Optimistični statističari koriste podatke da bi dokazali da su ljudi sretniji

Zašto ne cijenimo ono što imamo?

Optimistični statističari koriste podatke da bi dokazali da su ljudi sretniji

Napravljeni smo tako da se fokusiramo na loše vijesti, ali je to samo djelomično istina. Guardian donosi priču o optimističnim statističarima i ekonomistima, “realnim optimistima” koji koriste činjenice kako bi poduprli tezu kako su danas ljudi sretniji i zdraviji nego ikad prije.

sreća statističari

Tko pjeva, zlo ne misli — osim ako je nezaposlen, sam i bez diplome

Zašto je Indonezija sretnija od Švedske (barem na papiru)

Nova studija objavljena u Nature Mental Health otkriva da ispunjeniji život imaju zaposleni, vjenčani i oni koji redovito odlaze na vjerske obrede. Indeks „flourishinga“ pokazuje značajne razlike među zemljama – Indonezija je prva, dok Skandinavci više ne vode. Sretno djetinjstvo, zdravlje i financijska sigurnost ključni su faktori. Iznenađujuće, mlađe generacije su manje zadovoljne nego starije, a teško djetinjstvo ostavlja dugotrajne posljedice. Iako je istraživanje opsežno, ne nudi jasna objašnjenja – osim možda da je sreća stvar konteksta, a ponekad i navike. DW

sreća

Idemo na sjever

Finska je već sedmu godinu zaredom prva na svjetskoj rang-listi najsretnijih zemalja

Raskošna priroda, duga oštra zima, polarna svjetlost i saune. Koji je recept za sretan narod pokušali su doznati iz DW-a. Finska ambasadorica sreće tvrdi kako za sreću nas ne smije biti briga što drugi misle, da radimo ono što nas zanima, a važno je biti aktivan cijeli život, što društveno, što rekreativno. Finska je poznata kao zemlja uređenih institucija, stabilnog socijalnog sustava, pristojnih plaća, malo je korupcije, a puno građanskih sloboda. Ljudi tamo imaju veliko povjerenje u vladu i državne institucije. Možda je ključ sreće u mentalitetu, koji i sami građani opisuju kao vrlo ustrajnom u svojim naumima, hrabrosti poput vozača Formule Mike Hakkinena koji je jednom rekao kako treba imati hrabrosti ući u zavoj u punoj brzini, pritom vjerujući kako će sve završiti dobro.

Finska najsretniji narod na svijetu sreća

Pare možda nisu sreća, ali mogu pomoći

Novac možda ne kupuje sreću, ali iskustva sigurno da

Iako većina vjeruje da više novca donosi dugoročnu sreću, dr. Zvonimir Galić za HRT pojašnjava da taj učinak nije tako velik. Dok novac doprinosi sreći, njegov utjecaj se smanjuje nakon zadovoljenja osnovnih potreba. Umjesto materijalnih stvari, istinska sreća dolazi iz iskustava, poput putovanja ili druženja. Također, trošenje novca na druge usrećuje nas više nego kupovina za sebe. Ljudi često krivo predviđaju što ih čini sretnima, misleći da su to stvari, dok su zapravo iskustva ključ dugoročnog zadovoljstva. HRT

novac sreća

Dragi peso

Nije samo mahanje repom znak da je vaš pas sretan

Postoji pet temeljnih potreba koje moraju biti zadovoljene kod životinja da bi one živjele ispunjen život. Isto je s ljudima. To znači da nisu gladni, žedni, da se ne osjećaju ugroženo, da ih ništa ne boli, da nisu ozlijeđeni ili bolesni. Sretni psi trebali bi imati vrlo opušten govor tijela. Njihove uši ne bi smjele biti povučene unatrag niti biste im u očima trebali vidjeti bjeloočnice. Njihova težina trebala bi biti ravnomjerno raspoređena na sve četiri noge. Ne bi smjeli biti naslonjeni na nešto ili držati šapu u zraku. Sretan pas imat će opušten, otvoren govor tijela – otvorena usta, uzdignut rep, opuštene oči i uši. Također, neki psi kada su sretni mašu cijelim tijelom, a ne samo repom. Nacional

pas psi sreća

Od kolijevke pa do groba, najljepše je đačko doba

Zadovoljstvo životom smanjuje se između devete i 16. godine, a zatim raste sve do 70. godine

Što se tiče sreće, ona krene opadati u devetoj godini života i opada sve do 94. godine. Za razliku od sreće i zadovoljstva, osjećaji tuge su nepredvidljiviji pa jako osciliraju između devete i 22. godine. Nakon tog vremena tuga slabi i tako sve do dobi od 60 godina, što znači da ljudi tijekom svih tih godina doživljavaju više pozitivnih, nego negativnih emocija. Nakon 60. godine, navodno smo češće tužni. Većina ljudi doživljava pozitivne emocije tijekom većeg dijela života. Kad je riječ o osjećaju sreće, najsretniji smo u djetinjstvu. Kroz život osjećaj sreće slabi, no nadopunjuje ga osjećaj zadovoljstva. U dubokoj starosti i jedno i drugo blijedi. Razlog tome najvjerojatnije je slabljenje zdravlja i opadanje fizičkih sposobnosti te sve manje društvenih interakcija. Nacional

sreća zadovoljstvo zadovoljstvo životom život

A možda su neki samo razmaženi

Postoje dva glavna razloga zašto nismo sretni na poslu – realno loši uvjeti i naša očekivanja

