Planinski azili u našoj regiji s dušom: arhitektura koja ne betonira prirodu - Monitor.hr
Jučer (07:00)

Retke zverke bez snova o apartmanizaciji

Planinski azili u našoj regiji s dušom: arhitektura koja ne betonira prirodu

Usred Srbije, u zbrci divlje gradnje i betonizacije planina poput Zlatibora, poneki arhitektonski biseri nude dašak nade. Projekti poput kuće na Kosmaju, Vile Pavlović i kuće RI pokazuju kako se može graditi u skladu s prirodom – diskretno, funkcionalno i estetski osjetljivo. Arhitekti koriste lokalne materijale, uklapaju objekte u teren i štede šumu, umjesto da je poravnaju. To su rijetki primjeri gdje planina nije samo kulisa za zaradu, već suživot s pejzažom. Haus


Slične vijesti

Utorak (17:00)

Trg koji je trebao biti san, da bi postao garnizon

Krešimirac: od perivoja do vojne zone i natrag

Trg je ovo ime dobio još davne 1928, da bi se nakon rata prvo zvao Staljinov trg, a od 1950 Lenjinov trg. Originalno ime mu je vraćeno 1990. (Vintage Zagreb). Monografija Krešimirac autorâ Dine Igreca i Sonje Leboš donosi interdisciplinarni pogled na genezu, povijest i društvenu ulogu Trga kralja Petra Krešimira IV. kroz arhitektonsku, urbanističku i kulturnu prizmu. Knjiga, s grafičkim dizajnom u nijansama zelene, bilježi razvoj trga od regulacijskih planova nakon potresa 1880., preko vrhunca modernističkog urbanizma 1930-ih, pa do njegovog kasnijeg militariziranog karaktera. Ipak, autori i autorica osvrta, Marina Pavković, zazivaju povratak izvornoj namjeni: društvenom, otvorenom, inkluzivnom prostoru. Monografija nije ni nostalgija ni pasivno bilježenje — nego manifest za novu (re)aktivaciju jednog od najljepših, a zanemarenih zagrebačkih trgova. Ideje

Utorak (12:00)

Visokogradnja na toner

Izgrađen najviši 3D isprintani toranj, nalazi se u Švicarskoj, visok je 30 metara

U švicarskom selu Mulegns dovršen je Tor Alva, najviša 3D-printana građevina na svijetu. Djelo arhitekata Michaela Hansmeyera i Benjamina Dillenburgera sastoji se od 32 šuplja, nosiva betonska stupa izrađena bez oplate uz pomoć robota. Ova 30-metarska struktura kombinira inovativnu tehnologiju s umjetničkom funkcijom — u kupoli se nalazi kazalište za 32 posjetitelja. Projekt pokazuje kako 3D printanje betona može smanjiti otpad i potrošnju materijala, ali i omogućiti arhitektonski raskoš koji je dosad bio preskup ili tehnički neizvediv. Haus

19.05. (15:00)

Živim u turbini – može se reći da mi je život turbulentan

Što s otpadom vjetroelektrana? Neki ga pretvaraju u kuće, parkove i klupe

Prvoj generaciji vjetroturbina približava se kraj radnog vijeka, a s njima dolazi i problem zbrinjavanja ogromnih količina otpada, posebno teško reciklabilnih lopatica. Nizozemska tvrtka Blade Made nudi kreativna rješenja – prenamjenjuju dijelove turbina u urbani namještaj, igrališta, pa čak i mikro-kuće. Umjesto da završe na deponiju, stare lopatice postaju klupe, autobusne stanice i stambeni prostori, promovirajući cirkularnu ekonomiju i održiv dizajn. Haus

18.05. (22:00)

Paviljon koji je zaboravio da nije vila

Banánka: obiteljska kuća koja raste poput grane u krajoliku

Na rubu slovačkog sela Banka smjestila se Banánka – prizemna obiteljska kuća u obliku slova Y, djelo arhitekata Paulíny Hovorka. Tri krila pod kutem od 120° šire se iz središnjeg dnevnog prostora, odvajajući privatne i zajedničke zone. Velike ostakljene stijene brišu granicu s prirodom, dok kombinacija betona, drveta i lomljenog kamena stvara čvrstu, ali toplu atmosferu. Kuća se organski uklapa u pejzaž, bez sječe drveća, i nudi pogled na ribnjak, šumu i potok, s ljetnom kuhinjom, saunom i bazenom kao bonusima. Haus

15.05. (20:00)

E, tu bi se dalo živjeti

Osijek gradi novu plansku četvrt – Jug IV, koji bi trebao postati moderan i živ kvart

