Pitate se zašto u 'Otvorenom' nema predstavnika stranaka? Ne smiju ih zvati - Monitor.hr
29.08.2016. (19:58)

Zatvoreno

Pitate se zašto u ‘Otvorenom’ nema predstavnika stranaka? Ne smiju ih zvati

“‘Otvoreno’, jedna od najpopularnijih panel-emisija na domaćim televizijama, emisija koja je idealna upravo za političke rasprave, međusobno propitkivanje i sučeljavanje uz novinarskog moderatora, zbog prerigoroznog je shvaćanja zapravo paralizirana i onemogućeno joj je da zapravo obavlja jednu od svojih primarnih dužnosti, a da ne govorim o tome da joj je onemogućeno prikazivanje sadržaja koji bi doista zanimale gledatelje”, piše Zrinka Pavlić o “načelu pravičnosti prema kandidatima” zbog kojih HRT ne može zvati političare u popularnu emisiju. T-Portal


Slične vijesti

12.06. (10:00)

Kad ti je najbolji prijatelj – algoritam

Tragedija u školi u Grazu otvara teške teme: usamljenost, psihopatija i tiha djeca

Nakon tragičnog napada u austrijskoj školi u kojem je poginulo deset osoba, u emisiji Otvoreno stručnjaci su raspravljali o mentalnom zdravlju mladih. Psihijatar Ante Bagarić istaknuo je psihopatsku strukturu počinitelja, a Ella Selak Bagarić upozorila na „nevidljivu“ djecu bez vidljivih problema. Robert Kopal upozorio je na usamljenost generacije Z, koju sve više zamjenjuje umjetna inteligencija kao društvo. Svi su istaknuli važnost prevencije i primjer islandskog modela, koji uključuje zajednicu, stručnjake i rasterećene roditelje. HRT, tportal

10.06. (15:00)

Sunce, more, i inflacija — ljetna trilogija

Direktor HTZ-a u Otvorenom: Moramo biti mudri u formiranju cijena u turizmu

Hrvatska se ove sezone suočava s izazovima zbog visokih cijena i sve jače konkurencije. Ministar Glavina i direktor HTZ-a Staničić ističu stabilne brojke i povratak Britanaca, dok Ostojić i Smolić brane cijene kvalitetom. Premijer poziva na razum pri formiranju cijena jer “i drugi imaju more”. Turistički djelatnici poručuju: ključ je u balansu cijene, kvalitete i gostoljubivosti. Pred nama je borba za svakog gosta – ali s osmijehom. Poslovni, HRT

23.05. (18:00)

Radna snaga traži se po GPS-u

Otvoreno o stranim radnicima: Tvrtkama je prvi izbor domaći radnik

Hrvatska je u proteklih desetak godina izgubila više od 400 tisuća ljudi zbog negativnog demografskog trenda i iseljavanja. Koliko zbog toga pati tržište rada? U Hrvatskoj vlada snažna potražnja za radnom snagom, uz rekordan broj zaposlenih i istovremeno rekordno mali broj osoba evidentiranih kao nezaposleni. Imamo otprilike 136 tisuća stranih radnika u Republici Hrvatskoj. Po novim statističkim podacima nudimo i prosječne neto plaće koje su iznad 1400 eura. Zanimljivi smo mnogima za dolazak u Hrvatsku, ali i izbjegavanje propisa, što hrvatskih, što i drugih država članica. U Hrvatskoj je registrirano oko 800 agencija za posredovanje pri zapošljavanju stranih radnika i većina svoj posao radi odgovorno i u skladu s propisima i standardima, no problem su i druge tvrtke koje taj posao mogu raditi iako se ne nalaze u registrima. Ove je godine vidljiv pad zahtjeva i izdanih dozvola za približno 11%. HRT

01.05. (10:00)

Only fools and horses

Afera Hipodrom: Jesu li dva milijuna eura isplaćena za fiktivne usluge?

