Otvorenje izložbe Putevima Revolucije 10.11.

Spomenički lokaliteti NOB-a ubrzo nakon završetka Drugog svjetskog rata postaju mjesta pohoda i komemoracija brojnih građana SFRJ, da bi do sredine 70-ih partizanske marševe, ekskurzije i izlete, naziva Putevima revolucije pohodilo oko 2 i pol milijuna građana. Do kraja desetljeća ovaj broj se penje na oko 4 milijuna posjetitelja godišnje, a spomenički lokaliteti NOB-a postaju dio turističke ponude SFRJ.

Na primjerima spomeničkih lokaliteta s područja cijele bivše države, izložba Putevima revolucije problematizira kako se spomenici NOB-a uključuju u turističku ponudu te kako je ona artikulirana od sredine sedamdesetih do raspada SFRJ. Kako poimanje spomen obilježja NOB-a kao turističkog proizvoda utječe na mehanizme njihovog podizanja i upravljanja? Jesu li su ovi lokaliteti i danas dio turističke ponude? Pročitajte više na web-stranicama platforme.

Izložba je nastala u okviru međunarodne platforme Neprimjereni spomenici i ostaje otvorena do 28.11.2015. U kasnijem terminu izložbu će biti moguće pogledati u Kraljevu, Beogradu i Ljubljani.

Radno vrijeme
Galerija Miroslav Kraljević, pon-uto 12-19h, sub 11-13h
Historijski muzej BiH, pon-pet 9-16h, sub-ned 9-13h

izložba

Raslojavanje umjetnika

Tko je bio Andy Warhol? Nova izložba otkriva intimu i slojevitu osobnost kralja pop arta

Spomenemo li ime Andy Warhol, većina će odmah zamisliti figuru iz njujorške avangarde: distanciranog, vječito cool umjetnika s crnim sunčanim naočalama, u kožnoj jakni i s razbarušenom perikom, okruženog slavnim osobama. No, nova izložba u Engleskoj ide dalje od toga, u 11 tematski uređenih prostorija prikazuje i dosad ne toliko poznate aspekte njegovog života. Najveća zabluda o Warholu je da ga nije bilo briga i da se cijeli njegov opus samo temeljio na ‘površinskom dojmu’. Tu su i rijetko viđene fotografije, poput jedne koja je snimljena nakon pokušaja atentata, u kojem djeluje zamišljeno. Sam je stvorio lik tog hladnog lika s naočalama, ali ispod toga krilo se krhko ljudsko biće puno dvojbi, tjeskobe, sramežljivosti, nesigurnosti. tportal

Andy Warhol izložba pop art

Izložba Bob Dylanovih ’emocionalnih’ slika otvara se u Londonu

Bob Dylan izložba

A nije AI

Kralj Aleksandar koji stoji na tijelu komunista je remekdjelo fotomontaže

S izumom i napretkom fotografije, razvijala se i fotomontaža kao tehnika manipulacije slikom, ali i čin političkog otpora. Razvoj ove popularne umjetničke forme u Zagrebu, Beogradu i Ljubljani predstavlja izložba „Fotomontaža u tisku 1927.-1941” u HDD galeriji. Izložba je rezultat višegodišnjeg istraživanja o zastupljenosti fotografije i fotomontaže u oblikovanju časopisa i knjiga u Kraljevini Jugoslaviji, provedenog u sklopu projekta „Zajednički fotografski narativi“ koji je inicirao i vodio Ured za fotografiju. Ističu se i danas provokativna fotomontaža Ivane Tomljenović-Meller, s kraljem Aleksandrom nad mrtvim komunistom, te pas koji gazi preko mrtvih tijela vojnika (njemačkog umjetnika Johna Heartfielda), kao i živa suradnja braće Pavla Bihalija i Ota Bihalji-Merina s europskim ljevičarima, umjetnicima i intelektualcima, na legendarnom časopisu „Nova literatura” i nakladničkoj kući Nolit iz Beograda.Vida

fotomontaža izložba

Austrijska policija u nacizmu: Red, sigurnost i genocid

Austrijska policija otvorila tajni arhiv prljavih poslova koje su odrađivali za Hitlera

U Klagenfurtu je otvorena izložba Hitlerova izvršna vlast – austrijska policija u doba nacizma, koja prvi put koristi tajne arhive austrijskog Ministarstva unutarnjih poslova. Fokus je na ulozi policije u progonima, zatvaranjima i egzekucijama, posebice u Koruškoj i Gorenjskoj. Prikazane su sudbine žrtava, poput obitelji Kogoj i Sadovnik. Istraživanje otkriva da je policija imala ključnu ulogu u održavanju nacističke vlasti i sudjelovanju u holokaustu, a mnogi krivci nikada nisu odgovarali. Izložbu su organizirali austrijski i slovenski istraživači, a ostaje otvorena do 4. svibnja. tportal

Adolf Hitler izložba nacisti povijest

Iz 'Ljetopisa Georgea R. R. Martina'

Dežulović: Zmajevi, demoni i kralj Tomislav

“Senzacionalna” zagrebačka izložba o kralju Tomislavu u zagrebačkom Etnografskom muzeju jednako je, eto, “povijesni ekskluziv” kao što je to, metnimo, postava Muzeja Game of Thrones u Bosanskoj ulici u Splitu, na kojoj turisti “napokon mogu vidjeti kako je izgledao kralj Tommen Baratheon, njegova kruna, plašt i mač”, s izloženom Tommenovom kraljevskom opravom, žezlom i prijestoljem.