Nalazi se na jugoistočnom rubu grada Osijeka poznat po jezeru Bajer, prirodnoj oazi mira i rekreacije na rubu urbanog tkiva. Radi se o neizgrađenom području s velikim razvojnim potencijalom, zbog čega su Grad Osijek i Društvo arhitekata grada Osijeka (DAO) raspisali urbanistički natječaj s ciljem stvaranja planskog naselja koje bi postavilo nove standarde urbane kvalitete. Plan predviđa izgradnju različitih tipova stanovanja: od višestambenih zgrada, preko kuća u nizu, do samostojećih obiteljskih kuća, čime je plan zadovoljiti potrebe raznih društvenih skupina – mladih obitelji, samaca, starijih osoba… U planu je kapacitet za oko 5000 stanovnika, što će značajno povećati urbanu populaciju ovog dijela grada. Haus donosi više fotki

10.05. (18:00)

Proslijedite Tomaševiću, ali ne pitajte odmah za novce

Kako su, nakon desetljeća propadanja, betonski kompleksi dobili zelene krovove i nove, pozivajuće prostore

Křižikovi paviljoni u Pragu, nekad privremeni sajamski prostori iz 1991., prošli su temeljitu obnovu koja ih je pretvorila u moderne, multifunkcionalne objekte. Osim tehničke modernizacije i prilagodbe za razne događaje, ključna je promjena uvođenje zelenih krovova koji poboljšavaju mikroklimu i smanjuju efekt toplinskog otoka. Ova transformacija vraća nadu i Zagrebačkom velesajmu, koji već desetljećima čeka viziju i obnovu, barem na Hausu.

06.05. (20:00)

Vraćanje života na rijeku

Zanimljivo rješenje za uređenje šireg gradskog centra u Vukovaru uz obalu Dunava

Pobjednički rad potpisuju arhitektice Branka Jukić Krajnović i Ivana Amižić, a uključuje parkove, kulturno-društvenu zonu, zelene konstrukcije i zone te niz turističkih, ugostiteljskih i sportskih sadržaja, poput bazena. U planu je stvaranje prostora za javne sadržaje, šetnice i biciklističke staze. Predviđena je izgradnja nove luke s marinom za manja plovila, pristaništa za riječne kruzere te objekata sa zelenim krovovima. Haus donosi više fotografija.

27.04. (21:00)

Plava trava zaborava

Dječje lječilište u Krvavici, remekdjelo koje propada: Socijalistička arhitektura svjedoči o politikama koje danas izostaju

Dječje lječilište u Krvavici je arhitektonsko remek-djelo i zaštićeno kulturno dobro u državnom vlasništvu koje od početka 2000-tih ubrzano propada. Unatoč nastojanjima brojnih aktera da ga se očuva, a da pritom ostane javno vlasništvo (i možda izbjegne strogo turističku namjenu), njegova je sudbina neizvjesna, kažu urednice publikacije “(Ne) vjeruj pripovjedaču – Slučaj dječjeg lječilišta u Krvavici”. Arhitektura je tu svojevrstan medij, “dokazni materijal” koji svjedoči o društvenim praksama, tehnološkim dosezima, estetskim vrijednostima, ali i politikama skrbi koje često izostaju u današnjem trenutku. Kažu za Novosti autorice publikacije. O samom zdanju Dubravko Grakalić za Index još prije donosi priču o lječilištu.

25.04. (21:00)

Stakleni šešir na staroj dami

Moderni kat na staroj zgradi: Kad se nadogradnja ponaša kao gost koji ne smeta domaćinu

Na zgradi iz 1920-ih u centru Beograda izvedena je nenametljiva nadogradnja s dvije etaže i dva penthouse stana. Projekt GV 51 studija ENND pažljivo spaja staro i novo: staklena fasada, povučeni volumeni i armirano-betonska pojačanja omogućuju sigurnost, estetiku i puno dnevnog svjetla. Inspiriran bečkim praksama, projekt je postao uzor adaptacije povijesnih zgrada bez narušavanja njihove arhitektonske vrijednosti. Služi kao dobar primjer i za hrvatske rasprave o nadogradnji gradskih zgrada u kontekstu priuštivog stanovanja. Haus

25.04. (20:00)

Antituristički vodič kroz priuštivo stanovanje (plastenici uključeni)

Stanovanje za sve: splitski projekt KO-101 među najboljima u Europi

Projekt KO-101 – Affordable Heterotopia mladog arhitekta Sandija Terzića, finalist prestižne europske nagrade EUmies Young Talent 2025, radikalno preispituje pojam stanovanja u eri turistifikacije i nekretninskog kaosa. Kao kritika urbanog rasapa i suvremenih ekonomskih modela, KO-101 predlaže novu tipologiju otporne i priuštive stambene zajednice. Inspiriran radio-kodovima i kolektivnim duhom, projekt nudi gusto modularno naselje čija kralježnica nisu neboderi, već plastenici – prostori društvene proizvodnje, okupljanja i samodostatnosti. Uz pametnu montažnu izgradnju, prilagodljive stanove i mogućnost kriznog režima, KO-101 pokazuje da arhitektura može biti i društveni aktivizam. Ako treba, i na Mars. Vizkultura