Nobilo tvrdi da je iz Hipodroma, koji posluje u sklopu Ustanove, isplaćeno oko dva milijuna eura za usluge zaštitarske tvrtke Eurolex, a da je riječ o lažnim fakturama i fiktivnim uslugama. Za kriminal je optužio i gradonačelnika Tomislava Tomaševića (Index). U sinoćnjoj HTV-ovoj emisiji Otvoreno o aferi Hipodrom govorili kandidati za gradonačelnika Zagreba, izazivači aktualnog gradonačelnika Tomislava Tomaševića na predstojećim lokalnim izborima, koji su bili kritični prema gradskoj vlasti, ali i međusobno. U emisiji je trebao sudjelovati i Damir Bakić iz stranke Možemo!, no unatoč najavi dolaska naposljetku se nije pojavio. Selak Raspudić je komentirala kako se iz Možemo, koje se voli dičiti transparentnošću, nije oglasila odgovorna osoba koja bi rekla javnosti što se doista događa i koja bi odgovorila na ove optužbe. tportal, HRT

03.04. (12:00)

Kad se Amerika nakašlje, Europi raste carina

Carinska bitka – SAD vs. svi ostali: Osjetit ćemo posljedice, ali EU sada ima jednu priliku

Uz 25% carina na strane automobile stižu vijesti za carine – 34% Kina, 20% Europska unija, 46% Vijetnam, 32% Tajvan, 24% Japan. Što se tiče EU, očekuje se da će Europska komisija odgovoriti i da će ići s određenom politikom reciprociteta uvođenja carinskih dažbina na određene američke segmente. No, polugu ima SAD i pitanje je koliko je racionalno uvoziti carine na one američke proizvode koje ne možemo kupovati drugdje. Hrvatska, koja se oslanja na Njemačku, osjetit će posljedice. No, to je i prilika za EU koja ima financijskog kapaciteta i mogućnosti za jačanje svog tržišta. HRT

28.02. (14:00)

Crna kronika našeg društva

Stručnjaci o trgovini ljudima u Otvorenom: Djeca nestaju, kriminalci zarađuju milijarde

U slučaju u Brčkom se dosad zna kako neka djeca hrvatski državljani i u Hrvatskoj se ne vode kao nestali. Među privedenima su i roditelji neke od te djece. Broj identificiranih žrtava u posljednjih pet godina između 20 do 30, pri čemu je omjer između spolova, muškaraca i žena, sad jednak, dok je ranije bilo puno više žena. Sve ovisi koja je svrha same žrtve, je li to radna eksploatacija, prosjačenje ili vrlo često seksualno zlostavljanje i iskorištavanje samog djeteta. Naravno da vrbovanje može biti na razne načine. Do otmice može doći i vrbovanjem putem interneta. Obično obitelji koje su u riziku su jednoroditeljske obitelji, siromašne obitelji, obitelji koje su izolirane, koje nemaju dovoljne informacije, gdje nema dovoljno kontakata, a nekada i pripadnici pojedinih nacionalnih manjina, kažu. Na tom “biznisu” okreće se i do 150 milijardi eura godišnje. HRT

21.02. (11:00)

Mir na rate – prvi obrok plaća Ukrajina

Otvoreno o NATO-u – Avdagić: Kriza povjerenja; Akrap: Rusija treba biti pobijeđena, ali ne ponižena

Hoće li rat u Ukrajini, koji je pred trećom godišnjicom, zaustaviti Trump i Putin, bez sudjelovanja Zelenskog i europskih čelnika? Kako utječe na transatlantske odnose? (HRT)… Nitko ne vjeruje Trumpu od zapadnih savjeznika i to moramo razriješiti. To je bit priče. Kako to razriješiti? To možemo razriješiti na jedan način. Trump mora dokazati što i iza čega on stoji, rekao je Avdagić. Rat se i dalje nastavlja, a razgovor o miru je loše počeo. Trump nije diplomat, on je poduzetnik, on nema vremena za diplomatske floskule, kako o njima razmišlja, kaže Gordan Akrap. Trenutno ne postoji nešto što bi svima bilo prihvatljivo, ističe Avdagić. Ustupanje ukrajinskog teritorija Rusiji moglo bi u skoroj budućnosti dovesti do većih sukoba, primjerice Kina koja gleda na Tajvan ili Srbija koja bi mogla poslati vojsku na Kosovo. No, Trumpa ne zanimaju regionalni sukobi i njegov utjecaj dovodi do slabljenja NATO-a. tportal