Možda radimo posao koji ne volimo za neadekvatnu plaću, imamo lošeg šefa koji nas ne cijeni dovoljno, pod velikim smo stresom, pati nam slobodno vrijeme, potencijalno i zdravlje, u burnoutu smo. Ili nam je pak dosadno jer nemamo smislene i izazovne ciljeve. Međutim, drugi razlog su naša očekivanja. Sve više smo nesretni na poslu i zato što slutimo da bismo i mogli i trebali biti – sretniji. I tada nastaje “meta-patnja”: nesretni smo jer smo nesretni, odnosno – jer nismo onoliko sretni koliko mislimo da možemo i trebamo biti. Iako još uvijek mnogi ljudi trpe nezadovoljstvo na poslu, raste broj onih koji ne prihvaćaju da tako treba biti i spremni su tražiti nešto bolje za sebe, pa makar to značilo česte promjene poslova. Medijan zadržavanja radnika na poslu je u prosjeku 4 godina, a što su ljudi mlađi, to je vrijeme provedeno na jednom radnom mjestu kraće. Netokracija

posao sreća

Čili i veseli na radnom mjestu

U Sloveniji uveli ‘direktore za sreću’: Radnici motiviraniji, inovativniji i – šest puta bolji ‘ambasadori’

Slovenski građani sretniji su od hrvatskih u životu i na radnom mjestu, pokazala je anketa mariborske konzultantske tvrtke Paleta Znjanj – čak 78 posto Slovenaca generalno je zadovoljno životom, dok ih je 49 posto sretno na radnom mjestu. U usporedbi sa susjedima, Hrvatska je manje sretna zemlja: sretno je u životu 58 posto anketiranih, a samo ih je 33 posto odgovorilo da su sretni i na radnom mjestu. Razlozi mogu biti različiti, no jedno pokazuje da u Sloveniji već duže razmišljaju baš o sreći zaposlenih. Naime, prvi su u regiji, još 2017. godine, u kompanijama počeli uvoditi poziciju chief happines office. Poslovni

direktori posao sreća zaposlenici

Na mladima sreća ostaje

Indeks sreće: Hrvatska na 63. mjestu od 143 zemlje, mladi su kod nas osjetno sretniji od starijih ljudi

Finska drži tron već sedmu godinu, a tradicionalno je slijede ostale nordijske zemlje, Danska, Island i Švedska. Na samom dnu je Afganistan. Primijećen je daleko snažniji osjećaj sreće među mlađima od 30 godina nego među starijima iznad 60 godina. Hrvatska je prema percepciji sreće mladih na visokom 14. mjestu s ocjenom 7,116, no kad je riječ o starijoj populaciji tek je na 80. mjestu s ocjenom 5,137. Ti podaci objašnjavaju se generacijskim i dobnim učincima, s obzirom da starija populacija nosi ožiljke iz ratova 90-ih. N1

Nacionalni indeks sreće sreća

Mali krug velikih ljudi

Dunbarov broj: Istraživanje otkriva koliko socijalnih kontakata imamo i koliko nas prijatelja čini sretnima

Dunbarov broj predstavlja ograničenje veličine društvenih skupina koje pojedinac može održavati. Konkretno, Dunbar je predložio da ljudi imaju tendenciju održavati stabilne socijalne odnose s oko 150 drugih ljudi. Ova brojka je postala poznata kao “Dunbarov broj 150”.Ova ograničenja proizlaze iz fizioloških i kognitivnih ograničenja ljudskog mozga. Održavanje složenih socijalnih odnosa, s emocionalnom povezanošću i povjerenjem, zahtijeva određenu količinu kognitivnih resursa. Dunbar smatra da se taj broj može podijeliti u različite krugove, gdje manji krugovi uključuju bliže odnose, dok se veći krugovi odnose na šire društvene kontakte. No, 150 je brojka za širi krug ljudi, a uži krug bliskih nam ljudi podrazumijeva do pet ljudi. Istraživanja su pokazala da oni ljudi koji i u starijoj dobi imaju 3 i više prijatelja iskazuju više razina sreće i zadovoljstva. Novi list

društvo Dunbarov broj prijatelji sreća

O tome govorim kad govorim o trčanju

Trkačka euforija – znanost iza ljubavi prema trčanju

Kako piše portal Live Science, promjene u fiziološkom stanju koje se pojavljuju vježbanjem uključuju subjektivne osjećaje poput boljeg raspoloženja i općenitog osjećaja dobrobiti, ali i neke mjerive promjene u tjelesnoj ‘kemiji’. Posebno se velika pažnja posvećuje jednoj specifičnoj grupi kemikalija povezanih uz rekreaciju: endorfinima. Oni pomažu opuštanju tijela i smanjuju osjećaj boli, čime se može objasniti zašto se ljudi i nakon iscrpljujućeg treninga ili utrke ipak osjećaju dobro. No, postojao je problem: endorfini ne prelaze iz krvi u mozak, pa ne mogu biti izravno povezani s osjećajem sreće. Stoga su krenuli istraživati dalje, i našli cijeli sklop lipida zvanih endokanabinoidi i neurotransmitera koji nisu ranije bili povezani s utjecajem vježbanja na različita tkiva. Oni slično endorfinima mogu utjecati na raspoloženje, ali osim toga prelaze i prepreke između krvi i mozga. Tportal

endorfini sreća trčanje

P	U	S	Č	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30	31

Zašto ne cijenimo ono što imamo?