Globalno zatopljenje izaziva očekivanje otapanja leda, koje donosi prilike poput otvaranja novih pomorskih puteva, te pristup naftnim i mineralnim resursima trenutačno ispod ledenog pokrova. Strateški interesi zemalja arktičkog kruga u izravnom su sukobu, u tijeku je novi proces militarizacije, a područje je dodatno interesantno i zbog sadašnjih i potencijalnih ruta komunikacijskih kabela. Rusija želi konkurirati Sueskom kanalu koristeći Sjeverno-morsku rutu. Eksploatacija nafte i minerala je skupa i tehnički zahtjevna. Kanada, Danska i Rusija polažu pravo na podmorje ispod Sjevernog pola, dok SAD, Rusija i Kina ulažu u energetsku dominaciju.
Arktik se ubrzano militarizira, osobito s ruske strane koja gradi baze, modernizira flotu i koristi infrastrukturu s dvostrukom – vojnom i gospodarskom – namjenom. Nestanak leda olakšava pristup resursima, ali i smanjuje prirodnu zaštitu. NATO pojačava prisutnost, a Sjedinjene Države ponovno usmjeravaju pozornost na regiju. Grenland i Svalbard postaju strateške točke napetosti. Grenland je ključan za američku obranu, dok je Svalbard, formalno norveški, međunarodno otvoren i dom brojnim istraživačima i špijunima. Unatoč slobodama, život na Arktiku ostaje surov i neprivlačan za većinu. Regija postaje sve kompleksniji prostor geopolitičkih igara i rizika. Nataša Babić za Ideje