07.02. (13:00)

Skupi snovi, jeftini turisti

Otvoreno: Hrvatska gubi cjenovnu konkurentnost u turizmu

Cijene turističkih usluga u Hrvatskoj rastu brže nego kod mediteranskih konkurenata, dok kvaliteta stagnira. Ministar turizma Tonči Glavina upozorava na pad cjenovne konkurentnosti i potrebu poboljšanja omjera cijene i usluge. Kristjan Staničić ističe da Hrvatska gubi prednost pred Španjolskom i Grčkom, a privatni smještaj već spušta cijene zbog prevelike ponude. Ugostitelji upozoravaju na sezonalnost i nerealna očekivanja zarade. Iako će 2025. biti izazovna, cilj ostaje jasno definiran – turizam koji neće tretirati goste kao hodajuće bankomate. HRT

28.01. (11:00)

Police pune, novčanici prazni

Otvoreno: Revolucija u kolicima – bojkot kao nova šoping strategija

  • Prošlotjedni bojkot trgovačkih lanaca smanjio je promet za 53%, a broj računa pao je za 44%. Novi bojkot cilja Lidl, Eurospin, DM i tri proizvoda: Coca-Colu, vodu i deterdžente. Razlike u cijenama između Hrvatske i matičnih zemalja lanaca izazvale su revolt, dok sindikati tvrde da trgovci zarađuju na visokim maržama i preskupom PDV-u. Iako trgovci ističu rast ulaznih troškova, građani poručuju: “Dosta je!”. Savjet? Ako police ostanu pune, cijene bi ipak mogle pasti. Hoće li bojkot promijeniti igre s cijenama, ili ćemo samo šetati pored prepunih polica? Vrijeme će pokazati, rezime je sinoćnjeg Otvorenog. Stvar komentiraju i na Forumu.
  • Komentar iz Radničke Fronte: Nije ni završio bojkot protiv visokih cijena, a sa svih su strana ispuzali razni ekonomski „stručnjaci” da bi nam objasnili koliko je dobro poslati poruku, ali da ipak treba stati, jer bi u protivnom mogli izazvati recesije, otpuštanja te probleme za ekonomiju. Kapitalizam, na kraju, ipak voli samo performativne prosvjede, one nakon kojih možemo reći “Ajde baš lijepo, ‘ajmo sada po starom.” Pa nemojte da vam padne na pamet recimo – ne trošiti. Proizvodi možda jesu skuplji nego u zapadnoj Europi, gdje su plaće kud i kamo više, ali trebamo biti razumni i održavati ovaj sveti slobodni ekonomski model u kojem svi imamo “potrošačka prava”. A pravilo broj jedan za potrošačka prava je naravno – da si potrošač.
  • Vlada otvoreno podržava bojkot. Itekako joj odgovara, skupljaju političke poene na tome: Vlada, ukratko, razloge za visoke cijene vidi isključivo u pohlepi trgovačkih lanaca, djelomično i na rastu plaća koji potiče potrošnju, ali vlastitu krivicu za najveću inflaciju u EU – ne vidi (Index)
13.11.2024. (15:00)

Kad nas svjetski glavešine već ne mogu spasiti, čeka se to obećano ledeno doba

Ravnatelj DHMZ-a Güttler: Postoji tendencija da se globalno zagrijavanje ubrzava

O klimatskim promjenama i tome što nas čeka razgovaralo se u Otvorenom: Ova će godina biti prva kada ćemo značajno biti iznad 1,5 stupnja, ne u smislu kako ga definira Pariški sporazum, čiji je cilj ne prijeći toliko stupnjeva u duljem razdoblju od deset godina. Ono što definitivno nemamo je usporavanje tog zagrijavanja. Sad smo takoreći u četvrtoj brzini i teško je reći hoćemo li doći u petu – rekao je Ivan Güttler, nadodavši kako će se i najbogatije zemlje teško prilagoditi na ono što nas čeka. No, neke naglije promjene u klimi koje bi dovele do apokaliptičnih scenarija se ne očekuju u ovom stoljeću, zaključio je. Međutim, neki su problemi prisutni već sada. Visoke temperature stvaraju probleme u poljoprivrednoj proizvodnji.