duško Ilijević, poznat kao “striček Duško”, u emisiji Nedjeljom u 2 poručio je da roditelji ne bi trebali biti prijatelji svojoj djeci, nego voditelji. Smatra da su današnji roditelji previše popustljivi i da djeci uskraćuju slobodnu igru, čime im uskraćuju djetinjstvo. Kritizira pretjerano korištenje ekrana među mališanima, ističući da “ekran nikad neće prenijeti empatiju”. Umjesto mobitela, kaže, djeci treba dosada, blato i osoba koja ih sluša. Index, HRT