Pavičić: Kako bi izgledalo ‘drugo poluvrijeme‘ Mire Furlan da je slom Jugoslavije bio manje kvrgav i krvav - Monitor.hr
23.01. (07:30)

Pitanje za milijun dolara

Pavičić: Kako bi izgledalo ‘drugo poluvrijeme‘ Mire Furlan da je slom Jugoslavije bio manje kvrgav i krvav

Ipak, danas – na vijest da Mira Furlan više nije živa – čovjek ne može a ne postaviti nezahvalno, historičaru zabranjeno pitanje: naime, što bi bilo da je bilo? Što bi bilo s karijerom Mire Furlan da je lom ’90./’91. bio manje kvrgav i krvav, da se nije našla iznad pukotine koja se širila, s po jednom nogom na svakoj strani? Kako bi tada izgledalo „drugo poluvrijeme“ Mire Furlan? Tada, dakako, ne bi bilo Babylona 5, ne bi bilo Danielle Rousseau i ne bi joj izišao nekrolog u časopisu „Variety“. No, zanimljivo bi bilo znati koje bi uloge igrala u toj nekoj virtualnoj kinematografiji, u tom usporednom svemiru u kojem bi 90-ih nastavila raditi s Rajkom Grlićem i Zoranom Tadićem, s Goranom Markovićem i Živkom Nikolićem, s mladim i perspektivnim vunderkindom beogradskog filma, Goranom Gajićem. Kakva bi to kinematografija bila? Kakva bi u njoj glumica postala? Na kakav bi način glumački ostarjela? Piše Jurica Pavičić za Jutarnji list


Slične vijesti

Prekjučer (17:30)

Kvartovski neprijatelj br. 1

Jurica Pavičić: ‘Shorta’ je žanrovski film koji ima i mozga i mišića

Danskim je redateljima uspjelo nešto što nije za zanemariti: da naprave angažirani socijalni film koji je istodobno i besprijekorni triler. Ølholm i Hviida dramaturški vješto izmjenjuju eksplozije trilerskog suspensa s trenucima introspekcije likova, komorna klaustrofobija izmjenjuje se s režijski uvjerljivim akcijskim scenama, a glavni su likovi daleko od statičnih pijuna u žanrovskom šahu – preporuča Jurica Pavičić danski krimić o dvojici policajaca koji zaglave u neprijateljskom kvartu.

Nedjelja (08:00)

Općina, slatka općina

Pavičić: Dugopolje, priča o perverziji hrvatske lokalne samouprave

Zašto su se u Dugopolju tako razmetali novcem? Naprosto: zato što su mogli. Općini od 3400 žitelja pritjecali su enormni prihodi od komunale. Istodobno, Dugopolje se nije moralo brinuti za složenije društvene funkcije zato što je njih na grbači imao obližnji, dugovima zagušeni Split. Dugopolje je priča o čitavoj perverziji hrvatske lokalne samouprave. O Hrvatskoj opsesiji infrastrukturom. Ali – i priča o hrvatskim razvojnim skokovima, amplitudama konjuktura i propasti, u kojima jedna generacija otkriva zlato u Klondikeu, potom sve to spiska, a potomcima ostavi dugove… piše Jurica Pavičić za Jutarnji.

14.02. (13:00)

Filmske tragedije

Pavičić: Kako je propao srpski nacionalni projekt ‘Dara iz Jasenovca‘ i kakve to veze ima s Hrvatima

Ove srijede američka je filmska akademija objavila širi popis filmova koji će konkurirati za ovogodišnjeg Oscara za strani film. Na tom se popisu – također očekivano – nije našao film “Dara iz Jasenovca”, epski spektakl o ustaškom genocidu na bosansko-krajiškim Srbima koji su snimili redatelj Predrag Antonijević i scenaristica Nataša Drakulić. Činjenica da se “Dara” nije našla na široj listi AMPAS-a, naravno, nije iznenađenje ni za koga tko iole poznaje art-filmsku scenu. Svakom tko iole poznaje film bilo je jasno da srpski kandidat i nije imao ozbiljne šanse za ulazak u nominiranih pet. Ipak, izostavljanje “Dare” sa short-lista udarilo je zadnji čavao u lijes velikog političko-propagandnog nauma kulturne politike Aleksandra Vučića… Postoji li i poetička sličnost između Antonijevićeva filma i hrvatskih “bisera” 90-ih? Pošto film nismo još vidjeli, to ne znamo. Imaginarij nacionalizma je poput McDonald’sa. Na svakoj je točki zemlje konfekcijski, neoriginalno isti – piše Jurica Pavičić za Jutarnji.

14.02. (09:00)

Ajmo u penziju

Jurica Pavičić: Fina, pristojna i obrazovana gospoda uvijek su za Borasa dizali ruku. Do ovog tjedna

Tijekom sedam godina svog mandata, Damir je Boras glavinjao iz jedne sramotne epizode u drugu. Sa skandalima je počeo već prvi dan mandata, kad je javno bubnuo da će se pod njim univerzitet voditi biblijskim vrijednostima. Pokušao je silom fuzirati programe Filozofskog i Katoličko-bogoslovnog fakulteta, što bi za posljedicu imalo klerikalizaciju cijele školske naobrazbe iz društvenih i humanističkih predmeta. Bacio je kasetnu bombu na perspektivnu jezgru Hrvatskih studija i iskadrovirao nanovo čitav fakultet. Pritom je taj fakultet pretvorio u “društvo mrtvih pjesnika”, reaktivirajući desetke umirovljenih profesora kojima je time napravio izdašnu financijsku uslugu… – piše Jurica Pavičić za Jutarnji list.