I zmajevima. Koje je, kako zna svatko sa završenih osam epizoda četvrte sezone, Khaleesi Daenerys držala malo niže, u Dioklecijanovim podrumima. Jednoga otamo, uostalom, i danas drže u senzacionalnom postavu splitskog Muzeja, eno ga na ulazu, rad akademskog kipara Mislava Katalinića. Osim što, jasno, izložba “Duvno polje, kraljevsko prijestolje: Suvremena interpretacija predaje o krunidbi kralja Tomislava” ima mnogo manje smisla nego što bi imala izložba “Igre prijestolja: Suvremena interpretacija predaje o krunidbi kralja Tommena”. Boris Dežulović za N1

Boris Dežulović Etnografski muzej izložba kolumne kralj Tomislav

Nacionalni paviljon na Svjetskoj izložbi u Japanu prikazivat će raznolikost hrvatske klime

izložba klima

Street art je mrtav, živio street art!

Street art u galeriji: umjetnost, subverzija ili dekoracija?

Izložba Zagrebačka street art scena u Galeriji VN donosi fragmentiran kolaž paste-upova sa Zagreb Street Art Festivala, prikazujući raznolikost ulične umjetnosti. No, premještanjem u galerijski prostor gubi se njezina subverzivnost, a institucionalizacija street arta otvara pitanje autentičnosti. Istodobno, dok gradske vlasti podržavaju murale, masovno brišu grafite, stvarajući selektivnu vizualnu politiku. Umjetnici poput Cheza upozoravaju na nedostatak legalnih zidova za mlade, dok institucionalizirani street art riskira postati ukras gentrifikacije. Dakle, sloboda izražavanja ili kapitalizacija pobune – što nam ostaje? Kulturpunkt

grafiti izložba street art ulična umjetnost

Duh prošlosti ne jenjava

Suočavanje Nijemaca s nacizmom nije izgubilo na aktualnosti ni gotovo 80 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata

Nakon Drugog svjetskog rata mnogi Nijemci su nastojali da „obrišu” bivšeg diktatora, na primjer, ulice koje su nosile njegove ime, „Adolf-Hitler-Straßen”, brzo su preimenovane. Odrasla generacija koja je preživjela rat bila je zauzeta organiziranjem vlastitog života – obnovom kuća, nabavkom hrane, tugovanjem za članovima obitelji.

O svojoj ulozi u Trećem Reichu muškarci i žene nisu govorili. Nerado su ispunjavali upitnike o denacifikaciji, a većina je sebe smatrala samo „sljedbenicima“. Statistički Nijemac te generacije krivi Hitlera, Goebbelsa i Göringa za rat i zločine i oslobađa samog sebe odgovornosti.

Nitko javno ne priznaje krivnju i mnogi nacistički zločinci započeli su nove karijere u „Bonnskoj Republici” (Zapadna Njemačka). Obračun s nacističkim zločinima u početku su preuzeli saveznici: ponegdje su za Nijemce organizirali obvezne projekcije filmova o nacionalsocijalističkim koncentracijskim logorima i logorima istrjebljenja.

Izložba u bonnskoj Kući povijesti pokazuje kako su se četiri generacije Nijemaca skoro 80 godina suočavale s nacionalsocijalizmom. Svaka od njih je uronjena u politički i društveni kontekst tipičan za svoje vrijeme. Dokumentarni filmovi, novinski članci, fotografije i ankete ilustriraju duh vremena svake generacije. DW

Adolf Hitler izložba nacizam neonacizam Njemačka

Kad su ti karikature život

Velika izložba povodom 30 godina karijere Nika Titanika

U povodu 30 godina profesionalne karijere, u ponedjeljak, 16. rujna, otvara, naime, samostalnu izložbu “Mi Hrvati” u Galeriji “Vladimir Filakovac” Narodnog sveučilišta Dubrava. Izložba je, kako sam kaže autor pravog imena Nikola Plečko, kulminacija svega što je radio posljednjih 30 godina. U aktualnom ciklusu, Nik Titanik uspio je nesposobne političare, društvene parazite, sumnjive bogataše, birokrate, uhljebe svih vrsta i oblika, špekulante, poltrone, lažne Hrvate, zlatnu mladež, te sav krkanluk, primitivizam, mito i korupciju sažeti u 12 karikaturalnih portreta koji ujedno predstavljaju kronologiju zbivanja u našoj zemlji u posljednjih 30 godina, istaknula je autorica predgovora Sonja Švec Španjol. HRT

izložba karikature Nik Titanik Nikola Plečko

Optimisti s oprezom

Hrvatska za 50 godina: Napredna i inovativna, ali i puna problema koje nismo počeli rješavati već danas

U pripremi scenarija budućnosti sudjelovali su: akademik Igor Rudan, astronom i futurolog Korado Korlević, sveučilišni profesori Goran Bandov, Robert Mikac, Velimir Srića… ova izložba ne govori o tome gdje smo bili, već o tome kuda idemo. Multimedijski paviljon “Hrvatska 2074. – pogled u budućnost” bit će otvoren od 10. rujna do 10. listopada od 10:00 do 21:00 sati svakoga dana, na adresi Rooseveltov trg 5, ispred Muzeja Mimara. Ulaz u paviljon je besplatan. Bug

Croatia osiguranje izložba