11.02. (15:30)

Juričin rezervat

Jurica Pavičić: ‘News of the World’ – western epopeja s odličnom glavnom glumicom

Tom Hanks u divljini pronađe napuštenu djevojčicu plave kose i plavih očiju koja govori samo jezik indijanaca pa je odluči “vratiti” njenoj njemačkoj rodbini. “Glavni junak filma ‘divljakušu’ želi ‘privesti civilizaciji’. Ali – upravo tu civilizaciju čine divljaci koji vješaju crnce, žale za ropstvom, kolju bizone i preziru saveznu vlast… Film je umješno napravljen, ima emociju i atmosferu, te odličan par glavnih glumaca. Hanks je uobičajeno dobar kao oličenje blage mudrosti, a njemačka djevojčica Helena Zengel pravi je udar groma” – piše Pavičić.

10.02. (16:30)

Što je iluzija, a što stvarnost?

Amazonov film ‘Bliss’: Narkomanska šetnja Salme Hayek po idiličnoj Dalmaciji

Jurica Pavičić o radnji filma (naravno, ubacio je i spoiler): U “stvarnom” svijetu čovječanstvo je razriješilo sve svoje probleme, a rad je postao izlišan. Da ljudi ne bi bili nezahvalni zbog onog što imaju, društvo je osmislilo svojevrsnu pedagošku vježbu. Iz utopijske zbilje (a to je Dalmacija) građane šalje na neko vrijeme u distopijsku, sumornu i groznu paralelnu zbilju (a to je industrijski SAD) kako bi, kad se vrate, bili zahvalni na onom što imaju. Jutarnji

09.02. (21:30)

Na straži pored televizora

Jurica Pavičić: Još jedan nagrađeni film s Kosova

‘U potrazi za Venerom’ Kosovarke Norike Sefe osvojio je drugo nagradu na festivalu u Rotterdamu, samo nekoliko dana nakon što je film ‘Košnice’ kosovske redateljice Blerte Basholliosvojio tri nagrade na filmskom festivalu Sundance. Sefe je to prvi dugometražni film, a priča o odrastanju tinejdžerice u malom, postindustrijskom gradu na Kosovu. Jutarnji

07.02. (18:30)

Odavno smo graničari stari

Pavičić: O događaju na granici Hrvatske i BiH vlada nelagodna šutnja, čak se ni izvidi ne provode…

Ako policija može jedan dio hrvatskog teritorija pretvoriti u “no-go” zonu i privoditi parlamentarne zastupnike jer su se drznuli obići teren, kako znamo da neće to učiniti drugi put? Kako znamo da, recimo, neće privesti Zekanovića ili Grmoju ili Radu Borić budu li pošli u izvid ekološkog skandala, bespravne gradnje, međuetničkog incidenta ili devastacije spomenika? Tko je onaj koji tu povlači granicu, za koju vrstu političkih prijepora i za koju vrstu zastupnika? Kad zastupnici prestaju biti “naši”, a postaju “furešti” i koji je dio teritorija RH dovoljno zabačen da ga policija smije proglasiti neposjetivim? Piše Jurica Pavičić za Jutarnji list

06.02. (17:30)

Alpska limunada

Jurica Pavičić: Plummer je bio jedan od najvećih kazališnih glumaca

Glavna uloga u mjuziklu ‘Moje pjesme moji snovi’ (1965) Plummera će pretvoriti u prepoznatljivu zvijezdu. Film je postao srcedrapateljni evergrin, usadio se u opću kulturu makar i kao predmet poruge, zaradio je silne novce i dva najvažnija Oscara: za film i režiju. Sam Plummer je, međutim, o filmu govorio s podsmijehom. Nije mu se sviđalo što su ga u pjevanim dijelovima nahsinkronizirali, smatrao je da je film bedast, a vlastitu ulogu u njemu glupavom – piše Jurica Pavičić i dodaje – sve ostalo Plummerovo bilo je bolje.

01.02. (00:30)

Politika, diktafon - akcija!

Jurica Pavičić: Čovjek ne može više ni mito tražiti, a da bude siguran da ga neka tamo bitanga ne snima mobitelom

Ako postoji žanr koji dominira hrvatskom audioproizvodnjom u sezoni 2020./21., onda je to žanr soundtracka korupcije. Nakon što je novinar Drago Hedl snimio političara koju mu nudi mito, nakon što je požeški komunalac Vitez snimio gradonačelnika i njegova zamjenika kako štelaju javni natječaj te nakon što je zagorski lokalni vijećnik Šimunić snimio kako izgleda prosječni hrvatski koalicijski sastanak, hrvatska je demokracija dobila novog, utjecajnog aktera. Taj akter je mlad, prpošan i svemoćan, on kroji stranačke liste i odlučuje o političkim sudbinama. A njegovo je ime diktafon – piše Jurica Pavičić i sugerira da ga uvijek držimo spremnog.